Vesti

ŠIRI IZBOR ZA NAGRADU „BILjANA JOVANOVIĆ” ZA 2017. GODINU

Žiri u sastavu: Slađana Ilić, Vladislava Vojnović i Dragana V. Todoreskov (predsednica) sačinio je širi izbor za nagradu „Biljana Jovanović”, koju Srpsko književno društvo dodeljuje za prozno, dramsko ili pesničko delo objavljeno prvi put. U konkurenciji su bile 124 knjige različitih žanrova i poetičkih polazišta. Nakon čitanja, žiri se opredelio za 28 naslova koje je svrstao u širi izbor. To su, prema azbučnom redu prezimena autora, sledeći naslovi:

1. Jana Aleksić, Upijanje , NB Stefan Prvovenčani, Kraljevo

2. Jovica Aćin, Kroz blato , Službeni glasnik, Beograd

3. Dragoslava Barzut, Papirne disko kugle, Red Box, Beograd

4. Jovana Bojović, S glavom u torbi, JU Ratkovićeve večeri poezije, Bijelo Polje

5. Marko Vidojković, E baš vam hvala, Laguna, Beograd

6. Nikola Vujčić, Skrivenosti, KCNS

7. Goran Gocić, Poslednja stanica Britanija, Laguna, Beograd

8. Stana Dinić Skočajić, Biće snega, Zavod za kulturu Vojvodine, Novi Sad

9. Branislav Živanović, Sidro, Udruženje književnika i književnih prevodilaca Pančeva

10. Nina Živančević, Ono što se pamti, Kornet, Beograd

11. Bojan Jovanović, Spasonosne nevolje, Gradac, Čačak

12. Marija Knežević, Auto, Agora, Novi Sad – Zrenjanin

13. Bojan Krivokapić, Proleće se na put sprema, Red Box, Beograd

14. Veselin Marković, Prošlost nikad ne prođe, Arhipelag, Beograd

15. Igor Marojević, Prave Beograđanke , Laguna

16. Slađan Milošević, Glib, Kairos, Sremski Karlovci

17. Mirjana Mitrović, Helena ili o nemiru , Laguna, Beograd

18. Živorad Nedeljković, Uspon, Arhipelag, Beograd

19. Oto Oltvanji, Priče misterije i magije, Laguna, Beograd

20. Zoran Penevski, Ponoć u njenim rukama, Laguna, Beograd

21. Ivan Potić, Pričožder, Niški kulturni centar, Niš

22. Bojan Savić Ostojić, Punkt, Metela, Beograd

23. Goran Skrobonja, Kada kažeš da sam tvoj, Laguna, Beograd

24. Maja Solar, Bez začina, KCNS

25. Bojana Stojanović Pantović, U obruču, NB Stefan Prvovenčani, Kraljevo

26. Ivan Tokin, Pas, Aretè, Beograd

27. Vitomirka Trebovac, Sve drveće, sva deca i svi bicikli u meni, LOM, Beograd

28. Enes Halilović, Čudna knjiga 2, Albatros Plus, Beograd

U širi izbor za Nagradu Biljana Jovanović uvrstili smo i dosta mladih stvaralaca, koji ravnopravno sa afirmisanim imenima konkurišu za nagradu.

Uži izbor za nagradu „Biljana Jovanović” biće poznat 18. aprila 2018. godine, a o dobitnici/dobitniku odlučivaće se u poslednjoj sedmici aprila.

Beograd, 11. april 2018.

Slađana Ilić

Vladislava Vojnović

Dragana V. Todoreskov, predsednica

Veče posvećeno Nebojši Glogovcu
11. 4. u 19h, Dvorana Kulturnog centra Pančeva

U sredu, 11. aprila od 19 časova u Dvorani Kulturnog centra Pančeva održaće se poseban program Kulturnog centra Pančeva – Veče posvećeno Nebojši Glogovcu.

U programu učestvuju Nebojšini prijatelji i saradnici: glumica i direktorka Jugoslovenskog dramskog pozorišta Tamara Vučković, glumac Vojislav Brajović i filmski reditelji Balša Đogo, Srdan Golubović i Oleg Novković.

Ovom prilikom biće prikazani inserti iz pozorišnih i filmskih ostvarenja u kojima je glumio Nebojša Glogovac, a nastupiće i hor Pančevačkog srpskog crkvenog pevačkog društva sa dirigentom Verom Carinom.

Iste večeri u Foajeu Kulturnog centra Pančeva biće otvorena izložba fotografija iz predstava i filmova u kojima je Nebojša Glogovac ostvario najznačajnije uloge. Izložbu je priredila Maja Medić, i biće postavljena do 30. aprila.

Nebojša Glogovac rođen je 30. avgusta 1969. godine u Trebinju, gde provodi najranije detinjstvo. Njegova porodica se seli kad je imao sedam godina u Vojvodinu, najpre u Opovo. Potom otac Milovan, prota, dobija službu u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice, poznatijoj u narodu kao Crkva s dva tornja, te se porodica trajno nastanjuje u Pančevu.

Završio je Osnovnu školu „Jovan Jovanović Zmaj“, a potom Gimnaziju „Uroš Predić“ u Pančevu. Od školskih dana se isticao njegov raskošni talenat, te kao dečak pohađa šest godina glumu kod Mike Aleksića u Radio Beogradu. Kao srednjoškolac postaje član „Ateljea mladih“ pri Domu omladine u Pančevu, koji je tada vodio Milenko Zablaćanski.

Godine 1988. upisuje Psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Zablaćanski je krivac što se 1990. godine prebacuje na glumu, jer mu je ulio hrabrost i govorio da ima, izuzev sjajnog talenta, i specifičan odnos s publikom. Studira u klasi Vlade Jevtovića, koji je te godine primio samo provincijalce. U klasi je bio sa Vojinom Ćetkovićem, kasnije mu je venčani i krsni kum, Borisom Pingovićem, Sergejom Trifunovićem, Danijelom Mihajlović, Danijelom Ugrenović, Danijelom Kuzmanović, Karolinom Cimeša i Natašom Ninković.

Na drugoj godini studija ga primećuje profesor Dejan Mijač, te je karijeru započeo ulogom u predstavi „Velika pljačka“, sa Sergejom Trifunovićem. Prva TV uloga mu je bila u seriji „Bolji život“ 1987. godine, gde se pojavio u nekoliko epizoda. Prvi put je zaigrao na filmu „Raj” Petra Zeca. Veliku pažnju publike i kritike skreće filmom „Ubistvo s predumišljajem” 1995, reditelja Gorčina Stojanovića. Igrao je u više od trideset filmova različitih žanrova i mnogobrojnim TV serijama.

Od 1996. godine postaje član je Jugoslovenskog dramskog pozorišta, te je paralelno s filmskim ulogama ostvario preko dvadeset pozorišnih uloga u  matičnom pozorištu.

Zajedno sa kolegom Goranom Šušljikom osnovao je filmsku producentsku kuću „Eye to Eye” Produkcija, čiji je prvenac bio film „Hadersvild”. Dobitnik je više od 50 filmskih, pozorišnih i televizijskih nagrada.

Navijao je za Crvenu zvezdu i bio stalni gost na utakmicama. Pored toga što se bavio glumom, bio je strastveni ljubitelj jahanja, bekgemona i motorista

Preminuo je 9. februara 2018. godine, nakon kratke i teške bolesti.

65. MARTOVSKI FESTIVAL: FDU – 70 GODINA

Fakultet dramskih umetnosti ove godine obeležava 70 godina od svog osnivanja. Tokom sedam decenija, gradio je svoju prepoznatljivost, autentičnost i kredibilitet, da bi danas mogao da se pohvali reputacijom najuglednije umetničke visoke škole u regionu koja obrazuje širok dijapazon kadrova u oblasti umetnosti, kulture, medija. U okviru programa 65. Martovskog festivala FDU će predstaviti publici reviju filmova povodom 70 godina postojanja, kao i program studiranja.

ČETVRTAK, 29. mart 2018.

19:00 // Klub Doma omladine Beograda

Prezentacija „Metode studiranja na FDU“

Na 65. Martovskom festivalu zainteresovanima će se predstaviti Katedre filmskog i televizijskog smera: režija, produkcija, kamera, montaža, snimanje i dizajn zvuka, dramaturgija i gluma.

Fakultet dramskih umetnosti svojim studentima nudi programe grupisane oblasti dramskih i audio-vizuelnih umetnosti – gluma, filmska i televizijska režija, dramaturgija, montaža, kamera, pozorišna i radio režija, filmska i televizijska produkcija, snimanje i dizajn zvuka, zatim u oblasti menadžmenta i interdisciplinarnog programa menadžment pozorišta, radija i kulture i u oblasti nauke o umetnostima, u okviru programa studije teorije dramskih umetnosti i medija.

Rezultati rada katedara Fakulteta dramskih umetnosti svedoče o raznovrsnosti, savremenosti, prodornosti i prepoznatljivosti umetničkih i naučnih projekata koji su nastali kao deo nastavnog procesa, ali često i kao njegova nadogradnja i produžetak. Upravo je u toj dimenziji i posebno bogatstvo i uspeh Fakulteta dramskih umetnosti – iskorak u stvaran, realan život, izlazak iz učionice sa svim znanjima, kreativnim impulsima i ambicijom da se društvo u kome živimo učini bogatijim, uzbudljivijim i kvalitetnijim.

20:00 // Dom omladine Beograda, sala Amerikana

AVANTURE ZRNA PRAŠINE (2006), režija: Ljubodrag Starovlah, trajanje: 6′

Eksperimentalni film inspirisan intervjuom koji je poznati američki anti-primitivista dao u Beogradu , marta 2005. godine.

BERŠIĆI (2005), režija: Vladimir Šćepanović , trajanje: 10′

Kratki dokumentarni film o Milivoju Jovčiću po svemu neobičnom poštaru iz sela Beršići i njegovoj ljubavi prema motorima.

THE NEXT LETTER (2003), režija: Jovan Todorović, trajanje: 16′

Mali fragmenti naših života utkani u mikrokosmos podzemne železnice Tokija. Lica i ljudi koji se pojavljuju i nestaju kao u snu.

ŽIVAN PUJIĆ JIMMY (2009), režija: Ognjen Glavonjić, trajanje: 20′

Mlad čovek, ljubitelj muzike, u pokušaju da ostvari svoj san. Kamera prati Živana Pujića, entuzijastičnog ali usamljenog đilkoša i autsajdera za vreme njegovog pokušaja da u rodnom  Tomaševcu organizuje muzički/pank festival.

SCENA U SNEGU (2008), režija: Vlada Pavić, trajanje: 1′ 48“

Kako razgovarati sa sobom.

PUKOVNIK KK (1987), režija: Miloš Radović, trajanje: 7′

Jedan kadar, u kome rečenica na početku, neće zvučati isto kao rečenica na kraju.

 

JA VEĆ JESAM ONO ŠTO ŽELIM DA IMAM (2010), režija: Dane Komljen , trajanje: 34′

Danijel je nov dečko u gradu i ne zna šta da radi sa sobom. Posećuje sestru i prijatelje. Buka počinje da nadvladava, kako reći sebi NE.

Priznanje Drugom programu
Radio Beograda za izuzetni medijski doprinos književnosti i kulturi

Povodom 60 godina rada Drugog programa Radio Beograda, Srpsko književnoj društvo ovoj veoma važnoj medijskoj kući, njenim urednicima, zaposlenima i saradnicima, dodeljuje:

PRIZNANjE ZA IZUZETAN MEDIJSKI
DOPRINOS KNjIŽEVNOSTI I KULTURI

Drugi program Radio Beograda u kontinuitetu, na veoma kvalitetan način, uz mnogo obaveštenosti, znanja i entuzijazma, doprinosi da sadržaji iz književnosti i kulture budu predstavljeni slušaocima širom Srbije i tako dopru do onih kojima su namenjeni.
Drugi program Radio Beograda pokazuje da je, i u vreme medijskog srozavanja, moguće visoko držati dostojanstvo profesije.

Srpsko književno društvo
predsednik Upravnog odbora
Slavoljub Marković

U Beogradu, 6. februara 2018. godine

Objavljen zbornik književnih radova „Glasovi Melpomene“ posvećen Jeleni J. Dimitrijević

Objavljen je zbornik književnih radova „Glasovi Melpomene“. Konkurs za zbornik književnih radova „Glasovi Melpomene“ raspisan je početkom 2017. godine sa ciljem da se skrene pažnja na jubilej  ̶  155 godina od rođenja srpske književnice Jelene J. Dimitrijević. Ova, veoma plodna, a skrajnuta srpska književnica čiji su dug životni vek obeležili putovanja, upoznavanje sa različitim kulturama sveta, i posvećenost ženi kao njenoj velikoj književnoj inspiraciji, zaslužila je da se u godini njenog jubileja setimo njenog lika i dela i da kroz ovaj književni zbornik damo skroman doprinos obeležavanju tog jubileja.

U zborniku književnih radova „Glasovi Melpomene“ zastupljeno je 45 autora iz Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Japana.

Urednički kolegijum u sastavu: Dr Ana Stjelja ̶ glavni urednik, i urednici: Gordana Vlahović, Jasmina Hanjalić, Vlasta Mladenović, Nikola Šimić Tonin i Sande Dodevski doneo je odluku da se u zbornik radova uvrsti 45 autora iz celog regiona. U kategoriji „POEZIJA“ odlučeno je da se nagrade tri rada: pesma „Sin pustinje“ Enese Mahmić iz Kopra, pesma „Crno u crnilu“ Ljiljane Stojadinović Srpkinje iz Pančeva i pesma „Naberi mi stručak bosilja“ Snežane Šolkotović iz Korbova. U kategoriji „PROZA“ odlučeno je da se nagrade tri rada: priča „Svetac i vodeničar“ Nenada Andrića iz Valjeva , priča „Sevda“ Alme Zornić iz Sarajeva i priča „Đavolja molitva“ Mirjane Ranković Matović iz Čačka. U kategoriji „PUTOPISI“ odlučeno je da se nagradi jedan rad i to putopis „Lama Burlat“ Srđana Markovića iz Beograda, dok je u kategoriji „ESEJI“ odlučeno da se nagradi rad „Egiptomanija: uzroci i posledice“ Miloša Todorovića iz Smedereva.

Nagrađeni radovi su na najbolji mogući način odgovorili književnom zadatku, obradivši teme koje je u svojim delima obrađivala Jelena J. Dimitrijević, pre svega: položaj žene u patrijarhalnom društvu, zatim život muslimanskih žena i njihov usud, potom teme koje su u nekim aspektima vezane za Bliski i Daleki istok koji je Jelena pohodila na svojim putovanjima, ali i teme koje su vezane za srpsku narodnu tradiciju i pravoslavlje koje je Jelena obrađivala ponajviše u svojoj poeziji.

S obzirom na to da je zbornik „Glasovi Melpomene“ dobio regionalni karakter, odlučeno je da se objavi na dva pisma, i na ćirilici i na latinici, kako bi se ispoštovala i jezička raznolikost naroda koji žive na prostoru bivše Jugoslavije.

Zbornik se može čitati OVDE

„Satori“ na albanskom

Izdavačka kuća Poeteka iz Tirane objavila je roman Satori Srđana Srdića u prevodu na albanski jezik. Ovo je treći prevod romana Satori, koji je prethodno uspešno preveden na ukrajinski i makedonski jezik. Prevodilac knjige bio je Ben Andoni, poznat po ranijem prevodilačkom radu na delima Milorada Pavića. Prevod romana Satori Srđana Srdića na albanski jezik podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Novi roman Srđana Srdića

Izdavačka kuća Partizanska knjiga objavila je novi roman Srđana Srdića, pod nazivom Srebrna magla pada. U pitanju je treći Srdićev roman, koji urednik Ivan Radosavljević opisuje kao „svedočenje o privremenoj prirodi i finalnoj neodrživosti prisnog, intimnog kontakta, o nemogućnosti autentične komunikacije, o usamljenosti kao neotklonjivom atributu čovekovog stanja“.
Srđan Srdić je rođen u Kikindi 1977. godine i do sada je objavio dva romana, dve knjige priča i zbirku eseja. Dobitnik je književnih nagrada Laza Lazarević, Edo Budiša, Biljana Jovanović, te stipendije Fonda Borislav Pekić. Srdićeve knjige prevedene su na nekoliko evropskih jezika.

Treći Trg na Niškom sajmu knjiga!
(Od 22. do 29. novembra u Hali Čair)

Velika premijera Trećeg Trga u Nišu na 54. Niškom sajmu knjiga od 22. do 29, novembra u Hali Čair!

sada sam jug, sada sam južnije
Goran Stamenić Sveti magnet
(Biblioteka 12/19, Treći Trg i Čigoja štampa, Beograd, 2016)

Odlična prilika da najpovoljnije nabavite najnovije knjige, upoznate autore, prevodioce, dizajnere, urednike, saradnike… i pitate nas: Zašto Treći Trg?

Programi:

Petak, 24. novembar, Promotivni prostor sajma
16.00č – Projekat Grčka književnost sa Kipra na srpskom jeziku, Biblioteka Sredozemlje i FLEM. Govore: Snežana Andrić, EU info kutak Niš, Dejan Matić, glavni i odgovorni urednik Trećeg Trga, i Aleksandra Milanović, prevodilac i koordinator projekta. Moderator: Milena Mišić Filipović, urednik književnog programa Niškog kulturnog centra.

Subota, 25. novembar, Promotivni prostor sajma
16.00č – Predstavljanje pesničke knjige Psihoslajdovi Gorana Živkovića (Biblioteka 12/19, Treći Trg i Čigoja štampa, Beograd, 2017). Govore: Dejan Matić, glavni i odgovorni urednik Trećeg Trga, Predrag Stamenković, ilustrator knjige, i Goran Živković, autor. Razgovor vodi Milena Mišić Filipović, urednik književnog programa Niškog kulturnog centra.

Nedelja, 26. novembar, Promotivni prostor sajma
16.00č – Novi pesnički glasovi: predstavljanje Biblioteke 12/19 izdavača Treći Trg iz Beograda. Govore: urednik Dejan Matić, Jelena Mladenović, književni kritičar, i autori Srđan Gagić, Stevan Tatalović, Ognjen Aksentijević i Goran Živković.
17.00č – Predstavljanje knjige poezije Ustupanje mesta Stevana Tatalovića (Biblioteka 12/19, Treći Trg i Čigoja štampa, Beograd, 2016), ovogodišnjeg dobitnika „Brankove nagrade“. Govore: Jelena Mladenović, književni kritičar, Srđan Gagić, pesnik, Dejan Matić, urednik, i Stevan Tatalović, autor.

Ričard Ovejn Roberts u Kikindi

Izdavačka kuća Partizanska knjiga organizuje prvo gostovanje velškog pisca Ričarda Ovejna Robertsa (1982) u Srbiji. Roberts će od 20. 11. do 22. 11. održati promocije svoje knjige priča Sva mesta na kojima smo živeli (Partizanska knjiga 2017, prevela Ana Pejović) u Zrenjaninu, Kikindi, Beogradu i Novom Sadu. U ponedeljak, 20. 11. 2017, s početkom u 20h, u Narodnoj biblioteci Jovan Popović, biće upriličena kikindska promocija Robertsove knjige. Na promociji će, pored autora, govoriti urednici Partizanske knjige Dunja Ilić, Vladimir Arsenić i Srđan Srdić. Gostovanje Ričarda Ovejna Robertsa u Srbiji biće snimano za potrebe dokumentarnog filma u nezavisnoj velškoj produkciji.

Debitantska Robertsova knjiga, objavljena 2015. godine, izazvala je veliku pažnju britanske kritike i čitalaca i dovela ovog autora u poziciju jednog od najperspektivnijih pisaca na anglosaksonskom govornom području. Srpsko izdanje knjige Sva mesta na kojima smo živeli predstavlja prvi prevod ove zbirke.

Roll Over Brecht – Izvedba

SRIJEDA 15.11.2017. OD 19.00 h
Filmski Studio Medika (Akc Medika, Pierottijeva 11, Zagreb)
„On živi u Berlinu
i zove se Brecht.
Ako vas to zanima
u umetničkom svetu dobro kotira.
Obožava Marxa, Engelsa i Lenjina.
..“
Dramski tekst „ROLL OVER Brecht“ kroz razgovore protagonista preispituje odnos umjetnika i umjetnosti, umjetnika i okoline te umjetnosti i okoline ukazujući pritom na probleme sa kojima se umjetničko stvaralaštvo suočava, od predrasuda preko cenzure do sukoba taština.
Dijalogom protagonista razvija se kognitivna mapa u kojoj se povezuju razni umjetnici i njihova djela koja u stvarnosti nisu ni u kakvom odnosu, čime se gradi iznimno osobna slika svijeta.
Autor i redatelj – Zoran Ilić
Dramaturg – Natko Jurdana
Glume – Davor Hranjec & Zoran Kelava
Produkcija: SubScena za kazalište, izvedbene umjetnosti i ostale hibride

O autoru:

Zoran Ilić — prozni pisac iz Beograda. Svojim pričama prisutan je u srpskoj i ex-YU periodici od 1989. godine. Bio je urednik „Književne reči“ i gostujući urednik „Albuma“ (Sarajevo). Jedno vrijeme bio je zamjenik glavnog i odgovornog urednika online časopisa “Balkanski književni glasnik”. Trenutno uređuje “Prozaonline” – web stranicu književne tematike, a posvećenu autorima sa prostora bivše Jugoslavije.
Na zagrebačkom međunarodnom kazališnom festivalu FAKI 2006. godine izveo je ulični performans koristeći motive iz jedne od svojih priča.
Suradnik je i aktivni sudionik mnogih web stranica posvećenih književnosti.
Dobitnik je „Priznanja Krleža“ u 2009. godini, i “Donat” za književni doprinos, 2016. godine.

* * *

SubScena za kazalište, izvedbene umjetnosti i ostale hibride projekt je kojeg u partnerstvu provode Autonomni kulturni centar Attack i Udruga Cirkorama unutar AKC Medika. Projekt je neprofitnog karaktera, a za cilj ima afirmiranje i povezivanje avangardnih i eksperimentalnih izvedbenih umjetnika/ca iz Hrvatske, regije i svijeta, neovisno o žanru, stilu i razdoblju kojem pripadaju. Razvija i promovira eksperimentalne strategije za privlačenje nove publike i uspostavljanje suvremenog umjetničkog diskursa. SubScena za kazalište, izvedbene umjetnosti i ostale hibride potiče svaki umjetnički opravdan, radikalan ili suptilan, postupak stvaranja izvedbe. Projekt financijski podržavaju Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, te Zaklada Kultura Nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva koje podržavaju rad AKC. http://attack.hr/subscena/

goran bujic zadar

KNJIŽEVNA NAGRADA GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI ZADAR 2017.
NAGRADA DONAT ZA KNJIŽEVNI DOPRINOS i NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO HKD i HKD Og. ZADAR 2017.
Dobitnici nagrada

Hrvatsko književno društvo, Zadarski ogranak, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca, urednika, koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. I nagrade Donat za književni doprinos te Nagrade za životno djelo.
Više o ovom događaju rekao nam je Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, koji je uz dnevni list „Zadarski list“, organizator dodjele nagrada.
„Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom dakako i uz nesebičnu pomoć i podršku Zadarskoga lista, Hrvatskoga književnoga društva, Hrvatskoga književnoga društva Ogranak Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: Goran Bujić – Književna nagrada – Književnici novina“, i nagrade „Donat“ za književni doprinos uvidjevši potrebu za istom, te „Nagrade za životno djelo“ ispravljajući i nanesenu nepravdu prema nekim od autora koji su nepravedno zaobilaženi a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica. – kaže Šimić Tonin te dodaje:
„Nagrade će se dodjeljivati godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan, a o nagradama će odlučivati žiri koji će se sastavljati za svaku tekuću godinu.“
Za ovu godinu žiri su činili: Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, Erni Gigante Dešković, Valerio Orlić. Nagrada se sastoji od diplome i umjetničke slike/fotografije, eminentnih zadarskih umjetnika.
Prilikom dodjele nagrade upriličit će se književna večer na kojoj će biti riječi o stvaralaštvu Gorana Bujića te nagrađenih autora, uz bogat kulturno-umjetnički program

O Goranu Bujiću

28. studenoga 1955. u Zadru rođen je Goran Bujić, pjesnik, kritičar, esejist i novinar. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Zadru, a studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je na istom Sveučilištu magistrirao iz područja filoloških znanosti.
Kao srednjoškolac radio je u Zadarkomercu te kao student u izdavačkoj kući Naprijed u Zagrebu. Još kao apsolvent počeo je objavljivati članke, dobivši kolumnu TV fokus u Večernjem listu 1979. godine. Književnu kritiku objavljuje u svim relevantnijim časopisima i novinama (Republika, Delo, Pitanja, Forum, Dometi, Dubrovnik, Quorum, Revija, Književna reč, Polja, Dubrovnik, Zadarska revija, Zadarski tjednik, itd., više od 360 recenzija).
Uvršten je 1981. u Panoramu mlade hrvatske kritike. Priče objavljuje u više časopisa za književnost: Republika, Pitanja, Dubrovnik, Istra, Revija.
Od prvih ratnih dana surađuje u Zadarskome listu, od pokretanja ove novine, gdje do posljednjeg trenutka biva urednikom kulture i priloga Donat.
Od objavljenih knjiga značajno mu je djelo magistarski rad Život i djelo Josipa Juga Šuljića, a posebnu pozornost na svoj rad privukao je romanom Zlatni šut (Zagreb, 1983.). Izbor iz poezije objavljen mu je u časopisima Dometi (1980.), Zadarska revija (1982.), Rival (1995.), Sokolar (1998.) itd. Svojim prikazima i osvrtima uvršten je u panoramu Mlada hrvatska kritika, a također je uvršten u Guju u njedrima – panoramu novije hrvatske fantastične proze (Rijeka, 1980.) te u desetak drugih knjiga raznih autora.
Goran Bujić preminuo je 5. srpnja 2011. godine.

Književna nagrada – Goran Bujić – Književnici novinari

Draženu Stjepandiću

Dražen Stjepandić rođen  je u Brčkom 1965., a od 1978. živi  u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu, te započeo studije.Pisao je za više od trideset različitih tiskovina (ST, Panorama, Globus, Nacional, Večernji i Jutarnji list, Arena…)  u više njih obavljao je i uredničke poslove (Polet, Imperijal, Zora, Pikado, Harahvati i portal Tjedno).
Radio na radiju (Omladinski radio) i televiziji (HTV-emisija “Dobar dan” urednik Goran Milić, TV Mreža-“Glamour Caffe-urednik Siniša Svilan, na OTV-u je vodio autorsku emisiju ”Kladionica je moja radionica”.
Objavio četiri knjige: kriminalističke  romane “Fine mrtve manekenke”(Polet izdanja, Zagreb, 2006.) i „Skrivači hrvatskog urana“ (Polet izdanja, Zagreb, 2008.),  zbirku pjesama “Legenda u noćnoj vodi” (Meditor, Zagreb, 1996.) i biografiju Ive Pukanića „Puki nacionale“ (V.B.Z., Zagreb, 2010.). Priča “Come on Jura” objavljena u zbirci priča “Živi zid” (V.B.Z., Zagreb, 2009.).
Dugo godina bavio se glazbom, izdao dva samostalna albuma, LP i kasetu “Eine kleine Rock Musik” ( Slušaj najglasnije 1991.)  i  kasetu “Suck me”( Slušaj najglasnije 1994.).
U dva navrata 1991. i 1993. nastupao na “Zagrebfestu”.  Skladbe su mu objavljene na nekoliko kompilacija.Samostalno ili u suradnji s nekolicinom poznatih izvršnih producenata organizirao  brojne estradne priredbe. Pet puta  u Hrvatsku dovodio Cioccolinu, organizirao “Noć smijeha” u prepunoj Tvornici…
Sudionik Domovinskog rata od 1991. Nositelj medalja Spomenica Domovinskog rata i Oluja ’95.
Otac troje djece. Ima unuku Veroniku.

jiževna nagrada Goran Bujić – Književnici Novinari – Kategorija mladi
Branimiru Čakiću

U Zadru je 14. listopada 1974. rođen Branimir Čakić, književnik. U rodnom gradu završio je osnovnu i Srednju pomorsku školu, a potom Visoku učiteljsku školu Sveučilišta u Zadru. Nakon završene pomorske škole nije se posvetio tom zvanju već književnosti, pisanju znanstveno-fantastičnih romana u kojima izmaštava abecedu, brojeni sustav i glazbeni osmišljaj. Talentirani je pisac, a uz to je dobar slikar i glazbenik. Objavio je do sada dva romana o zamišljenoj zemlji Ahviji: Vanian (Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.), te Arbov prolaz (Kašmir promet, Zagreb, 2004.). Za njegovo djelo, zamišljeno u sedam knjiga, postoji veliko zanimanje, pa čak i američkih filmskih kuća za snimanje znanstveno-fantastičnih filmova.
S Nikolom Šimićem Toninim objavio veći broj filmskih kritika po raznim časopisima i portalima za film i kulturu.
Bilježi ga izuzetan film: Mali div, nije to samo njegov uradak, uradak je to 100 % zadarski, zadarske ekipe.
Zaposlenik Gradske knjižnice Zadar.

KNJŽEVNA NAGRADA GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI IZVAN RH
Dr. sc. Ani Stjelja:

Ana Stjelja rodjena je 1982. godine u Beogradu. Diplomirala je 2005. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu na Katedri za orijentalistiku, smijer turski jezik i književnost. Magistrirala je 2009. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, odbranivši tezu pod naslovom „Ljudsko i božansko u delu Mevlane Dželaledina Rumija i Junusa Emrea”. Doktorirala je 2012. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, odbranivši doktorsku tezu pod naslovom „Elementi tradicionalnog i modernog u delu Jelene J. Dimitrijevic”. Bavi se pisanjem poezije i haiku poezije na srpskom, španskom, turskom, engleskom i portugalskom jeziku, kao i prevodjenjem proze i poezije s engleskog, turskog, španskog i portugalskog jezika. Bavi se i pisanjem kratke proze i eseja iz oblasti književnosti i religije. Pjesme su joj prevodjene na slovenacki, makedonski i persijski jezik i objavljene u domacim i stranim zbornicima. Član je Udruženja književnika Srbije i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.
Objavljena djela:
Autorske knjige:
zbirka poezije „Moira” (Narodna knjiga, 2002)
zbirka poezije „Atavi” (Narodna knjiga, 2004)
zbirka poezije i eseja „Eden&Had” (2006)
zbirka haiku poezije „Tri Gejše” (2008)
zbirka decje poezije „Na korak do duge” (2010)
Prevedene knjige:
Prijevod izbora iz poezije Federika Garsija Lorke „Senka moje duše” (2008)
Prijevod izbora iz poezije Pabla Nerude „Zemlja u Tebi” (2008,2010)
prevod izbora iz poezije Junusa Emrea „Slavuj ljubavi” (2010)
priredjene knjige :
Nikola Matic „Srpske pravoslavne škole u BiH pod austrougarskom upravom” (2008)
Jovan Jovanovic Zmaj „Istocni biser” (2011)
Pokrenula časopis za kulturnu raznolikost Alia Mundi.

Nagradu za životno djelo dobio je zadarski pjesnik Slavko Govorćin

GOVORČIN, Slavko, pisac (Mali Iž, 18. X. 1927). Gimnaziju i vojno učilište za vezu završio u Zrenjaninu 1949. Bio je časnik u Skoplju i Šapcu, 1955. umirovljen zbog bolesti. Prve pjesme na iškoj čakavštini objavio je u Zadarskoj reviji 1983. Osim poezije, pisao pripovijetke, satire, humoreske, scenarije, drame. Desetak je pjesama uglazbljeno, a za tekst pjesme Sušna zikva na školju dobio je 1985. prvu nagradu publike na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Scenarij Iška ognjišta prikazan je na zagrebačkoj TV 1986. u okviru obrazovnog programa. Autor je scenarija za film Na kraju stoljeća, koji je na međunarodnome festivalu kratkometražnog filma u Bilbau 1990. dobio prvu nagradu. Njegov rekvijem Prieške lavandiere izvodi KUD »Kanica« iz Preka. Surađivao je u Zadarskoj reviji (1989), Narodnom listu (1991), Zadarskoj smotri (1994–98), zbornicima Suvremena čakavska poezija zadarskoga kruga (1992), Roman Jelić, Pregršć zapisa o Malin Ižu (Zadar 1997). Od 1992. objavljuje u Slobodnoj Dalmaciji čakavsku kolumnu Naporuk z školja. Njegova je poezija ocijenjena najčakavskijom u zadarskome pjesničkom krugu (B. Finka).
DJELA: Uljenica moje matere. Zadar 1984, 19852. — Vazda budi, Ivane Jerin. Zadar 1990.

LIT.: M. Stojević: Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća. Rijeka 1987. — B. Finka: Suvremeno čakavsko pjesništvo zadarskoga kruga. Zadar 1992. — T. Stupin: »Dešperadun« iz Maloga Iža. Narodni list, 45(1994) 25. XI, str. 34. — Ž. Martinović: Životopisni podaci. Zadarska smotra, 46(1997) 1/3, str. 273. — Isti: Jedno od mogućih viđenja pjesme »Smrič« Slavka Govorčina. Ibid., str. 274–275. — J. Lisac: Dijalekatno stanje na otoku Ižu. Marulić, 31(1998) 6, str. 1110–1113.

Josip Lisac (2002)

članak preuzet iz Hrvatskog biografskog leksikona, izdanje 1983. – 2013.

Donat za književni doprinos dobio je Ante Nadomir Tadić Šutra
Ante Nadomir Tadić Šutra: (Ovrlja, Otok kod Sinja, 1963.) je hrvatski književnik i skladatelj, rodom iz Otoka. Od 5. kolovoza 1995. živi i djeluje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Piše pjesme i prozu. Umirovljeni je časnik Hrvatske vojske. Profesor je komunikoloških predmeta. Izabran je u nastavno zvanje predavača u području društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana komunikologije.
Rođen je u Otoku na Cetini 16. kolovoza 1963. Diplomirao je na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za informatologiju i komunikologiju, a potom je, na istom Sveučilištu završio dodatno pedagoško-psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje, te je osposobljen za obavljanje poslova nastavničkoga predavanja iz skupine komunikoloških predmeta.
Godine 1979. napisao je prvu objavljenu pjesmu Nikolini za rođendan. Poeziju i prozu objavljivao je u dnevnom tisku, tjednom tisku i periodici. Nastupao je na mnogim radijskim i televizijskim postajama. Stalni je sudionik hrvatske pjesničke manifestacije Kijevski književni susreti. Objavio je deset samostalnih knjiga poezije te deset skupnih.
Za svoj znanstveni i kulturni rad dobio je nagrade: Grada Knina, Općine Kijevo, Općine Otok Dalmatinski, Grb Županije Šibensko-kninske te Zlatno pero Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu.
Godine 2008. napisao je mjuzikl Kralj Zvonimir kazališta Knin koji je inicirala i scenografiju napravila Nada Hržić, Tadić Šutra potpisuje tekst, scenarij i režiju te je igrao glavnu ulogu (kralja Zvonimira), a glazbu je skladao Davor Jašek. Premijera je bila 4. listopada 2008. u Kninu.
Predsjednik je Kulturnoga vijeća grada Knina.
Član je Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i Društva hrvatskih skladatelja.
Objavio je deset samostalnih knjiga pjesama:
• Antonija sanja avione, Split, 1992. (preveli na njemački jezik Vjera Siebelt, Johana Feest, Dragutin Šantek, Kurt Seinitz)
• Mogao bih te noćas voljeti, Split, 1993.
• Ne daj se Cetino, Trilj, 1994.
• Zazvonite zvona sa svih zvonika, Knin, 1997.
• Molitva na kamenome pragu, Knin, 1999.
• Rađaj, Jelena, Zagreb, 2004. (drugo izdanje, 2006.)
• Hrvatica, Knin, 2007.
• Ratnik i pjesnik (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima), Knin, 2009.
• Lipa moja vilo, Knin, 2012.
• Luč Hrvata, (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima te uglazbljene uspješnice: Ne daj se Cetino, Stina pradidova…), Knin, 2014.
Jedna od uglazbljenih pjesama nalazi se na glazbenom albumu hrvatskih domoljubnih pjesama Jedina domovina 2 iz 1998. Pjesme mu se nalaze u osnovnoškolskim čitankama hrvatskoga jezika.
Zastupljen je u antologijama:
• Krik ranjene duše, koju je priredio fra Mario Jurišić
• Antolgija pjesama 21. stoljeća hrvatskog urbanog pjesništva, koju je priredio Milenko Ćorić-Mika
• Dunav u hrvatskom pjesništvu od srednjovjekovlja do danas, koju su priredili Dubravko Horvatić i Stjepan Sučić
• Hrvatska se srcem brani, antologija hrvatske domoljubne poezije, koju je priredio Mladen Pavković
• Kninski pisci svome gradu
• More vedrine, priredili: Drago Maršić i Mladen Vuković
• Naša velečasna maslina, priredio Mladen Vuković
• Vedri Vidra: pjesme za 500. obljetnicu rođenja Marina Držića Vidre (1508.-1567.), priredio Mladen Vuković
• Ante Bruno Bušić – bard i mučenik hrvatskog državotvorja
• Ponosna Hrvatska
• Epistole, autora Roka Dobre
Napisao je desetak stručno-znanstvenih radova, od kojih se ističu:
• Turistička valorizacija kulturne baštine Pet crikvah na Kosovu (Zadar, 2005.)
• Knin – deset godina kulture (Knin, 2005.)
• Tin poslije Tina (Kijevo, 2006.)
• Kratka povijest Knina od 1813. do 1995. (Knin, 2007.)
• Knin – ključ Hrvatske i vrata Dalmacije (monografija; Knin, 2007.)
• Gotovčev boravak u Kninu (Kijevo, 2007.)
• Percepcija Kaštelanove zavičajne i ljubavne poezije (Kijevo, 2008.)

 

 

GOSTOVANjE DAVIDA KECMANA DAKE U RUSIJI
SUSRETANjE SA SVOJIM SNOVIMA

Knjižnjevnik David Kecman Dako bio je od 25. do 30. maja gost Međunarodnog književnog salona i učesnik Svesklovenskog susreta pisaca, koji se tradicionalno organizuje u Sankt Peterburgu (Rusija).
Kao predstavnik Društva književnika Vojvodine, stvaralačke organizacije u kojoj je angažovan i kao član Upravnog odbora, zajedno sa Radomirom Miljojkovićem, pesnikom i proznim piscem, te Milenom Tepavčević, prevodiocem sa ruskog na srpski jezik (oboje iz Novog Sada), tokom četvorodnevnog boravka u staroj ruskoj prestonici David Kecman Dako je bio učesnik 12. Sveslovenskog susreta pisaca, takođe tradicionalne manifestacije koja je deo sajamskog događanja. Gostovanje srpskih pisaca ostvareno je na poziv Saveza pisaca Rusije – Ogranka u Sankt Peterburgu, sa kojima Društvo književnika Vojvodine ima sporazum o saradnji.
David Kecman Dako je učestvovao u dva književna programa i tom prilikom je bio veoma dobro prihvaćen. Na prvoj književnoj tribini, 26.maja, koju je, inače, vodio Boris Orlov, predsednik peterburškog ogranka Saveza ruskih, gde je bilo reči o negovanju sveslovenskog jedinstva, deo svoje besede Kecman je najpre posvetio celovitijem predstavljanju grada Sombora, negovanju ruskio-srpskih veza u ovom gradu, čuvanju uspomene na ono što su crvenoarmejci učinili za oslobođenje naše zemlje, o somborskom Društvu srpsko-ruskog prijateljstva, o nedavno održanoj manifestaciji Dan ruske kulture, kao i o svojoj privrženosti i prisnosti sa duhovnošću ruskog naroda, posebno kada je reč o ruskoj književnosti uz koju je, po vlastitom priznanju, rastao i razvijao se kao pisac a i danas mu i te kako puno znači.
Na Sveslovenskom susretu pisaca, održanoj 27. maja, gde su pročitane njegove pesme prevedene na ruski (prevodi Milene Aleksić, iz Novog sada, i Mirjane Dragović, Pert, Australija), o Kecmanovom, inače, bogatom književnom opusu govorio je Vladimir Sokolov, slavista i istaknuti prevodilac sa srpskog na ruski jezik. Za istaknute domaće i strane pisce i goste Književnog salona, najvećeg u ovom delu Rusije, gradonačelnik Sankt Peterburga priredio je prijem koji je organizovan kao deo sadržaja na obeležanju Dana Sankt Peterburga, središta oblasti koja ima oko šest miliona stanovnika. Srbiju su ovom prilikom predstavljali Mladen Vesković, državni sekretar Ministarstva za kulturu, književni prevodilac Milena Tepavčević, autorka četiri izbora savremene ruske proze prevedene na srpski jezik, i David Kecman Dako, koji je uz zdravicu i kao reč zahvalnosti na prijemu kazivao kratku priču iz srpske narodne baštine (O mladom Srbinu zagubljenom a zahvaljujući pesmi izbavljenom u tuđem svetu). – Gostovanjem u Sankt Peterburgu, učešćem na književnim manifestacijama, posetama Petropavlovskoj tvrđavi i Carskom selu u Puškinovu, dugim šetnjama od jedne do druge znamenistosti ovog velegrada na četiri reke – veli Kecman- ispunjena je moja davnašnja želja da se putovanjem za svojim pesmama sretnem bar sa delićem svojih dečačkih i mladalačkih snova. Sa svojim prijateljima sam na ovoj put, dug ( u odlasku i povratku) oko pet hiljada kilometara, išao ne avionom, nego putničkim autom, na čemu smo zahvalni našem pokrovitelju, somborskoj firmi „Cerena trejd“ i njenom direktoru Živojinu Šarčanskom, koji je takođe bio veoma lepo primljen od naših domaćina – pisaca u Sankt Peterburgu.

izvorhttp://poezija.com.pl/index.php/aktualnoci/1046-2017-06-13-18-06-54