Vesti

Objavljen zbornik književnih radova „Glasovi Melpomene“ posvećen Jeleni J. Dimitrijević

Objavljen je zbornik književnih radova „Glasovi Melpomene“. Konkurs za zbornik književnih radova „Glasovi Melpomene“ raspisan je početkom 2017. godine sa ciljem da se skrene pažnja na jubilej  ̶  155 godina od rođenja srpske književnice Jelene J. Dimitrijević. Ova, veoma plodna, a skrajnuta srpska književnica čiji su dug životni vek obeležili putovanja, upoznavanje sa različitim kulturama sveta, i posvećenost ženi kao njenoj velikoj književnoj inspiraciji, zaslužila je da se u godini njenog jubileja setimo njenog lika i dela i da kroz ovaj književni zbornik damo skroman doprinos obeležavanju tog jubileja.

U zborniku književnih radova „Glasovi Melpomene“ zastupljeno je 45 autora iz Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Japana.

Urednički kolegijum u sastavu: Dr Ana Stjelja ̶ glavni urednik, i urednici: Gordana Vlahović, Jasmina Hanjalić, Vlasta Mladenović, Nikola Šimić Tonin i Sande Dodevski doneo je odluku da se u zbornik radova uvrsti 45 autora iz celog regiona. U kategoriji „POEZIJA“ odlučeno je da se nagrade tri rada: pesma „Sin pustinje“ Enese Mahmić iz Kopra, pesma „Crno u crnilu“ Ljiljane Stojadinović Srpkinje iz Pančeva i pesma „Naberi mi stručak bosilja“ Snežane Šolkotović iz Korbova. U kategoriji „PROZA“ odlučeno je da se nagrade tri rada: priča „Svetac i vodeničar“ Nenada Andrića iz Valjeva , priča „Sevda“ Alme Zornić iz Sarajeva i priča „Đavolja molitva“ Mirjane Ranković Matović iz Čačka. U kategoriji „PUTOPISI“ odlučeno je da se nagradi jedan rad i to putopis „Lama Burlat“ Srđana Markovića iz Beograda, dok je u kategoriji „ESEJI“ odlučeno da se nagradi rad „Egiptomanija: uzroci i posledice“ Miloša Todorovića iz Smedereva.

Nagrađeni radovi su na najbolji mogući način odgovorili književnom zadatku, obradivši teme koje je u svojim delima obrađivala Jelena J. Dimitrijević, pre svega: položaj žene u patrijarhalnom društvu, zatim život muslimanskih žena i njihov usud, potom teme koje su u nekim aspektima vezane za Bliski i Daleki istok koji je Jelena pohodila na svojim putovanjima, ali i teme koje su vezane za srpsku narodnu tradiciju i pravoslavlje koje je Jelena obrađivala ponajviše u svojoj poeziji.

S obzirom na to da je zbornik „Glasovi Melpomene“ dobio regionalni karakter, odlučeno je da se objavi na dva pisma, i na ćirilici i na latinici, kako bi se ispoštovala i jezička raznolikost naroda koji žive na prostoru bivše Jugoslavije.

Zbornik se može čitati OVDE

„Satori“ na albanskom

Izdavačka kuća Poeteka iz Tirane objavila je roman Satori Srđana Srdića u prevodu na albanski jezik. Ovo je treći prevod romana Satori, koji je prethodno uspešno preveden na ukrajinski i makedonski jezik. Prevodilac knjige bio je Ben Andoni, poznat po ranijem prevodilačkom radu na delima Milorada Pavića. Prevod romana Satori Srđana Srdića na albanski jezik podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Novi roman Srđana Srdića

Izdavačka kuća Partizanska knjiga objavila je novi roman Srđana Srdića, pod nazivom Srebrna magla pada. U pitanju je treći Srdićev roman, koji urednik Ivan Radosavljević opisuje kao „svedočenje o privremenoj prirodi i finalnoj neodrživosti prisnog, intimnog kontakta, o nemogućnosti autentične komunikacije, o usamljenosti kao neotklonjivom atributu čovekovog stanja“.
Srđan Srdić je rođen u Kikindi 1977. godine i do sada je objavio dva romana, dve knjige priča i zbirku eseja. Dobitnik je književnih nagrada Laza Lazarević, Edo Budiša, Biljana Jovanović, te stipendije Fonda Borislav Pekić. Srdićeve knjige prevedene su na nekoliko evropskih jezika.

Treći Trg na Niškom sajmu knjiga!
(Od 22. do 29. novembra u Hali Čair)

Velika premijera Trećeg Trga u Nišu na 54. Niškom sajmu knjiga od 22. do 29, novembra u Hali Čair!

sada sam jug, sada sam južnije
Goran Stamenić Sveti magnet
(Biblioteka 12/19, Treći Trg i Čigoja štampa, Beograd, 2016)

Odlična prilika da najpovoljnije nabavite najnovije knjige, upoznate autore, prevodioce, dizajnere, urednike, saradnike… i pitate nas: Zašto Treći Trg?

Programi:

Petak, 24. novembar, Promotivni prostor sajma
16.00č – Projekat Grčka književnost sa Kipra na srpskom jeziku, Biblioteka Sredozemlje i FLEM. Govore: Snežana Andrić, EU info kutak Niš, Dejan Matić, glavni i odgovorni urednik Trećeg Trga, i Aleksandra Milanović, prevodilac i koordinator projekta. Moderator: Milena Mišić Filipović, urednik književnog programa Niškog kulturnog centra.

Subota, 25. novembar, Promotivni prostor sajma
16.00č – Predstavljanje pesničke knjige Psihoslajdovi Gorana Živkovića (Biblioteka 12/19, Treći Trg i Čigoja štampa, Beograd, 2017). Govore: Dejan Matić, glavni i odgovorni urednik Trećeg Trga, Predrag Stamenković, ilustrator knjige, i Goran Živković, autor. Razgovor vodi Milena Mišić Filipović, urednik književnog programa Niškog kulturnog centra.

Nedelja, 26. novembar, Promotivni prostor sajma
16.00č – Novi pesnički glasovi: predstavljanje Biblioteke 12/19 izdavača Treći Trg iz Beograda. Govore: urednik Dejan Matić, Jelena Mladenović, književni kritičar, i autori Srđan Gagić, Stevan Tatalović, Ognjen Aksentijević i Goran Živković.
17.00č – Predstavljanje knjige poezije Ustupanje mesta Stevana Tatalovića (Biblioteka 12/19, Treći Trg i Čigoja štampa, Beograd, 2016), ovogodišnjeg dobitnika „Brankove nagrade“. Govore: Jelena Mladenović, književni kritičar, Srđan Gagić, pesnik, Dejan Matić, urednik, i Stevan Tatalović, autor.

Ričard Ovejn Roberts u Kikindi

Izdavačka kuća Partizanska knjiga organizuje prvo gostovanje velškog pisca Ričarda Ovejna Robertsa (1982) u Srbiji. Roberts će od 20. 11. do 22. 11. održati promocije svoje knjige priča Sva mesta na kojima smo živeli (Partizanska knjiga 2017, prevela Ana Pejović) u Zrenjaninu, Kikindi, Beogradu i Novom Sadu. U ponedeljak, 20. 11. 2017, s početkom u 20h, u Narodnoj biblioteci Jovan Popović, biće upriličena kikindska promocija Robertsove knjige. Na promociji će, pored autora, govoriti urednici Partizanske knjige Dunja Ilić, Vladimir Arsenić i Srđan Srdić. Gostovanje Ričarda Ovejna Robertsa u Srbiji biće snimano za potrebe dokumentarnog filma u nezavisnoj velškoj produkciji.

Debitantska Robertsova knjiga, objavljena 2015. godine, izazvala je veliku pažnju britanske kritike i čitalaca i dovela ovog autora u poziciju jednog od najperspektivnijih pisaca na anglosaksonskom govornom području. Srpsko izdanje knjige Sva mesta na kojima smo živeli predstavlja prvi prevod ove zbirke.

Roll Over Brecht – Izvedba

SRIJEDA 15.11.2017. OD 19.00 h
Filmski Studio Medika (Akc Medika, Pierottijeva 11, Zagreb)
„On živi u Berlinu
i zove se Brecht.
Ako vas to zanima
u umetničkom svetu dobro kotira.
Obožava Marxa, Engelsa i Lenjina.
..“
Dramski tekst „ROLL OVER Brecht“ kroz razgovore protagonista preispituje odnos umjetnika i umjetnosti, umjetnika i okoline te umjetnosti i okoline ukazujući pritom na probleme sa kojima se umjetničko stvaralaštvo suočava, od predrasuda preko cenzure do sukoba taština.
Dijalogom protagonista razvija se kognitivna mapa u kojoj se povezuju razni umjetnici i njihova djela koja u stvarnosti nisu ni u kakvom odnosu, čime se gradi iznimno osobna slika svijeta.
Autor i redatelj – Zoran Ilić
Dramaturg – Natko Jurdana
Glume – Davor Hranjec & Zoran Kelava
Produkcija: SubScena za kazalište, izvedbene umjetnosti i ostale hibride

O autoru:

Zoran Ilić — prozni pisac iz Beograda. Svojim pričama prisutan je u srpskoj i ex-YU periodici od 1989. godine. Bio je urednik „Književne reči“ i gostujući urednik „Albuma“ (Sarajevo). Jedno vrijeme bio je zamjenik glavnog i odgovornog urednika online časopisa “Balkanski književni glasnik”. Trenutno uređuje “Prozaonline” – web stranicu književne tematike, a posvećenu autorima sa prostora bivše Jugoslavije.
Na zagrebačkom međunarodnom kazališnom festivalu FAKI 2006. godine izveo je ulični performans koristeći motive iz jedne od svojih priča.
Suradnik je i aktivni sudionik mnogih web stranica posvećenih književnosti.
Dobitnik je „Priznanja Krleža“ u 2009. godini, i “Donat” za književni doprinos, 2016. godine.

* * *

SubScena za kazalište, izvedbene umjetnosti i ostale hibride projekt je kojeg u partnerstvu provode Autonomni kulturni centar Attack i Udruga Cirkorama unutar AKC Medika. Projekt je neprofitnog karaktera, a za cilj ima afirmiranje i povezivanje avangardnih i eksperimentalnih izvedbenih umjetnika/ca iz Hrvatske, regije i svijeta, neovisno o žanru, stilu i razdoblju kojem pripadaju. Razvija i promovira eksperimentalne strategije za privlačenje nove publike i uspostavljanje suvremenog umjetničkog diskursa. SubScena za kazalište, izvedbene umjetnosti i ostale hibride potiče svaki umjetnički opravdan, radikalan ili suptilan, postupak stvaranja izvedbe. Projekt financijski podržavaju Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, te Zaklada Kultura Nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva koje podržavaju rad AKC. http://attack.hr/subscena/

goran bujic zadar

KNJIŽEVNA NAGRADA GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI ZADAR 2017.
NAGRADA DONAT ZA KNJIŽEVNI DOPRINOS i NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO HKD i HKD Og. ZADAR 2017.
Dobitnici nagrada

Hrvatsko književno društvo, Zadarski ogranak, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca, urednika, koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. I nagrade Donat za književni doprinos te Nagrade za životno djelo.
Više o ovom događaju rekao nam je Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, koji je uz dnevni list „Zadarski list“, organizator dodjele nagrada.
„Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom dakako i uz nesebičnu pomoć i podršku Zadarskoga lista, Hrvatskoga književnoga društva, Hrvatskoga književnoga društva Ogranak Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: Goran Bujić – Književna nagrada – Književnici novina“, i nagrade „Donat“ za književni doprinos uvidjevši potrebu za istom, te „Nagrade za životno djelo“ ispravljajući i nanesenu nepravdu prema nekim od autora koji su nepravedno zaobilaženi a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica. – kaže Šimić Tonin te dodaje:
„Nagrade će se dodjeljivati godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan, a o nagradama će odlučivati žiri koji će se sastavljati za svaku tekuću godinu.“
Za ovu godinu žiri su činili: Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, Erni Gigante Dešković, Valerio Orlić. Nagrada se sastoji od diplome i umjetničke slike/fotografije, eminentnih zadarskih umjetnika.
Prilikom dodjele nagrade upriličit će se književna večer na kojoj će biti riječi o stvaralaštvu Gorana Bujića te nagrađenih autora, uz bogat kulturno-umjetnički program

O Goranu Bujiću

28. studenoga 1955. u Zadru rođen je Goran Bujić, pjesnik, kritičar, esejist i novinar. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Zadru, a studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je na istom Sveučilištu magistrirao iz područja filoloških znanosti.
Kao srednjoškolac radio je u Zadarkomercu te kao student u izdavačkoj kući Naprijed u Zagrebu. Još kao apsolvent počeo je objavljivati članke, dobivši kolumnu TV fokus u Večernjem listu 1979. godine. Književnu kritiku objavljuje u svim relevantnijim časopisima i novinama (Republika, Delo, Pitanja, Forum, Dometi, Dubrovnik, Quorum, Revija, Književna reč, Polja, Dubrovnik, Zadarska revija, Zadarski tjednik, itd., više od 360 recenzija).
Uvršten je 1981. u Panoramu mlade hrvatske kritike. Priče objavljuje u više časopisa za književnost: Republika, Pitanja, Dubrovnik, Istra, Revija.
Od prvih ratnih dana surađuje u Zadarskome listu, od pokretanja ove novine, gdje do posljednjeg trenutka biva urednikom kulture i priloga Donat.
Od objavljenih knjiga značajno mu je djelo magistarski rad Život i djelo Josipa Juga Šuljića, a posebnu pozornost na svoj rad privukao je romanom Zlatni šut (Zagreb, 1983.). Izbor iz poezije objavljen mu je u časopisima Dometi (1980.), Zadarska revija (1982.), Rival (1995.), Sokolar (1998.) itd. Svojim prikazima i osvrtima uvršten je u panoramu Mlada hrvatska kritika, a također je uvršten u Guju u njedrima – panoramu novije hrvatske fantastične proze (Rijeka, 1980.) te u desetak drugih knjiga raznih autora.
Goran Bujić preminuo je 5. srpnja 2011. godine.

Književna nagrada – Goran Bujić – Književnici novinari

Draženu Stjepandiću

Dražen Stjepandić rođen  je u Brčkom 1965., a od 1978. živi  u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu, te započeo studije.Pisao je za više od trideset različitih tiskovina (ST, Panorama, Globus, Nacional, Večernji i Jutarnji list, Arena…)  u više njih obavljao je i uredničke poslove (Polet, Imperijal, Zora, Pikado, Harahvati i portal Tjedno).
Radio na radiju (Omladinski radio) i televiziji (HTV-emisija “Dobar dan” urednik Goran Milić, TV Mreža-“Glamour Caffe-urednik Siniša Svilan, na OTV-u je vodio autorsku emisiju ”Kladionica je moja radionica”.
Objavio četiri knjige: kriminalističke  romane “Fine mrtve manekenke”(Polet izdanja, Zagreb, 2006.) i „Skrivači hrvatskog urana“ (Polet izdanja, Zagreb, 2008.),  zbirku pjesama “Legenda u noćnoj vodi” (Meditor, Zagreb, 1996.) i biografiju Ive Pukanića „Puki nacionale“ (V.B.Z., Zagreb, 2010.). Priča “Come on Jura” objavljena u zbirci priča “Živi zid” (V.B.Z., Zagreb, 2009.).
Dugo godina bavio se glazbom, izdao dva samostalna albuma, LP i kasetu “Eine kleine Rock Musik” ( Slušaj najglasnije 1991.)  i  kasetu “Suck me”( Slušaj najglasnije 1994.).
U dva navrata 1991. i 1993. nastupao na “Zagrebfestu”.  Skladbe su mu objavljene na nekoliko kompilacija.Samostalno ili u suradnji s nekolicinom poznatih izvršnih producenata organizirao  brojne estradne priredbe. Pet puta  u Hrvatsku dovodio Cioccolinu, organizirao “Noć smijeha” u prepunoj Tvornici…
Sudionik Domovinskog rata od 1991. Nositelj medalja Spomenica Domovinskog rata i Oluja ’95.
Otac troje djece. Ima unuku Veroniku.

jiževna nagrada Goran Bujić – Književnici Novinari – Kategorija mladi
Branimiru Čakiću

U Zadru je 14. listopada 1974. rođen Branimir Čakić, književnik. U rodnom gradu završio je osnovnu i Srednju pomorsku školu, a potom Visoku učiteljsku školu Sveučilišta u Zadru. Nakon završene pomorske škole nije se posvetio tom zvanju već književnosti, pisanju znanstveno-fantastičnih romana u kojima izmaštava abecedu, brojeni sustav i glazbeni osmišljaj. Talentirani je pisac, a uz to je dobar slikar i glazbenik. Objavio je do sada dva romana o zamišljenoj zemlji Ahviji: Vanian (Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.), te Arbov prolaz (Kašmir promet, Zagreb, 2004.). Za njegovo djelo, zamišljeno u sedam knjiga, postoji veliko zanimanje, pa čak i američkih filmskih kuća za snimanje znanstveno-fantastičnih filmova.
S Nikolom Šimićem Toninim objavio veći broj filmskih kritika po raznim časopisima i portalima za film i kulturu.
Bilježi ga izuzetan film: Mali div, nije to samo njegov uradak, uradak je to 100 % zadarski, zadarske ekipe.
Zaposlenik Gradske knjižnice Zadar.

KNJŽEVNA NAGRADA GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI IZVAN RH
Dr. sc. Ani Stjelja:

Ana Stjelja rodjena je 1982. godine u Beogradu. Diplomirala je 2005. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu na Katedri za orijentalistiku, smijer turski jezik i književnost. Magistrirala je 2009. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, odbranivši tezu pod naslovom „Ljudsko i božansko u delu Mevlane Dželaledina Rumija i Junusa Emrea”. Doktorirala je 2012. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, odbranivši doktorsku tezu pod naslovom „Elementi tradicionalnog i modernog u delu Jelene J. Dimitrijevic”. Bavi se pisanjem poezije i haiku poezije na srpskom, španskom, turskom, engleskom i portugalskom jeziku, kao i prevodjenjem proze i poezije s engleskog, turskog, španskog i portugalskog jezika. Bavi se i pisanjem kratke proze i eseja iz oblasti književnosti i religije. Pjesme su joj prevodjene na slovenacki, makedonski i persijski jezik i objavljene u domacim i stranim zbornicima. Član je Udruženja književnika Srbije i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.
Objavljena djela:
Autorske knjige:
zbirka poezije „Moira” (Narodna knjiga, 2002)
zbirka poezije „Atavi” (Narodna knjiga, 2004)
zbirka poezije i eseja „Eden&Had” (2006)
zbirka haiku poezije „Tri Gejše” (2008)
zbirka decje poezije „Na korak do duge” (2010)
Prevedene knjige:
Prijevod izbora iz poezije Federika Garsija Lorke „Senka moje duše” (2008)
Prijevod izbora iz poezije Pabla Nerude „Zemlja u Tebi” (2008,2010)
prevod izbora iz poezije Junusa Emrea „Slavuj ljubavi” (2010)
priredjene knjige :
Nikola Matic „Srpske pravoslavne škole u BiH pod austrougarskom upravom” (2008)
Jovan Jovanovic Zmaj „Istocni biser” (2011)
Pokrenula časopis za kulturnu raznolikost Alia Mundi.

Nagradu za životno djelo dobio je zadarski pjesnik Slavko Govorćin

GOVORČIN, Slavko, pisac (Mali Iž, 18. X. 1927). Gimnaziju i vojno učilište za vezu završio u Zrenjaninu 1949. Bio je časnik u Skoplju i Šapcu, 1955. umirovljen zbog bolesti. Prve pjesme na iškoj čakavštini objavio je u Zadarskoj reviji 1983. Osim poezije, pisao pripovijetke, satire, humoreske, scenarije, drame. Desetak je pjesama uglazbljeno, a za tekst pjesme Sušna zikva na školju dobio je 1985. prvu nagradu publike na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Scenarij Iška ognjišta prikazan je na zagrebačkoj TV 1986. u okviru obrazovnog programa. Autor je scenarija za film Na kraju stoljeća, koji je na međunarodnome festivalu kratkometražnog filma u Bilbau 1990. dobio prvu nagradu. Njegov rekvijem Prieške lavandiere izvodi KUD »Kanica« iz Preka. Surađivao je u Zadarskoj reviji (1989), Narodnom listu (1991), Zadarskoj smotri (1994–98), zbornicima Suvremena čakavska poezija zadarskoga kruga (1992), Roman Jelić, Pregršć zapisa o Malin Ižu (Zadar 1997). Od 1992. objavljuje u Slobodnoj Dalmaciji čakavsku kolumnu Naporuk z školja. Njegova je poezija ocijenjena najčakavskijom u zadarskome pjesničkom krugu (B. Finka).
DJELA: Uljenica moje matere. Zadar 1984, 19852. — Vazda budi, Ivane Jerin. Zadar 1990.

LIT.: M. Stojević: Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća. Rijeka 1987. — B. Finka: Suvremeno čakavsko pjesništvo zadarskoga kruga. Zadar 1992. — T. Stupin: »Dešperadun« iz Maloga Iža. Narodni list, 45(1994) 25. XI, str. 34. — Ž. Martinović: Životopisni podaci. Zadarska smotra, 46(1997) 1/3, str. 273. — Isti: Jedno od mogućih viđenja pjesme »Smrič« Slavka Govorčina. Ibid., str. 274–275. — J. Lisac: Dijalekatno stanje na otoku Ižu. Marulić, 31(1998) 6, str. 1110–1113.

Josip Lisac (2002)

članak preuzet iz Hrvatskog biografskog leksikona, izdanje 1983. – 2013.

Donat za književni doprinos dobio je Ante Nadomir Tadić Šutra
Ante Nadomir Tadić Šutra: (Ovrlja, Otok kod Sinja, 1963.) je hrvatski književnik i skladatelj, rodom iz Otoka. Od 5. kolovoza 1995. živi i djeluje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Piše pjesme i prozu. Umirovljeni je časnik Hrvatske vojske. Profesor je komunikoloških predmeta. Izabran je u nastavno zvanje predavača u području društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana komunikologije.
Rođen je u Otoku na Cetini 16. kolovoza 1963. Diplomirao je na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za informatologiju i komunikologiju, a potom je, na istom Sveučilištu završio dodatno pedagoško-psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje, te je osposobljen za obavljanje poslova nastavničkoga predavanja iz skupine komunikoloških predmeta.
Godine 1979. napisao je prvu objavljenu pjesmu Nikolini za rođendan. Poeziju i prozu objavljivao je u dnevnom tisku, tjednom tisku i periodici. Nastupao je na mnogim radijskim i televizijskim postajama. Stalni je sudionik hrvatske pjesničke manifestacije Kijevski književni susreti. Objavio je deset samostalnih knjiga poezije te deset skupnih.
Za svoj znanstveni i kulturni rad dobio je nagrade: Grada Knina, Općine Kijevo, Općine Otok Dalmatinski, Grb Županije Šibensko-kninske te Zlatno pero Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu.
Godine 2008. napisao je mjuzikl Kralj Zvonimir kazališta Knin koji je inicirala i scenografiju napravila Nada Hržić, Tadić Šutra potpisuje tekst, scenarij i režiju te je igrao glavnu ulogu (kralja Zvonimira), a glazbu je skladao Davor Jašek. Premijera je bila 4. listopada 2008. u Kninu.
Predsjednik je Kulturnoga vijeća grada Knina.
Član je Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i Društva hrvatskih skladatelja.
Objavio je deset samostalnih knjiga pjesama:
• Antonija sanja avione, Split, 1992. (preveli na njemački jezik Vjera Siebelt, Johana Feest, Dragutin Šantek, Kurt Seinitz)
• Mogao bih te noćas voljeti, Split, 1993.
• Ne daj se Cetino, Trilj, 1994.
• Zazvonite zvona sa svih zvonika, Knin, 1997.
• Molitva na kamenome pragu, Knin, 1999.
• Rađaj, Jelena, Zagreb, 2004. (drugo izdanje, 2006.)
• Hrvatica, Knin, 2007.
• Ratnik i pjesnik (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima), Knin, 2009.
• Lipa moja vilo, Knin, 2012.
• Luč Hrvata, (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima te uglazbljene uspješnice: Ne daj se Cetino, Stina pradidova…), Knin, 2014.
Jedna od uglazbljenih pjesama nalazi se na glazbenom albumu hrvatskih domoljubnih pjesama Jedina domovina 2 iz 1998. Pjesme mu se nalaze u osnovnoškolskim čitankama hrvatskoga jezika.
Zastupljen je u antologijama:
• Krik ranjene duše, koju je priredio fra Mario Jurišić
• Antolgija pjesama 21. stoljeća hrvatskog urbanog pjesništva, koju je priredio Milenko Ćorić-Mika
• Dunav u hrvatskom pjesništvu od srednjovjekovlja do danas, koju su priredili Dubravko Horvatić i Stjepan Sučić
• Hrvatska se srcem brani, antologija hrvatske domoljubne poezije, koju je priredio Mladen Pavković
• Kninski pisci svome gradu
• More vedrine, priredili: Drago Maršić i Mladen Vuković
• Naša velečasna maslina, priredio Mladen Vuković
• Vedri Vidra: pjesme za 500. obljetnicu rođenja Marina Držića Vidre (1508.-1567.), priredio Mladen Vuković
• Ante Bruno Bušić – bard i mučenik hrvatskog državotvorja
• Ponosna Hrvatska
• Epistole, autora Roka Dobre
Napisao je desetak stručno-znanstvenih radova, od kojih se ističu:
• Turistička valorizacija kulturne baštine Pet crikvah na Kosovu (Zadar, 2005.)
• Knin – deset godina kulture (Knin, 2005.)
• Tin poslije Tina (Kijevo, 2006.)
• Kratka povijest Knina od 1813. do 1995. (Knin, 2007.)
• Knin – ključ Hrvatske i vrata Dalmacije (monografija; Knin, 2007.)
• Gotovčev boravak u Kninu (Kijevo, 2007.)
• Percepcija Kaštelanove zavičajne i ljubavne poezije (Kijevo, 2008.)

Premijerno izveden performans “Thunderstruck” o Nikoli Tesli na Kondenz festival u Beogradu

“LJUDI SE NE INTERESUJU DOVOLJNO ZA TESLU I ELEKTRICITET” – Stina Nyberg

Performans “Thundesrstruck” švedske autorke Stine Nyberg, koji prati život genija i čudaka Nikole Tesle, a koji koristi Teslin kalem, premijerno je izveden 21. oktobra u 20 sati u Centru za kulturnu dekontaminaciju, u okviru jubilarnog, desetog Kondenz festivala saavremenog plesa i performansa u Beogradu. Nakon Beograda, performans će krajem oktobra biti izveden i u Stokholmu u MDTu, a zatim kreće na svetsku turneju.

Stina Nyberg ističe kako se već duže vreme u svom radu interesuje za “vidljive moći”, između ostalog i one koje spadaju u nauku, ne samo u sferu dughovnog i spiritualnog, sa posebnim akcentom na promišljanju o čemu zapravo govorimo i mislimo kada kažemo da je nešto energija, energetsko:

“Zanimaju me različite vrste saznanja, i između ostalog, zainteresovala sam se za elektricitet, posebno kao silu koju uzmimamo zdravo za gotovo. Koristimo ga i viđamo ga svakodnevno, sva naša oprema i mašine koje nas okružuju rade pomoću elektriciteta, a s druge strane, malo je ljudi koji zaista znaju o čemu se tačno radi i na koji način elektricitet funkcioniše. Tako da sam iskoristila elektricitet kao dobar primer različitih tumačenja, naučnih i pseudonaučnih. Istorija elektriciteta dovela me je do Nikole Tesle, za koga mnogi kažu da je bio genije. Ja sam se u performansu poigrala sa tim mitom genija, i otud ta relacija sa feminizmom: većina (samoproklamovanih) genija su muškarci, žena koje nazivamo genijima je neuporedivo manje. To me je veoma zainteresovalo, i u ovom performansu ja uvodim novo božanstvo –  Boginju Elektriciteta”.

 

Performans “Thunderstruck” polazi od devetnaestovekovnog fenomena putujućih predstava o struji. U vreme kada je struja još uvek bila naučni novitet, na ovakvim predstavama prikazivana je kao magija. “Thunderstruck” je feministički pristup performansu sa Teslinim kalemom. Polazi od interesa za koreografiju pokreta, zvuka i objekta postavljenih na jednakim osnovama – gde oba izvođača, svetlo, tehnika i zvuk nastupaju kao glavni protagonisti. Ovaj performans stvara alternativu postojećim mačo-spektakularnim nastupima sa Teslinim kalemom, spajajući tehničke inovacije sa dugotrajnim istraživanjem o nauci i magiji. “Thunderstruck” se vraća u vreme kada su umetnik i naučnik verovali u mogućnost transformacije sila prirode u sile koje pokreću društvo, koristivši prirodnu energiju za stvaranje gotovo magičnih naprava. Predstava daje i jasan uvid u rodno uređenu istoriju struje, kult genija i potencijal magije.

 

Performans je nastao nakon kroz istraživanje sa arhivistkinjom Sandrom Linel (Linnell) u jesen 2016. godine, a zatim kroz rad u Beogradu, u Staničinom rezidencijalnom programu StationOne maja 2017. godine. Stanica je koproducent predstave, uz MDT iz Stokhholma, a uz lokalnu podršku Centra za promociju nauke.

 

Ovogodišnji, deseti po redu Kondenz festival održava se od 20. do 25. oktobra u organizaciji Stanice – Servisa za savremeni ples.

 

 

 

Radomir Smiljanić književnik dobitnik je izuzetno visokog internacionalnog priznanja ‘’ Pupinova medalja ‘’ od čuvene organizacije Selak

U organizaciji Internacionalne Organizacije Selak , uručenje Smiljaniću te velike počasti, odnosno internacionalnog priznanja prirediće se u rodnom mestu Pupina Idvor, gde je i njegov muzej , 9. oktobra. 2017 na rođendan velikog srpskog i svetskog naučnika . Smiljanić je jedini autor romana o Pupinu u svetu , čiji je naslov : Mihajlo Pupin – Srbin za ceo svet !

Ovu ekskluzivnu informaciju potpisnica ovih redova primila je od Internacionalne Organizacije Selak i Akademije ‘’ Ivo Andrić ‘’- Beograd , čiji je osnivač i predsednik naš ugledni književnik Radomir Smiljanić .
Čestitamo na priznanju ‘’ Pupinova medalja ‘’.

Pripremila : Slavica Jovanović novinar i književnik

Neisplaćene nagrade iz 2016. godine
Neodgovornost Društva književnika Vojvodine

Udruženje građana ,,Poezin“ obaveštava javnost o krajnjoj neodgovornosti Društva književnika Vojvodine prema dobitnicima nagrada Jedanaestog međunarodnog novosadskog književnog festivala 2016. godine.
U okviru Jedanaestog međunarodnog novosadskog književnog festivala 2016. godine, održano je takmičenje za najboljeg slem pesnika Srbije 1. septembra 2016. godine. Na takmičenju je pobedila slem pesnikinja Simonida Banjeglav iz Beograda. Do dana današnjeg, pobednici takmičenja nije isplaćena nagrada koja se svake godine unazad isplaćivala pobedniku slem takmičenja u Novom Sadu.
Ova književni skandal se ne prostire samo na slem pesničko takmičenje, nego i na druge književne nagrade. Konkretno nije isplaćen novac za Brankovu nagradu za 2016. godinu. Ove godine Društvo književnika Vojvodine ponovo organizuje Festival u Novom Sadu i uopšte ih ne zanima što nisu isplaćene nagrade iz 2016. godine. Dobitnici nagrada su ih zvali više puta i uvek dobijali poruku ,,Novca nema!“.
Umesto što su zvali prošle godine a sada i ove godine, veliki broj autora iz inostranstva, bio bi red da se taj novac preusmeri na one kojima duguju.
Udruženje građana ,,Poezin“ obaveštava javnost da je tokom 2015. i 2016. godine doprinelo kvalitetu slem takmičenja u Novom Sadu tako što su predstavnici Poezina animirali slem pesnike iz Srbije. Član Poezina je dao svoj doprinos kao član žirija takmičenja za najboljeg slem pesnika Srbije u 2015. i 2016. godini. Utoliko više predstavnici Poezina osećaju odgovornost da obaveste javnost o nemaru Društva književnika Vojvodine prema dobitnicima književnih nagrada.
Naša kampanja u javnosti će trajati sve dok se ne isplate nagrade iz 2016. godine.

Udruženje građana ,,Poezin“

O NAMA


http://www.slamstudio.org/kontakt-podaci/

Nišvil 2017.

Nisville 2017 – Striporama

10.08.
16-23h: Strip berza (kod Salona 77, Tvrđava)
18h: Otvaranje Striporame 2017 i izložbe strip tabli Igora Kordeja i Jane Adamović „Slučajni partneri“ (Salon 77, Tvrđava)
18-19:30h: Mala škola stripa, predavač: Dušan Cvetković (plato preko puta Salona 77)
20h: Otvaranje izložbi „Enis Čišić: Frames“ i „Star wars: Akcione figure“ (Oficirski dom)
21h: Zeleni strip atelje sa gostima festivala (plato preko puta Salona 77)

11.08.
11-13h: Potpisivanje zvaničnog portfolija festivala i promocija monografije „Zaječarski strip“ (kafe Saloon, Tvrđava)
15-16h: Emilijano Mamukari u striparnici Južni Darkwood- potpisivanje
16-23h: Strip berza (kod Salona 77, Tvrđava)
17h: Tribina Stripoteka i (domaći) strip oko nje/ učesnici: Milan Jovanović (Darkwood), Marko Stojanović (strip scenarista, Vekovnici), Zlatibor Stanković (Darkwood), Velibor Stanojević (Epicenter Comics) (Paviljon, Tvrđava)
18h: Tribina „30 godina Dilana Doga u Srbiji“ i promocija izdanja Dilan Dog: Majke i očevi/ učesnici: Luiđi Kavenago (Sergio Bonelli Editore), Emilijano Mamukari (Sergio Bonelli Editore), Marko Šelić Marčelo (Veseli Četvrtak), Dušan Mladenović (Veseli Četvrtak), Zlatibor Stanković (Darkwood) (Paviljon, Tvrđava)
18-19:30h: Mala škola stripa, predavač: Dušan Cvetković (plato preko puta Salona 77)
20h: Otvaranje izložbe strip tabli i ilustracija Velibora Stanojevića „Kako sam postao zombi“, i promocija grafičke novele Entropy Vol. 2: NEUS (Deli centar)
21-23h: Zeleni strip atelje sa gostima festivala (plato preko puta Salona 77)

12.08.
11-13h: Potpisivanje zvaničnog portfolija festivala (kafe Saloon, Tvrđava)
Promocija fanzina Dušana Cvetkovića „Moj fotokopirani strip“ (kafe Saloon, Tvrđava)
15-16h: Luiđi Kavenago u striparnici Južni Darkwood–potpisivanje
16-23h: Strip berza (kod Salona 77)
18h: Tribina Siročad- nova stranica „Boneli“ stripa/ učesnici: Emilijano Mamukari (Sergio Bonelli Editore), Zlatibor Stanković (Darkwood) (Paviljon, Tvrđava)
21-23h: Zeleni strip atelje sa gostima festivala (plato preko puta Salona 77)

13.08.
11-13h: Potpisivanje zvaničnog portfolija festivala i izvlačenje dobitnika nagradne igre (kafe Saloon, Tvrđava)
16-23h: Strip berza (kod Salona 77, Tvrđava)
20-23h: Zeleni strip atelje sa gostima festivala (plato preko puta Salona 77)
23h: Zatvaranje Striporame 2017 projekcijom filma Istrebljivač (Blade Runner, 1982) (Salon 77)

U sklopu volonterskog programa Internacionalnog JAZZ festivala Nišville 2017. volonterski tim festivala posetiće Zavod za transfuziju krvi Niš u nedelju 06.08.2017. od 11:00 sati.

Volonteri će dobrovoljno davati krv, sa ciljem pozivanja naših sugrađana i gostiju koji ovih dana borave u našem gradu, da spoje davalaštvo i JAZZ.

Pozivamo fanove i bivše volontere Nišvilla da se uključe u ovu akciju. Razloga je više, a cilj je isti – budimo HUMANI, zato što to ŽELIMO, a ne zato što moramo!

Autori “Marvela” i Dilan Doga” na “Striporami” Nišvilla

“Striporama 2017”, novo izdanje festivala stripa, ilustracije i pop kulture, održaće se od 10. do 13. avgusta u niškoj Tvrđavi u organizaciji “Nišville Jazz Festivala” i striparnice “Južni Darkvud”, a biće posvećen obeležavanju 30. godišnjice od izlaska prvog broja stripa “Dilan Dog” u Srbiji. Gost festivala će biti glavni urednik izdanja “Dilana Doga” Roberto Rekjoni. Njemu će se pridružiti i urednici srpskog izdanja – Marko Šelić Marčelo i Dušan Mladenović iz izdavačke kuće “Veseli četvrtak”, koja će za ovu priliku objaviti knjigu posvećenu Dilanu Dogu.
Gosti “Striporame” će i ove godine predstavljati najuticajnije škole stripa – američku, francusku, italijansku i japansku. Na spisku gostiju festivala biće još jedna zvezda italijanskog stripa – Emiliano Mamukari, crtač Dilana Doga i koautor strip serijala “Siročad”, zatim Bojan Vukić, uzdanica francuskog strip giganta Delcourt, Igor Kordej, jedan od najcenjenjih i najangažovanijih evropskih strip crtača u ovom trenutku, talenti bugarske strip scene Todor Hristov i Diana Naneva, domaće mlade crtačke snage Velibor Stanojević (Well-Bee), Jelena Đorđević i Jana Adamović, Enis Čišić iz Sarajeva koji je sarađivao sa kućom „Marvel“, i ilustratorska legenda „Politikinog Zabavnika“ Boban Savić Geto.
“Striporama”, takođe, organizuje i Školu stripa za najmlađe posetioce festivala.
Želja organizatora je da se u društvu renomiranih gostiju festivala fanovima, ali i potencijalnim umetnicima, približi najpre svet stripa i ilustracije, a sa njima i pop kulture. „Striporama“ je kombinacija neposrednog kontakta fanova sa omiljenim autorima (potpisivanje portfolija festivala, javni intervjui, izložbe), i umetnika sa njihovim poznatijim kolegama (tribine, radionice, predavanja). „Striporama“ je jedini festival na ovim prostorima koji ima zvanični portfolio, sačinjen od ilustracija gostiju festivala koje su urađene upravo za ovu priliku. Na festivalu će biti održana i berza strip izdanja.

GOSTOVANjE DAVIDA KECMANA DAKE U RUSIJI
SUSRETANjE SA SVOJIM SNOVIMA

Knjižnjevnik David Kecman Dako bio je od 25. do 30. maja gost Međunarodnog književnog salona i učesnik Svesklovenskog susreta pisaca, koji se tradicionalno organizuje u Sankt Peterburgu (Rusija).
Kao predstavnik Društva književnika Vojvodine, stvaralačke organizacije u kojoj je angažovan i kao član Upravnog odbora, zajedno sa Radomirom Miljojkovićem, pesnikom i proznim piscem, te Milenom Tepavčević, prevodiocem sa ruskog na srpski jezik (oboje iz Novog Sada), tokom četvorodnevnog boravka u staroj ruskoj prestonici David Kecman Dako je bio učesnik 12. Sveslovenskog susreta pisaca, takođe tradicionalne manifestacije koja je deo sajamskog događanja. Gostovanje srpskih pisaca ostvareno je na poziv Saveza pisaca Rusije – Ogranka u Sankt Peterburgu, sa kojima Društvo književnika Vojvodine ima sporazum o saradnji.
David Kecman Dako je učestvovao u dva književna programa i tom prilikom je bio veoma dobro prihvaćen. Na prvoj književnoj tribini, 26.maja, koju je, inače, vodio Boris Orlov, predsednik peterburškog ogranka Saveza ruskih, gde je bilo reči o negovanju sveslovenskog jedinstva, deo svoje besede Kecman je najpre posvetio celovitijem predstavljanju grada Sombora, negovanju ruskio-srpskih veza u ovom gradu, čuvanju uspomene na ono što su crvenoarmejci učinili za oslobođenje naše zemlje, o somborskom Društvu srpsko-ruskog prijateljstva, o nedavno održanoj manifestaciji Dan ruske kulture, kao i o svojoj privrženosti i prisnosti sa duhovnošću ruskog naroda, posebno kada je reč o ruskoj književnosti uz koju je, po vlastitom priznanju, rastao i razvijao se kao pisac a i danas mu i te kako puno znači.
Na Sveslovenskom susretu pisaca, održanoj 27. maja, gde su pročitane njegove pesme prevedene na ruski (prevodi Milene Aleksić, iz Novog sada, i Mirjane Dragović, Pert, Australija), o Kecmanovom, inače, bogatom književnom opusu govorio je Vladimir Sokolov, slavista i istaknuti prevodilac sa srpskog na ruski jezik. Za istaknute domaće i strane pisce i goste Književnog salona, najvećeg u ovom delu Rusije, gradonačelnik Sankt Peterburga priredio je prijem koji je organizovan kao deo sadržaja na obeležanju Dana Sankt Peterburga, središta oblasti koja ima oko šest miliona stanovnika. Srbiju su ovom prilikom predstavljali Mladen Vesković, državni sekretar Ministarstva za kulturu, književni prevodilac Milena Tepavčević, autorka četiri izbora savremene ruske proze prevedene na srpski jezik, i David Kecman Dako, koji je uz zdravicu i kao reč zahvalnosti na prijemu kazivao kratku priču iz srpske narodne baštine (O mladom Srbinu zagubljenom a zahvaljujući pesmi izbavljenom u tuđem svetu). – Gostovanjem u Sankt Peterburgu, učešćem na književnim manifestacijama, posetama Petropavlovskoj tvrđavi i Carskom selu u Puškinovu, dugim šetnjama od jedne do druge znamenistosti ovog velegrada na četiri reke – veli Kecman- ispunjena je moja davnašnja želja da se putovanjem za svojim pesmama sretnem bar sa delićem svojih dečačkih i mladalačkih snova. Sa svojim prijateljima sam na ovoj put, dug ( u odlasku i povratku) oko pet hiljada kilometara, išao ne avionom, nego putničkim autom, na čemu smo zahvalni našem pokrovitelju, somborskoj firmi „Cerena trejd“ i njenom direktoru Živojinu Šarčanskom, koji je takođe bio veoma lepo primljen od naših domaćina – pisaca u Sankt Peterburgu.

izvor – http://poezija.com.pl/index.php/aktualnoci/1046-2017-06-13-18-06-54