Vesti

НАГРАДА БИЉАНА ЈОВАНОВИЋ ЗА 2023. ГОДИНУ

Конкурс за награду "Биљана Јовановић"

ШИРИ ИЗБОР

На Конкурс за Награду Биљана Јовановић за 2023. годину пристигло је 207 књига.

Жири у саставу Драган Бошковић (председник), Тијана Матијевић и Даница Вукићевић у шири избор је издвојио следећих 17 наслова.

1.      Жарко Радаковић, Књига о фудбалу, Чаробна књига, Београд, 2023.

2.      Срђан Вучинић, Срећни дани, Књижевна радионица Рашић, Београд, 2023.

3.      Бојан Бабић, Гласине о слободи, Раштан издаваштво, Београд, 2023.

4.      Бора Ћосић, Руски вртлар, Лом, Београд, 2023.

5.      Дубравка Матовић, Историја баштованства, КОВ, Вршац, 2023.

6.      Бојан Васић, Црна кутија, Градска библиотека „Карло Бијелицки“ Сомбор, 2023.

7.      Дејан Каназир, Неонска плажа, Трећи Трг – Сребрно дрво, Београд, 2023.

8.      Денис Башић, Егоист магнум, Ренде, Београд, 2023.

9.      Љубомир Кораћевић, У земљи Фрање Јосифа, КОВ, Вршац, 2023.

10.  Нина Живанчевић, Једини извор светлости, Културни центар Новог Сада, Нови Сад, 2023.

11.  Стевица Шепра Михајлов, Д Стуџис и поховане тиквице, Нишки културни центар, Ниш, 2023.

12.  Драгица Стојановић, Мастер клас, Поетикум, Краљево, 2023.

13.  Ребека Чиловић, Жива вода, Раштан издаваштво, Београд, 2023.

14.  Андреја Каргачин, Слободни дани Елене Чаушеску, Завод за проучавање културног развитка, Београд, 2023.

15.  Драгослав Дедовић, Фјодоров џез, Народна библиотека „Стефан Првовенчани“ Краљево, 2023.

16.  Марија Кнежевић, Хватач сунца, Друштво за афирмацију културе – Пресинг, Младеновац, 2023.

17.  Ранко Рисојевић, Кружни ток, Народна библиотека „Стефан Првовенчани“ Краљево, 2023.

Почетком априла биће објављен ужи избор, а крајем истог месеца биће проглашен/проглашена добитник/добитница награде.

У Београду, 18. марта 2024. године

Novi Sad – MSUV – Izložba “New Era: umetnički diskursi o društvenim i klimatskim promenama“ u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine

U petak 22. marta u 19 časova, u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine biće otvorena grupna intermedijska izložba „New Era: umetnički diskursi o društvenim i klimatskim promenama“. Na izložbi će biti predstavljeni radovi 12 umetnika/ca i umetničkih grupa iz BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije koje se u svojim stvaralačkim praksama dosledno i dugoročno posvećuju odnosu između čoveka i prirode, dajući umetnički komentar i odgovor na jednu od najaktuelnijih tema savremenog društva – ekologije, klimatskih i društvenih promena i očuvanja životne sredine.

Kustosi izložbe su Mladen Banjac (MSURS), Miha Colner (GBJ) i Sanja Kojić Mladenov (MSUV), a umetnici/ce čiji će radovi biti izloženi su Igor Bošnjak, Isidora Branković, diSTRUKTURA, Jovan Došenović, Dejan Marković, Marija Marković, DNLM, Bojan Mrđenović, PLATEAURESIDUE, Helena Tahir, Nikola Tomić, i Adrienn Újhazi. 

Izložba je rezultat projekta koji realizuju Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banjaluke, Muzej savremene umetnosti Vojvodine iz Novog Sada i Galerija Božidar Jakac – Muzej moderne i savremene umetnosti iz Kostanjevice na Krki. Izložba „New Era“ koncipirana je na način da bude predstavljena u Novom Sadu, Banjaluci i Kostanjevici na Krki čime se nastavlja višegodišnja uspešna saradnja između ovih institucija koje grade dinamičnu savremenu umetničku scenu u regionu.

Odabrana dela donose suštinsko promišljanje ljudske intervencije na životnu sredinu i društvenih pojava koje utiču na klimatske promene te daju poseban uvid na ekološke probleme iz aspekta savremene umetnosti. Na ovaj način pokrenuta su pitanja društvene odgovornosti prikazujući širok spektar ekoloških tema – od međusobne interakcije živih organizama i njihovih zajednica do njihove interakcije sa životnom sredinom. Teme kojima se umetnici/ce bave su univerzalne i prvenstveno se odnose na uništavanje životne sredine, podizanje svesti o klimatskim i društvenim promenama, probleme koje donose savremene tehnologije, kao i na njihov uticaj na društvo i pojedinca.

Posetioci će na izložbi „New Era: umetnički diskursi o društvenim i klimatskim promenama” moći da pogledaju radove u različitim medijima od slikarstva preko video radova, instalacija do novomedijskih umetnosti i bio i ekoloških praksi kao posebnog izraza u savremenoj umetnosti. Organizovanjem velike grupne izložbe umetnika iz regiona otvara se mogućnost za stvaranje jedinstvene platforme za kulturni i umetnički dijalog i samim tim pozicionira lokalna umetnička scena u evropski kontekst.

Izložbe će pratiti i serija programa sa panel diskusijama i produkcija podkast emisija koje će se fokusirati na ciljeve projekta.

„New Еra: umetnički diskursi o društvenim i klimatskim promenama“ je deo projekta „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs) finansiran od strane Evropske unije, a koji ima za cilj unapređenje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora i razvijanje njegovog potencijala za društveno-ekonomski uticaj u ovom regionu.

Izložba će biti otvorena za posetioce do 12. maja 2024. godine. 

Dve decenije od prvog srpskog digitalnog rendgena

Pioniri u digitalnoj radiologiji proslavili važan jubilej u Muzeju nauke i tehnike

DVE DECENIJE OD PRVOG SRPSKOG DIGITALNOG RENDGENA

Beograd, 08. mart, 2024. – Kompanija Visaris, lider u digitalnoj radiologiji, organizovala je stručnu panel diskusiju pod nazivom „20 godina od prvog srpskog digitalnog rendgena“ u četvrtak, 7. marta 2024. godine u prostorijama Muzeja nauke i tehnike u Beogradu.

Na stručnom panelu govorili su domaći stručnjaci koji su najzaslužniji za kreiranje prvog srpskog digitalnog rendgena – Digraf C. Oni su i rekapitulirali dvodecenijski napredak digitalne radiologije u Srbiji, kao i primenu veštačke inteligencije u domenu radiologije.

Događaju su prisustvovali vodeći stručnjaci iz kompanije Visaris, inženjeri, kao i studenti elektrotehnike, medicine i mašinstva.

„Puštanje u rad prvog digitalnog rendgena te 2004. je bio samo prvi korak u napretku i razvoju koji još uvek traje. Njegovi rezultati sada pokrivaju 35 zemalja na 5 kontinenata i 18 vremenskih zona i unapređuju svakodnevni rad hiljada medicinskih institucija i život miliona pacijenata” – izjavio je prof. dr Vladimir Petrović, vodeći stručnjak u digitalnoj obradi slike i analizi medicinske slike, i direktor istraživanja i razvoja kompanije Visaris.

Pionir digitalne radiologije, Dragan Miletić, rekao je da je proizvodnja digitalne radiološke opreme jedna od nevelikog broja oaza visoke tehnologije u Srbiji. “Lepo je što je Muzej organizovao priliku da se to predstavi široj javnosti. Ujedno, ovo je bila prilka da se pomenu i time oda počast pionirima proizvodnje klasičnih rendgena u Nišu. Zajednički kontinuitet od 70 godina (kao jedini proizvođači na Balkanu) treba da bude referenca na ponos i našoj široj zajednici”.

Nikola Golović, angažovan u startapu koji se bavi mašinskom vizijom i veštačkom inteligencijom u domenu detekcije defakata proizvoda na proizvodnoj traci, istakao je – “ Značaj učešća u multidisciplinarnom timu koji je uspeo da razvije i plasira prvi digitalni rendgen, a u vreme kada je digitalna tehnologija na svetskom nivou bila u samom začetku i kada ga je u ponudi imalo samo nekoliko zapadnih proizvođača, od kojih smo u nekim segmentima bili čak i inovativniji. To vreme biće upamćeno kao evolucija klasičnih rendgenskih sistema ka digitalnoj tehnologiji, koja je po svojim posledicama među profesionalcima, bliska uticaju digitalnih kamera na naše svakodnevne živote”.

Aktuelni projekti kompanije Visaris obuhvataju istraživanje i razvoj veštačke inteligencije u saradnji sa evropskim univerzitetima i partnerima. Saradnja sa Muzejom nauke i tehnike u Beogradu rezultirala je značajnim izložbama posvećenim razvoju i primeni rendgenske tehnologije u Srbiji. 

Visaris je kompanija koja predstavlja lidera jugoistočne Evrope u oblasti digitalne rendgenske dijagnostike i dijagnostičkih radnih tokova. Nudi raznovrsne digitalne rendgenske sisteme, uključujući konzole digitalne radiografije (DR) i kompletne DR sobe, kao i potpuno integrisana rešenja za procese i dijagnostičke radne tokove. Takođe pruža OEM istraživačko-razvojne usluge u oblastima dizajna rendgenskih uređaja, radnih procesa snimanja, kontrole sistema, robotike i obrade digitalnih slike. Više informacije o kompaniji Visaris može se naći na: visaris.com

Mart u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu

Besplatna projekcija filma „El Šat – Nacrt za utopiju“ Ivana Ramljaka u martu u Muzeju afričke umetnosti

Muzej afričke umetnosti i u martu predstavlja zanimljiv i bogat program za svoje posetioce.

U četvrtak, 7. marta u okviru besplatnog programa za starije sugrađane (55+) MAU za sve, svi u MAU biće održana radionica izrade nakita od tekstila i drugih materijala uz uvodno predavanje “Nakit kao ukras, lični predmet, oznaka etničkog ili kraljevskog statusa”. Ovaj program nastao je sa ciljem podsticaja integracije i aktivnog učešća starijih osoba u programima MAU.

Još jedan program koji izaziva veliko interesovanje jeste Nedelja u MAU koji se organizuje za pojedinačne i porodične posete i podrazumeva paralelni program kustoskih vođenja za odrasle i kreativnih radionica za decu uzrasta od 6 do 12 godina. I tokom marta, na programu su stručna vođenja za odrasle kroz taktilnu izložbu „Vidi, dodirni, oseti“ i kreativna radionica „Kakva je to riba dvodihalica?“. Koristeći različite teksture papira i druge materijale deca će biti u prilici da osmisle i naprave taktilnu sliku sa motivom ribe. Inspiracija za dečji kreativni rad biće bronzana figura ribe iz zbirke Muzeja prikazana na trenutno aktuelnoj izložbi „Vidi, dodirni, oseti“ i interpretacija odlivena u gipsu, koja verno prenosi formu, reljefne ukrase i omogućuje taktilni doživljaj predmeta. Prijavljivanje na radionice je obavezno putem mejla kontakt@mau.rs.

U petak, 22. mart u 18 časova biće održana besplatna projekcija filma „El Šat – Nacrt za utopiju“ autora Ivana Ramljaka koji je ujedno biti i gost Muzeja. Nakon projekcije biće održan razgovor sa autorom uz moderiranje Ane Knežević, kustoskinje MAU. Film govori o veoma važnom delu jugoslovenske prošlosti koji je i danas deo kolektivne memorije Dalmacije, a koji pamti evakuaciju i život velikog broja Dalmatinaca u Egiptu tokom Drugog svetskog rata.

Krajem marta u MAU će biti postavljena izložba „Otisak vremena“ koja predstavlja stvaralaštvo Lane Vasiljević i Marije Ćalić, dve savremene umetnice koje kroz istraživanje i preispitivanje sopstvenih sećanja na Afriku stvaraju lične otiske vremena. Muzejska izložba pod nazivom „Duhovi Afrike – Ritualna zapadnoafrička umetnost“ nastavlja svoje putovanje po zemlji i regionu i od 21. marta do 12. aprila 2024. godine gostuje u Centru za kulturu Svilajnac. Autor i kustos izložbe je Aleksandra Prodanović Bojović.

Podsećamo Muzej afričke umetnosti je prvi i jedini muzej u regionu koji je isključivo posvećen kulturama i umetnostima afričkog kontinenta. Stalnu postavku čine značajni primerci pre svega zapadnoafričke umetnosti i ona uključuje odabrane predmete iz zbirke koju su formirali osnivači Muzeja, Veda Zagorac i dr Zdravko Pečar.

Za više informacija i prijave na radionice (prijave su obavezne) posetite sajt: https://www.mau.rs/cp/

Преминуо Драги Бугарчић

Драги Бугарчић, истакнути приповедач и романсијер, члан Српског књижевног друштва, преминуо је 2. марта 2024. године.

Рођен је 20. октобар 1948. у Вршцу. 

„На многа бесмислена питања, међу којима је и уобичајено „због чега пишем“, не умем да одговорим. Не знам зашто пишем. Или могу да дам погрешан одговор: пишем да бих описао степеништа којима сам се пењао и силазио у животу, попут реке понорнице која увире у земљу да би из ње извирала. Степеници по којима се корача и по којима клизе, теку сенке, не само људске. У Вршцу постоји изломљено терасасто степениште на падини Брега које су стари варошани прозвали Калваријом. Одговор би могао да буде и питање: зашто пишем о стубишту? Због чега се моја генерација деценијама успињала малом Калваријом, изграђеном век раније?… Шта наводи и друге да пишу о степеништима?

Свака поетика је мало комична.“

(Драги Бугарчић)

Зборник радова о Драгом Бугарчићу можете преузети са онлајн библиотеке СКД-а Мнемосина: http://www.skd.rs/wp-content/uploads/biblioteka/DragiBugarcicZbornik.pdf

Osvoji putovanje na Sarajevo film festival gledanjem filmova

U okviru takmičenja European Film Challenge, filmofili iz Srbije gledaće 10 filmova u borbi za odlazak na festival filma u Sarajevu

U periodu od 4. marta do 4. maja 2024. godine, filmska publika od 18 do 35 godina iz Srbije pozvana je da učestvuje u takmičenju u gledanju filmova u kojem je glavna nagrada put, smeštaj i akreditacija za Sarajevo film festival, koji se održava u avgustu. Pravila takmičenja su vrlo jednostavna: u naglašenom periodu zainteresovani bi trebalo da odgledaju 10 evropskih filmova, registruju se i postave ih na europeanfilmchallenge.eu/sr i tako sakupljaju bodove. Svaki odgledani film donosi 7 bodova, a svaka različita platforma na kojoj je odgledan 3 boda. Dodatne bodove takmičari mogu da osvoje gledanjem filmova u partnerskim bioskopima, kulturnim institucijama, na festivalima i VoD platformama, kao i podržavanjem domaće kinematografije. O tome kako da povećaju šansu za pobedu, učesnici takmičenja se mogu informisati na samom sajtu i društvenim mrežama Izazova @europeanfilmchallenge_rs

Nagradna igra #europeanfilmchallenge predstavlja deo velikog evropskog interaktivnog projekta za razvoj publike, koji uključuje upotrebu inovativnih i digitalnih promotivnih tehnika i alata, kako bi se doprinelo većoj cirkulaciji evropskih filmova na različitim platformama. Odvija se  u 14 evropskih zemalja: Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Sloveniji, Belgiji, Mađarskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Španiji, Portugaliji, Italiji i Letoniji. Proojekat se realizuje uz podršku Evropske unije kroz program Kreativna Evropa MEDIA.

Prihvati izazov, gledaj omiljene evropske filmove i osvoji putovanje na jedan od najvećih regionalnih filmskih festivala!

Предавањa „Фризуром до слободе – настанак и опстанак афро кугле“ и трибина „Буђење Африке“ у оквиру Месеца афроамеричке историје

Музеј афричке уметности ове године обележава Месец афроамеричке историје учешћем у оквиру два културна програмапредавања „Фризуром до слободе – настанак и опстанак афро кугле“ у сарадњи са Америчком амбасадом у Београду и трибине „Буђење Африке“ у организацији Куће легата из Београда. Месец афроамеричке историје посвећен је историјском наслеђу и културним постигнућима Афроамериканаца и одржава се у САД сваке године у фебруару, почев од 1976. године.

Серија предавања „Фризуром до слободе – настанак и опстанак афро кугле“ биће одржана у простору „Амерички кутак“ у четири града у Србији, и то у Новом Саду (23. фебруара), Крагујевцу (26. фебруара), Нишу (27. фебруара) и Београду (29. фебруара). На предавањима ће говорити Ивана Војт, кустоскиња Музеја афричке уметности у Београду.

Трибина „Буђење Африке биће одржана у среду, 28. фебруара у 18 часова у Легату Петра Лубарде (Иличићева 1, Београд). Учесници трибине су др Милан Марковић, филолог, преводилацАлександра Продановић Бојовић, етнолог-антрополог, виши кустос Музеја афричке уметности. Разговор ће модерирати Милош Зарић, етнолог-антрополог, кустос Куће легата.

Фризуром до слободе

Узаврела политичка ситуација у Сједињеним Америчким Државама шездесетих година прошлог века изнедрила је редефинисање преовлађујућих стандарда лепоте код афроамеричког становништва. Исправљену, углачану косу, која се до тада сматрала пристојном, замениле су слободно пуштене коврџе обликоване у афро куглу. Ова фризура је постала симбол борбе Афроамериканаца за природност сопственог тела, за лепоту која је деценијама поништавана заједно са њиховим интегритетом и идентитетом. Многе познате личности, као што су Анђела Дејвис, Мириам Макеба, Џими Хендрикс, Нина Симон и други, подржале су ову промену у америчком друштву носећи афро фризуру, која је доживела велику популарност не само међу афроамеричком већ и међу широм популацијом. Улаз на предавања је слободан, уз обавезно пријављивање путем онлајн формулара за сваки град појединачно. Линк за пријаве се налази на сајту Музеја: www.mau.rs

Буђење Африке

У оквиру циклуса „Ангажована визуелна култура” који се одржава у организацији Куће Легатапета по реду трибина чији наслов „Буђење Африке” реферише на истоимену слику Петра Лубарде, такође је посвећена Месецу афроамеричке историје. Полазећи од претпоставке да се културни процеси и уметност Африке и дијаспоре налазе у континуираном међусобном дијалогу, циљ трибине је истраживање различитих тачки гледишта везаних за ове феномене како би се потакли посетиоци да освеже свој поглед на ствари које су им већ познате, али овог пута из другачијег контекста.

Улаз на трибину је слободан, а више информација налази се на линку: mau.rs

Преминуо писац и академик Горан Петровић

(Фото М. Спасојевић)

После краће и тешке болести у Београду је у 63. години преминуо писац и академик Горан Петровић.

Горан Петровић је рођен у Краљеву 1. јула 1961. године. Његови романи и збирке прича објављени су у више од 130 издања, од чега je 60 издања у преводима на 15 језика.

На књижевну сцену ступио је књигом кратке прозе Савети за лакши живот 1989. године. Од тада је објавио романе Атлас описан небомОпсада цркве Светог Спаса, Ситничарница „Код срећне руке“, Папир и Иконостас.

Аутор је приповедачких књига Острво и околне приче, Ближњи и Разлике. Петровић је објавио и књигу кратке прозе Све што знам о времену, књигу записа Претраживач, новелу Испод таванице која се љуспа и драму Матица која је изведена у Атељеу 212.

Нека од Петровићевих прозних дела су адаптирана за позориште, телевизију и радио: Опсада цркве Светог Спаса (драматизација и режија Кокан Младеновић), Народно позориште Сомбор, 2002; Скела (по сопственом тексту), продукција Народно позориште у Београду (режија Кокан Младеновић), Орашац, 2004; радио-драма Богородица и друга виђења (драматизација Сања Милић, режија Нађа Јањетовић), Драмски програм Радио Београда, 2007; телевизијски филм Ближњи (по сопственом сценарију, режија Мишко Милојевић), Драмски програм РТС-а, 2008; радио-драма Изнад пет трошних саксија (драматизација и режија Страхиња Млађеновић), Драмски програм Радија Нови Сад, 2011; Матица (по сопственом драмском тексту, режија Рахим Бурхан), Атеље 212, 2011.

Горан Петровић је добитник више књижевних признања. Поред књижевне стипендије Фонда Борислава Пекића, важније награде су: „Просветина“, „Меша Селимовић“, Нинова награда за роман године, „Виталова“, „Рачанска повеља“, награда Народне библиотеке Србије за најчитанију књигу године, „Борисав Станковић“, „Светозар Ћоровић“, награда „Иво Андрић“ за приповетку, „Лаза Костић“, награда за драмски текст „Кочићева књига“, „Златни крст Кнеза Лазара“, „Вељкова голубица“ за целокупно приповедачко дело, Велика награда „Иво Андрић“ за целокупно књижевно стваралаштво, „Станислав Лем“, „Григорије Божовић“, „Златна књига Матице српске“, награда Народне библиотеке Србије „Владан Десница“, „Београдски победник“…

Био је члан Српског књижевног друштва и Српског ПЕН центра. За редовног члана Српске академије наука и уметности изабран је 8. новембра 2018. године. / Извор: РТС

Za srednjoškolce tokom raspusta – besplatan program „Boje Afrike – kreativne radionice i izložba radova” u MAU

Muzej afričke umetnosti tokom zimskog raspusta organizuje besplatan program za srednjoškolce pod nazivom „Boje Afrike – kreativne radionice i izložba radova”.

Srednjoškolci se mogu opredeliti za jednu od dve tematske radionice koje će biti realizovane u sledećim terminima:

  • grupa 1: radionice KERAMIKE – od 8. do 12. januara 2024,
  • grupa 2: radionice GRAFIKE – od 15. do 19. januara 2024.

Svaka grupa će u kontinuitetu od pet radnih dana u četvoročasovnim terminima (10-14č), uz uvodno predavanje i kroz praktičan rad ovladati različitim tehnikama (keramike ili grafike). Završni deo programa održaće se 20. januara kada će polaznici, uz pomoć kustosa, kreirati izložbu svojih radova. Svečano otvaranje izložbe i dodela potvrda i nagrada za najuspešnije radove održaće se 21. januara u 14 časova.

Prijavljivanje je obavezno, slanjem prijave na kontakt@mau.rs sa sledećim podacima: ime, prezime, godina rođenja, kontakt telefon i izabrana grupa (od 8. do 12. januara ili od 15. do 19. januara).

Više informacija o programu može se dobiti putem telefona (011)2651-654 ili mejla: kontakt@mau.rs

Антологија сигналистичке поезије

Душан Стојковић

ПЛАНЕТАРНИ СИГНАЛИЗАМ

(Антологија сигналистичке поезије)

Издавач Presing izdavaštvo, Београд 2023.

https://www.politika.rs/scc/clanak/590085/Planetarni-signalizam

Poznate ličnosti iz sveta kulture podržale donatorsku kampanju „Budi i ti deo nade“

Ugledni domaći umetnici i umetnice, Nela Mihajlović, Dragan Mićanović, Bojana Stefanović, Miona Marković, Marčelo, Suzana Lukić, Zejna i DJ Lea Davogić, podržali su donatorsku kampanju „Budi i ti deo nade“ koja prikuplja novac za potrebe daljeg razvoja muzičkog centra u OŠ „Branko Pešić“ u Zemunu.

Donatroska kampanja sprovodi se u okviru programa „Muzika nade“, namenjenog deci koja žive ispod linije siromaštva, koja putem redovne i kvalitetne muzičke edukacije ostaju u sistemu obrazovanja i dobijaju šansu za bolju budućnost.

Prvakinja drame beogradskog „Narodnog pozorišta“, Nela Mihailović, povodom učešća u donatorskoj kampanji „Budi i ti deo nade“,  kaže: „Svako dete zaslužuje pravo na osmeh, na radost, na sreću, na lep život. Program „Muzika nade“ im pruza tu šansu. Ako svojom podrškom i svojim prisustvom mogu tome da doprinesem, prirodno je da budem tu. ”

Suzana Lukić, glumica, ističe: „Priključila sam se kampanji zato što smatram da svaki čovek na planeti treba da ima iste šanse, a „Muzika nade“ pokušava da decu sa margina makar približi jednakoj polaznoj tački. Muzika je za tišinu, muzika je i za vrisak, i za sva međustanja. Donela mi je utočište, i nadu, i lepotu, i svetlost.”

„Muzika mi je donela nadu mnogo puta u životu. Sećam se trenutaka, pogotovo u tinejdžerskim godinama, kada me pronađe pesma koja objašnjava kako se osećam i pruži mi ruku, pokazujući mi da su se i mnogi pre mene tako osećali,” rekla je glumica Miona Marković, povodom učešća u podršci programu.

Prema rečima pevačice Zejne, muzika daje nadu i ljubav: „Priključila sam se kampanji, jer se zalažem za pomoć i edukaciju dece i mladih, a pogotovo ako je to kroz muzičke projekte. Svih ovih godina, zapravo od kad znam za sebe, muzika me čuva i leči i budi u meni maštu. Daje mi snagu da izdržim svaki novi dan i budem bolja, rastem i razvijam se.” 

Lea Davogić, poznata kao Dj Lea, je povodom učešća u donatorskoj kampanji izjavila: „Čula sam za „Muziku nade“ od moje srednjoškolske profesorke kontrapunkta, Biljane Simenović, i zaključila da je najmanje što mogu da im pružim moje znanje i vreme“.

Bojana Stefanović, glumica, prokomentarisala je svoje motive za učešće sledećim rečima: „S puno ljubavi sam se pridružila donatorskoj kampanji. Sva deca zaslužuju da im se pruži šansa da svoj dar mogu da razvijaju i da cvetaju zajedno sa njim. Muzika je neodvojivi deo našeg života, neophodno je omogućiti jednake šanse svakom detetu da kroz muziku oplemenjuje svoj život.“

Program „Muzika nade“ ima za cilj da kroz muziku, najhumanijim i najlepšim načinom komunikacije, poveže decu iz socijalno ugroženih porodica i decu u rasejanju sa njihovim vršnjacima iz redovnog školskog i muzičkog obrazovanja, i vrati njima i njihovim porodicama veru u ljubav, poštovanje, redovno školovanje, jednakost – veru u život.

Pridružite se poznatim ličnostima koje su već uz učenike OŠ „Branko Pešić“ iz Zemuna, donirajte u skladu sa svojim mogućnostima na sajtu programa „Muzika nade“, putem linka:

https://www.musicartpro.rs/budi-i-ti-deo-nade/

Teaser – Budi i ti deo nade – YouTube

Budi i ti deo nade! Doniraj! Pruži šansu svakom detetu! – YouTube

Foto: stilovi, Roger produkcija

Revolucija ili evolucija fotografije? Održana konferencija o uticaju veštačke inteligencije na medijsku fotografiju

Foto. Duško Vukić

Centar za razvoj fotografije organizovao je konferenciju o uticaju veštačke inteligencije na medijsku fotografiju u okviru Festivala fotografije Vizualizator. 

Učesnici konferencije, predstavnici medijskih kuća, fotografi, fakultetski profesori i stručnjaci u oblasti obrazovanja složni su da je upotreba veštačke inteligencije za generisanje tekstualnih i vizuelnih sadržaja prisutna u medijima, ali da javnost o tome gotovo da ne zna ništa. Posebnu opasnost predstavlja činjenica da takvi sadržaji nikada nisu jasno naznačeni, što dodatno narušava poverenje u medije, koje je već ugroženo.

Centar za razvoj fotografije ovom debatom ukazao je na kompleksnost problema koji nastaje upotrebom veštačke inteligencije u medijskoj fotografiji. Brzina kojom generisanje lažnih slika postaje jednostavnije i dostupnije ukazuje na potrebu za pravovremenom reakcijom kojom bi se zaštitio legitimitet fotografije kao sredstva informisanja, ali i pouzdanost medija. Edukacija javnosti, ali i zaposlenih u obrazovanju više puta je tokom razgovora istaknut kao jedan od najvažnijih koraka u sprečavanju manipulacije i zloupotrebe lažnih slika.

Ispred Saveta za štampu, generalna sekretarka Gordana Novaković je istakla da je ovo samoregulatorno telo već ponudilo smernice za etičko korišćenje veštačke inteligencije u medijima, te da okvir već postoji. Ipak, njega je potrebno dalje dopunjavati. “Kada govorimo o etičkom aspektu upotrebe veštačke inteligencije – mediji su odgovorni za svaki sadržaj koji plasiraju. Bilo da se radi o tekstu ili fotografiji, oni ne smeju da dovede u zabludu. Upotreba alata, bilo kog, ne sme da utiče na etičnost profesije. Najvažnije je da sve što se generiše i plasira bude pod ljudskim nadzorom i da bude jasno naznačno.”

Predsednik Centra za razvoj fotografije i moderator konferencije Zvezdan Mančić, podstakao je i razgovor o terminološkoj distinkciji kao jednom od primarnih problema. “Jedna od najvećih opasnosti koju mi, fotografi prepoznajemo jeste upotreba reči ‘fotografija’ kada govorimo o slikama generisanim veštačkom inteligencijom. Potrebno je postići konsenzus o terminu koji bi objasnio da je reč o nečemu što nije fotografija, iako na prvi pogled izgleda verodostojno. Jedan od termina koji je u opticaju je promtografika, čime se ukazuje na razliku u tehnološkim procesima kojima nastaju ove vrste sadržaja.”

Za fotografe je jedan od najvećih izazova i pitanje autorskih prava. Ovo je istakao Goran Sivački, predstavnik fotografije u Udruženju novinara Srbije. “Kako mi možemo da znamo koje delove i čije fotografije veštačka inteligencija koristi da bi napravila ono što neko traži kroz prompt? Ne samo da takve slike ne smeju da podležu autorskim pravima, već ja kao fotograf želim da znam ukoliko se deo moje fotografije nađe na nekoj slici koju je generisala veštačka inteligencija.”

Prof. dr Dragan Vukmirović, redovni profesor na Fakultetu organizacionih nauka, neguje optimističan stav prema upotrebi veštačke inteligencije: “U medijima se pojavom veštačke inteligencije desila evolucija, ali ne i revolucija. Mislim da će stvari ići na bolje. Sada kada imaju znanje, barem podsvesno, o tome da je slika potencijalno generisana veštačkom inteligencijom, ljudi će više početi da preispituju ono što vide. Svoje studente ohrabrujem da koriste veštačku inteligenciju jer verujem da ona može da bude korisna, dokle god se koristi pravilno.”

Vanredna profesorka na Odeljenju za novinarstvo i komunikologiju, prof. dr Aleksandra Krstić, istakla je i značaj edukacije zaposlenih u obrazovanju: “Ono što je potrebno je edukacija nastavnika i profesora. Mi nismo dovoljno informisani o etičkim impikacijama, kao ni o pitanju autorskih prava na slike generisane veštačkom inteligencijom, s obzirom da ovo još uvek predstavlja sivu zonu. Nastavnici i profesori prvi moraju da znaju šta je dozvoljeno, a šta nije jer na taj način mi možemo da uputimo i naše studente na adekvatno korišćenje alata veštačke inteligencije.” 

Eleonora Vlahović, psiholog i savetnik u Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja i Izabela Branković, generalna direktorka Asocijacije medija, složne su u ideji da su izmene u obrazovnom sistemu jedan od imperativa.

Izabela navodi: “Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja će morati da uvede, kao što je pre nekoliko godina uveo predmet medijska pismenost, nove izmene školskog programa koje će obuhvatiti ono što donosi veštačka inteligencija, a što je zahteva da se ode korak dalje od onoga što danas podrazumeva medijska pismenost.”

“Jedini spas vidim u podsticanju kritičkog mišljenja, bez obzira na to kakvi će se novi alati pojaviti. Fotografija može biti i prava, a zloupotrebljena. Misli, sumnjaj, razlikuj bitno od nebitnog, to je ono što treba razvijati. Obrazovanje gubi ritam sa realnim životom, a sada je još izazovnija situacija”, istakla je Eleonora Vlahović.

Konferenciju je podržalo Ministarstvo informisanja i telekomunikacija.

Narednu debatu na ovu temu Centar za razvoj fotografije organizuje u Nišu. Učesnici u razgovoru biće Aleksandar Ćirić, fotograf, multimedijalni novinar i urednik portala Pirotske vesti, Saša Đorđević, predsednik UO Medijski istraživački centar Niš, Cvetan Tomčev, fotograf, predavač na Univerzitetu u Sofiji i višegodišnji urednik fotografije bugarskog nacionalnog magazina “Trud”, dr Marija Vujović, vanredni profesor na Departmanu za komunikologiju i novinarstvu Filozofskog fakulteta u Nišu i Zvezdan Mančić, predsednik Centra za razvoj fotografije.

Konferencija u Nišu se održava u subotu, 16. decembra, u Deli prostoru (Davidova 6a), sa početkom u 13 časova.

Centar za razvoj fotografije organizuje novu konferenciju o uticaju veštačke inteligencije na fotografiju i medije

Fotografija: Duško Vukić

Centar za razvoj fotografije organizuje drugu po redu konferenciju o uticaju veštačke inteligencije na fotografiju u medijima i medije. Stručnjaci u oblasti medijske komunikacije, novinarstva, fotografije i obrazovanja predstaviće različite perspektive na ovu važnu temu. Sve češća upotreba veštačke inteligencije u fotografiji i širenje lažnih slika u medijima predstavljaju jedno od gorućih problema za radnike u medijima i obrazovanju, ali i društvo u celini.

Učesnici konferencije su Eleonora Vlahović, psiholog i savetnik u Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, Izabela Branković, izvršna direktorka Asocijacije medija, Željko Bodrožić, predsednik NUNS-a, Gordana Novaković, Generalna sekretarka Saveta za štampu, Dragan Vukmirović, profesor na Fakultetu organizacionih nauka, Danka Ninković, docent na Fakultetu političkih nauka i Zvezdan Mančić, predsednik Centra za razvoj fotografije.

Konferencija se održava u nedelju, 10. decembra u Ustanovi kulture Stari grad (UK Parobrod), Kapetan-Mišina 6a, sa početkom u 17 časovaTeme konferencije

Predstavnici medijskih kuća, udruženja novinara i fotografa ukazaće na opasnosti od korišćenja lažnih slika u medijskom prostoru. Koja je uloga fotografije u očuvanju pouzdanosti medija? Na koji način se funkcija vizuelnih sadržaja u medijima menja upotrebom veštačke inteligencije? Koje su odgovornosti novinara i fotografa u medijima pri korišćenju veštačke inteligencije? Kako samoregulacija novinara i zaposlenih u medijima može sprečiti manipulacije lažnim slikama? Ovo su neka od pitanja koja će biti podstaknuta kroz debatu.

Fotografi će ponuditi uvide u konceptualne i praktične promene koje unosi veštačka inteligencija – može li se slika generisana veštačkom inteligencijom zvati fotografijom i ako ne, koja bi bila adekvatna terminologija za ovu vrstu sadržaja? Etički problemi i pitanje autorskih prava koja proizilaze iz ove prakse takođe su važna tema razmatranja za profesionalce u ovoj oblasti.

U debatu su uključeni fakultetski profesori i stručnjaci u oblasti obrazovanja, kako bi se podstakao razgovor o implikacijama koje upotreba veštačke inteligencije može imati u školama i na fakultetima. Podsticanje medijske pismenosti kod mladih jedan je od važnih aspekata obrazovnih programa na svim nivoima. Međutim, da li je to dovoljno u doba veštačke inteligencije? Na koji način zaposleni u obrazovanju mogu raditi na podizanju svesti o pravičnoj upotrebi alata veštačke inteligencije? 

Centar za razvoj fotografije je ovog novembra organizovao Festival fotografije Vizualizator pod sloganom „Da li veruješ svojim očima?“ i time pokrenuo javnu debatu o uticaju veštačke inteligencije na fotografiju u medijima. 

Nakon konferencije, sa početkom u 19 časova, u istom prostoru biće otvorena izložba Press Photo Srbija 2023.

Konferenciju je podržalo Ministarstvo informisanja i telekomunikacije.

Подршка Удружењу ликовних уметника Србије

Српско књижевно друштво снажно подржава захтев Удружења ликовних уметника Србије да се на трајан и одржив начин реши питање Уметничког павиљона „Цвијета Зузорић“ склапањем уговора који би подразумевао да УЛУС на неодређено време добије право на управљање овим простором и његово бесплатно коришћење, те на остваривање добити за одржавање објекта.

Захтев је разуман и оправдан. Не постоји ниједан ваљан разлог да се надлежни државни органи о њега оглуше.

Уметнички павиљон „Цвијета Зузорић“ је замишљен и грађен за потребе ликовних уметника и тако треба и да остане.

Неприхватљиво је објекте као што је „Цвијета Зузорић“, и друге објект културе, препустити пропадању и држати у стању привремености, вероватно у ишчекивању каквог „инвеститора“.

Ствар је јасна, једноставно и брзо решива, без одуговлачења формирањем „радне групе“.

Подсећамо да је пре сто година, у фебруару 1923. године, на иницијативу Бранислава Нушића, организован бал Хиљаду и друга ноћ, уз учешће најзначајнијих стваралаца тог времена, чији је приход намењен управо изградњи „Цвијете Зузорић“.

Не би никако ваљало да, век касније, овај уметнички павиљон прогута две хиљаде двадесет трећа ноћ, која би (не)одговорне актере претворила у ликове Нушићеве комедије.

Српско књижевно друштво

У Београду, 15. 11. 2023.

PREDAVANJE LUSI LENOKS I JAPANSKE ANIME U FOKUSU TREĆEG DANA JSFF-A

Trećeg dana desetog Japansko-srpskog festivala filma (JSFF) u fokusu je bila još jedna važna gošća jubileja – poznata kasting direktorka iz Barselone, Lusi Lenoks (Luci Lenox). Lusi je imala vrlo posećeno predavanje i razgovor sa studentima Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.

Nakon ovog predavanja, JSFF je organizovao druženje sa Lusi u Etnografskom muzeju pod nazivom: Meet-up The Actors Home.

U bioskop Cineplexx Galerija prikazan je film Da li ste videli ovu ženu? (Dušana Zorića i Matije Gluščevića) i japanski film Sakana (The Fish Tale ) u režiji Šuiči Okita.

U Jugoslovenskoj kinoteci prikazn je blok kratkometražmnih filmova i izbor od desetak japanskih anima, a posebno je bila zanimljiva panel diskusija na temu ANIMATION JAPAN X EUROPE.

Svečano obeležavanje 103. godišnjice osnivanja Zavoda za intelektualnu svojinu i dodela WIPO nagrada u Malom pozorištu “Duško Radović”

U sredu, 15. novembra u 13 časova u Malom pozorištu „Duško Radović” u Beogradu, povodom obeležavanja 103. godišnjice od osnivanja Zavoda za intelektualnu svojinu biće dodeljene nagrade pobednicima takmičenja Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) za 2023. godinu – WIPO National Awards. Prisutnima će se obratiti Vladimir Marić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu, kao i predstavnici Ministastva privrede i Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.

Takmičenje Svetske organizacije za intelektualnu svojinu se organizuje sa ciljem promovisanja kreativnosti i značaja zaštite intelektualne svojine za razvoj savremene ekonomije i društva. Nagrade se dodeljuju u četiri kategorije, i to: za pronalazača ili grupu pronalazača za patent, pravnih lica ili preduzetnika za privrednu primenu industrijske svojine, autora za monografsko delo ili studijsku izložbu u oblasti društveno humanističkih nauka i učenika ili grupu učenika srednje škole za pronalazak. Pored toga biće dodeljena i nagrada domaćem pravnom licu ili preduzetniku sa najvećim intenzitetom korišćenja međunarodnog sistema registracije žigova tokom 2023. godine.

Pobednici takmičenja u svakoj od navedenih kategorija će biti objavljeni najkasnije 10. novembra ove godine na sajtu Zavoda za intelektualnu svojinu, na osnovu odluke odgovarajućih komisija.

Tokom događaja će biti predstavljena publikacija Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) „Preduzetničke ideje: Vodič za intelektualnu svojinu za startape“, koju je Zavod za intelektualnu svojinu izdao na srpskom jeziku i koja pruža smernice o tome na koji način startapi mogu koristiti sistem intelektualne svojine da bi sačuvali konkurentnost i razumeli rizike koji mogu nastati kao posledica zanemarivanja značaja zaštite intelektualne svojine. O ovoj publikaciji i drugim WIPO alatima za startape govoriće Silvija Trpkovska iz Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (IP for Business Division) i Ryszard Frelek, predstavnik Sekcije za srednjeevropske, baltičke i mediteranske zemlje u ovoj organizaciji.

Promocija publikacije će biti održana dan ranije, 14. novembra 2023. godine u Naučno-tehnološkom parku Beograd uz čiju podršku je rađeno i prilagođavanje publikacije sa primerima iz Srbije kao i štampanje izdanja u okviru švajcarskog projekta Tehnopark 2.

Otvorena prva stalna postavka Salona Oto Bihalji-Merin u Beogradu

U četvrtak, 26. oktobra otvorena je prva stalna postavka Salona Oto Bihalji-Merin, u Nemanjinoj 3 u Beogradu, u organizaciji Muzeja naivne i marginalne umetnosti. Ovom prilikom potpisan je i memorandum o saradnji MNMU sa Muzejem savremene umetnosti u Beogradu, uz najavu velike izložbe posvećene Otu Bihalji-Merinu u 2024. godini.

Prisutnima su se obratili dr Ivana Bašičević Antić, direktorka Muzeja naivne i marginalne umetnosti, Maja Gojković, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka kulture, Senka Latinović, kustoskinja Salona Oto Bihalji-Merin, i Marijana Kolarić, direktorka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

Dr Ivana Bašičević Antić je u svom govoru rekla: “Oto Bihalji-Merin je svakako jedna od najznačajnijih figura posleratne intelektualne scene ne samo Jugoslavije, nego i čitave Evrope. Otova snaga i razlog zašto je postao tako važan kao mislilac i kritičar, u osnovi leži u izuzetnoj hrabrosti da umetnost posmatra i tumači bez ikakvih ograničenja. Da ne prati modne trendove i ne ponavlja poznata mesta, nego pojednako ceni i poštuje umetnost modernista poput Pikasa i naivaca poput Anri Rusoa, Petra Lubarde, Ilije Bosilja”.

Direktorka Muzeja naivne i marginalne umetnosti je svoj govor zaključila rečima: “Sve ovo ne bi bilo moguće da najpre nije postojala inicijativa, a zatim i stopostotna podrška i snažna vera aktuelne ministarke kulture, da se ovaj prostor, jedan legat, i jedan veliki čovek, tretiraju kao ozbiljno kulturno blago Srbije”.

Ivana Bašičević Antić uručila je Maji Gojković posebnu zahvalnicu za razvoj muzejske delatnosti.

Maja Gojković potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka kulture, u svom obraćanju je istakla: “Danas, tri decenije nakon smrti, Oto Bihalji-Merin prisutan je i dalje kao inspiracija brojnim stvaraocima, pogotovo istoričarima umetnosti. Prvom stalnom postavkom u Salonu slavimo veliko delo Oto Bihalji-Merina, njegovu ličnost, i dajemo novi impuls kulturnom životu u prestonici. Sigurna sam da će čitava kulturna javnost sa velikim zadovoljstvom pozdraviti veliku izložbu koja će iduće godine, u njegovu čast, biti priređena u Muzeju savremene umetnosti”.

Senka Latinović, kustoskinja Salona Oto Bihalji-Merin, osvrnula se buduće aktivnosti u Salonu: “Ovaj prostor ćemo otvoriti za privremene izložbe savremenih umetnika, jer želimo da Salon bude mesto kroz koje će cirkulisati i preplitati se različiti umetnički projekti. Smatramo da to potpuno odgovara i željama Ota i Lize Bihalji-Merin, čiji je dom bio otvoren za mnoge umetnike, istoričare umetnosti i poštovaoce umetnosti”. Senka Latinović je o izloženim delima dodala: “Sama kolekcija je veoma heterogena, što govori o raznorodnim interesovanjima i nepresušnoj radoznalosti koju su Bihaljijevi gajili prema različitim vidovima stvaranja, od zvanične akademske preko naivne umetnosti, koja je bila tek u povoju kada je Oto Bihalji-Merin prepoznao njenu relevantnost i inovativnost, do umetnosti vremenski i prostorno udaljenih civilizacija”.

Marijana Kolarić, direktorka Muzeja savremene umetnosti, istakla je veliko zadovoljstvo potpisanim sporazumom i saradnjom koja tek predstoji, odnosno velikom izložbom povodom 120 godina od rođenja Oto Bihalji-Merina: “Bilo je logično da to bude baš u Muzeju savremene umetnosti, imajući u vidu da je on bio i deo odbora Muzeja savremene umetnosti, da je usko sarađivao sa našim osnivačem Miodragom B. Protićem, i da su njih dvojica kreirali i takoreći formirali istoriju moderne umetnosti, podcrtavajući sve one značajne, pre svega umetničke ličnosti, koje su činile prve modernističke korake u modernoj umetničkoj praksi kod nas”.

Salon Oto Bihalji-Merin je nastao voljom ćerke i naslednice Oto Bihalji-Merina koja je Muzeju naivne i marginalne umetnosti poklonila stan u Nemanjinoj 3 u Beogradu u kome su Oto i Liza B. Merin živeli više od 40 godina, kolekciju umetničkih dela, bogatu arhivsku i bibliotečku građu.

Zbirku Salona Oto Bihalji-Merin zvanično čine 82 umetnička dela, od kojih je 80 proglašeno za kulturno dobro. Zbirka je heterogena po svom sastavu, čine je dela akademskih umetnika, naivnih umetnika, dela anonimnih, narodnih stvaralaca, kao i umetnički radovi Ota Bihalji-Merina. U zbirci se čuvaju slike, skulpture, crteži, grafičke mape nastale u vremenskom rasponu od 1924. (od kada datiraju najstariji sačuvani crteži Ota Bihalji-Merina), do 1992. godine. Zastupljena su velika imena jugoslovenskog modernizma Marko Čelebonović, Milan Konjović, Edo Murtić, Lazar Vujaklija, Lazar Vozarević, Miodrag B. Protić, Krsto Hegedušić, Marij Pregelj, Mića Popović, Milica Zorić, Dušan Džamonja, naivci Sava Sekulić, Ilija Bosilj, Bogosav Živković, Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Vangel Naumovski, Dragiša Bunjevački, Sofija Doklean i mnogi drugi.

Bračni par Bihalji-Merin je dela kupovao ili dobijao kao poklone od samih autora, pa ona predstavljaju i svedočanstvo o brojnim prijateljstvima i saradnjama koje su ostvarivali tokom života. Ona služe i kao putokaz kroz njihova mnogobrojna i razorodna interesovanja u polju umetnosti, koja su se decenijama pretakala u knjige, eseje, novinske članke, tv i radio emisije.

Na stalnoj postavci izloženo je preko 50 dela, u skladu sa kapacitetima izložbenog prostora, a periodično će se vršiti izmene u postavci, kako bi sva dela iz zbirke imala priliku da budu izložena. Planirano je i da Salon OBM bude mesto privremenih izložbi savremenih domaćih i inostranih autora. Salon je otvoren svakog radnog dana od 10 do 17 časova, uz napomenu da je potrebno najaviti posetu dan ranije na info@mnmu.rs.

Otvaranje prve stalne postavke Salona Oto Bihalji-Merin u Beogradu

U četvrtak, 26. oktobra u 14 časova u biće otvorena prva stalna postavka Salona Oto Bihalji-Merin, u Nemanjinoj 3 u Beogradu, u organizaciji Muzeja naivne i marginalne umetnosti. Ovom prilikom biće potpisan i memorandum o saradnji MNMU sa Muzejem savremene umetnosti u Beogradu, uz najavu velike izložbe posvećene Otu Bihalji-Merinu u 2024. godini.

Salon Oto Bihalji-Merin je nastao voljom ćerke i naslednice Oto Bihalji-Merina koja je Muzeju naivne i marginalne umetnosti poklonila stan u Nemanjinoj 3 u Beogradu u kome su Oto i Liza B. Merin živeli više od 40 godina, kolekciju umetničkih dela, bogatu arhivsku i bibliotečku građu.

Zbirku Salona Oto Bihalji-Merin zvanično čine 82 umetnička dela, od kojih je 80 proglašeno za kulturno dobro. Zbirka je heterogena po svom sastavu, čine je dela akademskih umetnika, naivnih umetnika, dela anonimnih, narodnih stvaralaca, kao i umetnički radovi Ota Bihalji-Merina. U zbirci se čuvaju slike, skulpture, crteži, grafičke mape nastale u vremenskom rasponu od 1924. (od kada datiraju najstariji sačuvani crteži Ota Bihalji-Merina), do 1992. godine. Zastupljena su velika imena jugoslovenskog modernizma Marko Čelebonović, Milan Konjović, Edo Murtić, Lazar Vujaklija, Lazar Vozarević, Miodrag B. Protić, Krsto Hegedušić, Marij Pregelj, Mića Popović, Milica Zorić, Dušan Džamonja, naivci Sava Sekulić, Ilija Bosilj, Bogosav Živković, Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Vangel Naumovski, Dragiša Bunjevački, Sofija Doklean i mnogi drugi.

Bračni par Bihalji-Merin je dela kupovao ili dobijao kao poklone od samih autora, pa ona predstavljaju i svedočanstvo o brojnim prijateljstvima i saradnjama koje su ostvarivali tokom života. Ona služe i kao putokaz kroz njihova mnogobrojna i razorodna interesovanja u polju umetnosti, koja su se decenijama pretakala u knjige, eseje, novinske članke, tv i radio emisije.

Na stalnoj postavci biće izloženo preko 50 dela, u skladu sa kapacitetima izložbenog prostora, a periodično će se vršiti izmene u postavci, kako bi sva dela iz zbirke imala priliku da budu izložena. Planirano je i da Salon OBM bude mesto privremenih izložbi savremenih domaćih i inostranih autora.

Salon će biti otvoren svakog radnog dana od 10 do 17 časova, uz napomenu da je potrebno najaviti posetu dan ranije na info@mnmu.rs.

VIše od 40 srpskih vajara ovog petka gostuju u Trebinju

Izložba DIMENZIJA VAJARA, Umetničke grupe Dimenzija iz Beograda, biće svečano otvorena u galeriji Kulturnog centra Trebinje, u petak, 20. oktobra u 19 časova.

Izložbenom postavkom od gotovo 50 skulptura, predstaviće se nešto više od četrdeset srpskih vajara, od kojih su pojedini dobro poznati javnosti, kao i veliki broj mladih i talentovanih autora, na samim počecima svojih umetničkih karijera. Raznovrsnost pristupa, individualnih umetničkih poetika, autorskih koncepata, načina rada i izražavanja u različitim materijalima – kamenu, drvetu, metalu, terakoti, poliesteru itd. velikog broja skulptora, čine ovu izložbu značajnom te naročito važnom za pokušaj sagledavanja i razumevanja jednog dela aktuelne vajarske produkcije sa ovih prostora.

Izložba je tokom prošlog meseca održana u prvoj srpskoj galeriji skulpture, Dimenziji, u Beogradu, a njeno gostovanje u Kulturnom centru Trebinja podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.Na izložbi će biti predstavljeni radovi Jovane Tucović, Tatjane Karavelić, Ivane Milev, Petra Sibinovića, Marka Kresoja, Vanje Mijatovića, Magdalene Miočinović Andrić, Darka Kuzmanovića, Dragane Jović, Jovane Petković, Irene Simić, Marije Tomić, Vide Stanisavac, Nine Nedić, Filipa Kolakovića, Tatjane Jakovljević, Andreja Mitevskog, Ljubomira Lackovića, Milorada Panića, Ivana Markovića, Obrada Ćešića, Strahinje Zoćevića, Milene Đukić i mnogih drugih.Spisak svih izlagača je OVDE.

Autori izložbene postavke su istoričarka umetnosti, Jelena Balević i akademski vajar, Miodrag Rogan.

Rasprodato otvaranje 29. FAF-a

Zakazana nova projekcija filma „Lost Country“ Vladimira Perišića

Foto: Promo

Ulaznice za projekciju filma „Lost Country“ autora Vladimira Perišića kojim će u petak, 24. novembra u 19 časova u mts Dvorani biti otvoren 29. Festival autorskog filma su rasprodate. Nova projekcija filma zakazana je za isto veče u 21.30 čas u mts Dvorani (Sala 1).

Festival autorskog filma (FAF) biće održan od 24. novembra do 1. decembra u Beogradu. FAF će i ove godine predstaviti filmska ostvarenja novih, originalnih i relevantnih dela i ličnih glasova evropske i svetske kinematografije.

Film koji će svečano otvoriti festival„Lost Country“ reditelja Vladimira Perišića prikazuje Srbiju 1996. godine, tokom studentskih demonstracija protiv Miloševićevog režima. Radnja prati priču mladog Stefana koji prolazi kroz sopstvenu revoluciju, suočen sa činjenicom da je njegova majka portparolka i saučesnica korumpirane vlasti protiv koje ustaju njegovi prijatelji.

„Lost Country“ je premijerno prikazan na ovogodišnjem filmskom festivalu u Kanu na kome je debitant Jovan Ginić dobio nagradu „Otkrovenje“ za najboljeg mladog glumca. Na nedavno završenom Sarajevo Film Festivalu Ginić je osvojio nagradu „Srce Sarajeva“ za najboljeg glumca. Glavne uloge u filmu tumače Jovan Ginić, Jasna Đuričić, Miodrag Jovanović, Dušan Valentić, Boris Isaković, Lazar Kocić, Ana Simeunović, Marija Škaričić i Pavle Čemerikić.

Glavna lokacija festivala biće mts Dvorana, dok će projekcije filmova biti održane i u Dvorani Kulturnog centra Beograda, Domu omladine Beograda, Jugoslovenskoj kinoteci, Domu kulture „Studentski grad” i bioskopu Cine Grand Big Rakovica.

Ulaznice za novu projekciju filma „Lost Country“ mogu se kupiti na blagajni mts Dvorane kao i preko sajta https://www.mtsdvorana.rs/film/lost-country

Sve informacije o programu biće uskoro objavljene na sajtu www.faf.rs.

Završen 14. Forum za istraživanje pozorišne umetnosti za decu i mlade u Subotici

Četrnaesto izdanje Foruma za istraživanje pozorišne umetnosti za decu i mlade, na temu “Vreme i odgovornost u pozorištu za mlade”, u okviru 30. Međunarodnog festivala pozorišta za decu Subotica, završeno je 21. septembra.

Dr Marijana Prpa Fink, rukovodilac foruma, osvrnula se na prethodna četiri dana trajanja ovog stručnog skupa: “Ovogodišnje izdanje Foruma je bila izuzetna prilika da pozorišni istraživači iz 14 zemalja, iz različitih delova sveta, razmene znanje i iskustvo u pristupu stvaranju pozorišnih sadržaja namenjenih deci i mladima. Imamo priliku da se uverimo u raznolikost pristupa pozorišnoj umetnosti za decu i mlade, kao i u različite metodologije koje su zastupljene u radu na ovom polju i ta raznovrsnost čini istraživački naučni forum značajnim za perspektive koje se otvaraju na polju budućih pozorišnih događaja. Ovaj najveći naučni skup na temu pozorišta za decu i mlade u srednjoj Evropi je ustanovio i prvu nagradu u našoj zemlji, koja će biti međunarodna, za izuzetan doprinos na planu naučno-istraživačkog rada o pozorištu za decu i mlade Oton Tomanić, koja nosi ime utemeljivača lutkarske umetnosti u gradu Subotici. Ovogodišnji laureat je dr Zoran Đerić”.

Dr Marijana Prpa Fink osvrnula se i na ovogodišnju temu Foruma: “Onaje proizvod zajedničkog rada učesnika 13. Foruma, gde se nametnula potreba da naglasimo važnost odgovornog odnosa prema vremenu koje deca provedu u pozorištu. Osim glavne teme Foruma, sa pristizanjem predloga, nametnule su se i četiri podteme: Pogled na pozorište za decu i mlade u 21. veku – iz prošlosti, gde su se učesnici bavili istorijskim aspektom pozorišne umetnosti u različitim kulturama, zatim podtema Pozorišni jezik za decu i mlade gde smo sagledali svu različitost metodologija koje istraživači koriste u pristupu i izradi pozorišnih sadržaja, potom podtema Pozorište i obrazovanje kao poseban izazov u savremenom svetu, i poslednjeg dana Foruma podtema Pozorište za decu i mlade i odgovornost, sa kojom smo zatvorili ovogodišnji četvorodnevni rad.”

Erika Hughes iz Engleske, jedna od učesnica Foruma, iznela je svoje utiske o održanom četvorodnevnom skupu: Bilo je zaista zadivljujuće. Kvalitet stručnih razgovora, ali i predstava na festivalu, bio je na zaista visokom nivou. Veoma je jedinstveno to što na istom mestu imate i festival, i forum na kome možete da diskutujete o teoriji i idejama. Kao nekome ko je istovremeno istraživač i reditelj, bilo mi je vrlo korisno da iskusim obe strane”.

Paula Gotelip iz Brazila je o Međunarodnom forumu rekla: “Mislim da je veoma važan za razmenu mišljenja ljudi koji se bave pozorištem za decu, jer se sreću istraživači iz svih krajeva sveta. Ove nedelje bila sam veoma srećna jer sam čula razmišljanja o pozorištu za decu sa smetnjama u razvoju, i o načinima na koje bi ona mogla biti uključena. Ali i o drugim različitim oblicima pozorišta. To je veoma važno”.

Na forumu su učestvovali, uživo i onlajn, učesnici i učesnice iz 14 zemalja: Ewa Tomaszewska (Poljska), Boris Goldovskiy (Rusija), Vesna Torjanac (Hrvatska),  Rachael Mc Bean, MD Khalid (Indija), Isabel Schwenk (Nemačka), Sergio J. Martinez (Kuba), Di Wang (Kina/Engleska), Paula Gotelip, Jucca Rodrigues (Brazil), Erika Hughes, James Peachey-Baker,  Jennifer Essex (Engleska), Ilze Klavina (Letonija),  Jeremy Turner (Vels), Dalija Aćin Thelander (Srbija/Švedska), Luka Kecman (Republika Srpska, BIH), Svjetlana Pravdić, Branka Bajić, Agota Vitkai Kučera, Sanja Maljković, Milica Šećerov, Robert Molnar, Jelena Šakotić Kurbalija, Uroš Mladenović, Marijana Petrović, Goran Gavrić i Ivan Pravdić (Srbija).

30. izdanje Međunarodnog festivala pozorišta za decu Subotica završava se večeras, 22. septembra u 19 časova, ceremonijom svečanog zatvaranja festivala u Dečjem pozorištu Subotica, kada će biti dodeljene nagrade najboljim ostvarenjima ovogodišnjeg festivala. U glavnom programu odigrano je 14 predstava za decu iz celog sveta, po izboru selektora festivala, profesora dr Zorana Đerića. Nagrade za životno delo „Mali princ”, za izuzetan doprinos razvoju kulture i scenske umetnosti za decu, uručene su glumici i rediteljki Ameli Vučenović, i Jeleni Sitar – lutkaru, pedagogu i publicisti. Treći ovogodišnji dobitnik nagrade “Mali princ” je glumac i reditelj Bonjo Lungov.

Od ego-centričnoj ka eko-centričnoj arhitekturi: Šesti međunarodni kongres “Održiva arhitektura – energetska efikasnost”

Šesta međunarodna manifestacija i kongres “Održiva arhitektura – energetska efikasnost” održaće se od 6. do 8. oktobra 2023. u Jugoslovenskoj kinoteci, sa svečanim otvaranjem 6. oktobra u 19 sati. Kongres će obuhvatiti značajne teme sa fokusom na održivi, ekološki i energetski efikasan pristup u arhitekturi uz upotrebu obnovljivih izvora energije, odgovarajućih materijala, savremenih tehnologija i sistema građenja.

Arhitekta Vladimir Lovrić, osnivač Kongresa je povodom predstojećeg izdanja rekao: “Vreme COVID pandemije otvorilo je niz pitanja o tokovima razvoja ljudske civilizacije na planeti zemlji i potrebe da se korenito promeni stav i odnos prema prirodi i životu, što nameće odbacivanje eko motivisanih ekscesa 20. i 21. veka, u korist održivih, socijalno-odgovornih i ekoloških integrisanih postupaka, što u suštini podrazumeva da čovečanstvo ima primarnu misiju, da se od ego-centričnog okrene ka eko-centričnom”.

Kongres “Održiva arhitektura – energetska efikasnost” obuhvata predavanja najpoznatijih svetskih arhitekata, specijalnu izložbu sponzora, radionice namenjene arhitektima, studentima, doktorantima i stručnjacima, kao i izložbu projekata pristiglih na međunarodni arhitektonski konkurs Mikro eko kuća 2023 za mlade arhitekte, dizajnere i pejzažne arhitekte do 30 godina.

Prema rečima Vladimira Lovrića, ovaj konkurs je otvorio pitanje eko-samoodržive kuće, uz njeno prilagođavanje prirodnom kontekstu i upotrebi obnovljivih izvora energije i prirodnih ekološko-održivih materijala, ali isto tako treba da da odgovor o mogućem egzistencijalnom minimumu životnog prostora uz obezbeđenje svih aspekata održivog komfora.

Predavači, autoriteti u ovim oblastima u svetskim okvirima, kroz recentne projekte i studije približiće domaćoj javnosti svetske savremene tokove u arhitekturi, dizajnu i vizuelnim umetnostima uopšte, kroz odgovarajući održivi i ekološki pristup stvaralačkim procesima i novim metodama u arhitektonskom projektovanju i dizajnu, uz upotrebu obnovljivih izvora energije, čistih i energetski efikasnih, zelenih tehnologija, nezagađujućih i recikliranih materijala.

Predavači na Kongresu su: Amrita Mahindroo (Engleska), Marshall Blecher (Danska), Eva Vaništa Lazarević (Srbija), Neno Kezić (Hrvatska), Natasha Deliyianni & Yiorgos Spiridonos (Grčka), Dominik Philipp (Austrija), Saša Čvoro (Republika Srpska), Mabel Miranda (Peru), Henrique Marques & Rui Dinis (Portugalija) i Stefano Pujatti (Italija).

Na izložbi sponzora publika će imati priliku da vidi nove tehnologije, proizvode i materijale koji se primenjuju u ekološkoj, održivoj i energetski efikasnoj arhitekturi.

Radionice umetničke arhitektonske fotografije enterijera, eksterijera i portreta, za mlade arhitekte, doktorante i studente, održaće umetnički fotografi Rade Kovač i Ljubiša Tešić 7. i 8. oktobra 2023.

Kongres organizuju Udruženje EKOKULT+ i Magazin za eko arhitekturu i kulturu EKO KUĆA, u saradnji sa Arhitektonskim fakultetima Univerziteta u Beogradu, Zagrebu, Podgorici i Banja Luci. Realizaciju Kongresa sufinansira Ministarstvo kulture Republike Srbije i Sekretarijat za kulturu grada Beograda.

О Д Л У К А  О  Р А З Р Е Ш Е Њ У

ГЛАВНЕ И ОДГОВОРНЕ УРЕДНИЦЕ КЊИЖЕВНОГ МАГАЗИНА

И ИМЕНОВАЊУ В.Д. РЕДАКЦИЈЕ

Београд, 04. 09. 2023.

На седмој седници, одржаној 04. 09. 2023. у просторијама Српског књижевног друштва у Београду, Управни одбор је донео одлуку да, због неиспуњавања издавачког плана и финансијске неодговорности, разреши Татјану Росић Илић функције главне и одговорне уреднице Књижевног магазина.

Разрешењем главне и одговорне уреднице престаје мандат и другим члановима редакције.

Управни одбор је такође донео одлуку о именовању Љубице Арсић за в.д. главне и одговорне уреднице а Јасмину Топић за в.д. оперативне уреднице Књижевног магазина док ће чланови УО активно учествовати у раду редакције.

Седници су присуствовали: Љубица Арсић (потпредседница УО), Ивана Миланков, Славица Гароња, Јасмина Топић и Ненад Милошевић (председник УО). Марија Шимоковић и Мирјана Митровић су биле оправдано одсутне.

Ненад Милошевић

председник УО

Direktor Nišvila izražava žaljene zbog nesreće

Devojka koja je pala sa bedema nije životno ugrožena

Nišville jazz festival izražava žaljene zbog nesreće koja se  noćas, oko 03:00, dogodila na obodu Nišville Midnight jazz dance stage-a, kada je devojka pala sa bedema.

Direktor Nišvila Ivan Blagojević je noć proveo u bolnici i sačekao saopštenje dežurnog lekara koji je rekao da je devojka koja je dovežena u Urgentni centar svesna i orijentisana, odnosno, da nije  da nije životno ugrožena, kao i da se oseća dobro, mada su povrede teže prirode i da je neophodan duži oporavak. Doktor je dozvolio ulazak u sobu povređene devojke samo njenom bratu, koji je posle rekao da je razgovarao sa sestrom koja je rekla da se ne seća kako je došlo do pada. 

 Direktor Nišvilla Ivan Blagojević kaže da je mesto pada prilično udaljeno od prostora Midnight bine na kojem se nalazila većina publike, kao i da je Nišville ogradio koncertni prostor ogradom visokom dva metra, kao i preprekama i signalnom trakom. Nišville se nada da će se devojka brzo oporaviti. Inače, ovo je prvi put da se dogodi ovakva nesreća tokom 29 godina održavanja festivala.

Zeleni bioskop Slobodne zone obeležio leto

 Novi Sad, Mokrin, Sremski Karlovci u znaku ekologije i filmova

Zeleni bioskop Slobodne zone i ovog leta bio je nezaobilazna stanica za sve ljubitelje kvalitetnog, ekološkog filma.

Od otvorenog bioskopa, u ambijentu Galerije likovne umetnosti poklon zbirke Rajka Mamuzića u Novom Sadu, preko prirodnih idila Mokrin Hausa, pa sve do mirnog okruženja Ekološkog centra Radulovački u Sremskim Karlovcima – Zeleni bioskop ponudio je nezaboravno filmsko iskustvo pod zvezdama.

Dva posebno istaknuta dela sedme umetnosti „El Eko“ i „Alkaras“ bila su srž ovogodišnje selekcije, privlačeći mnogobrojne poštovaoce kvalitetnih filmskih ostvarenja. 

Gledajući filmove u eko bioskopima Slobodne zone, posetioci su imali jedinstvenu priliku da razmisle o svojoj ulozi u zaštiti okoline i da preispitaju svoj odnos prema prirodnom okruženju. Kroz svaku projekciju ovaj projekat poslao je poruku o značaju ekologije i zaštite životne sredine.

„Upravo je spoj filma i prirode ono što čini Zeleni bioskop tako posebnim. Želimo da inspirišemo ljude da vrednuju i čuvaju planetu na kojoj živimo, a koji je bolji način da to postignemo nego uz projekcije pod otvorenim nebom? Svaki film, svaka lokacija i svaka diskusija naglasili su potrebu za životom u harmoniji s prirodom“, rekao je direktor Slobodne zone Rajko Petrović.

Zeleni bioskop Slobodne zone koristi moć filma da podigne svest o globalnim ekološkim izazovima, promoviše održive prakse i ostavlja za sobom trag inspiracije i promišljanja, podsećajući sve na važnost očuvanja životne sredine i uloge koju svaki pojedinac može imati u tome. 

„Filmovi se završavaju, ali naša odgovornost prema prirodi nikada. Do sledećeg leta, neka svaki film koji ste ovde gledali bude podsetnik da činimo bolje za našu planetu“, poručio je svim posetiocima Rajko Petrović, uz najavu da će Zeleni bioskop biti otvoren i naredne godine.

Projekat je podržala  Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada 

Više informacija o projektu možete pronaći na sajtu Slobodne zone

ili na društvenim mrežama FacebookInstagram.