Vesti

Otvara se KDA Apartment u West 65 Mall-u

Beogradski arhitektonski studio KDA na čelu sa Ksenijom Đorđević pokreće jedinstven koncept opremanja enterijera

Beogradski arhitektonski studio KDA i Ksenija Đorđević, jedno od vodećih imena srpske arhitekture u sredu, 31. maja otvaraju KDA Apartment u prostoru West 65 Mall.   

The Apartment by KDA predstavlja jedinstven koncept i jedini je u regionu koji se bavi opremanjem i prodajom svih elemenata enterijera.

Ksenija Đorđević, arhitektkinja i dizajnerka prostora je povodom otvaranja ovog specifičnog mesta u Beogradu izjavila: U pitanju je prostor koji je uređen kao stan u kojem neko živi i u kojem može da se nađe sve – od sofe, ručno rađenog tepiha, kuhinje, svetiljki do pažljivo odabranih umetničkih dela. Za razliku od svetle i eklektične lokacije na Andrićevom vencu, ovaj prostor u West 65 je izrazito minimalistički”.

Pored našeg prvog KDA Apartmana koji smo otvorili na Andrićevom vencu, sada naši klijenti mogu i na lokaciji West 65 Mall da se najave, da razgledaju i kupe elemente enterijera svakog dana od 10 do 22 časa, naglašava Đorđević.

U periodu od 1. juna do 1. jula svakog četvrtka od 12 do 20 časova svi zainteresovani moći će da dobiju i besplatne konsultacije u vezi uređenja enterijera od Ksenije Đorđević.  

Ksenija Đorđević inspiraciju crpi iz svog baletskog i muzičkog porodičnog nasleđa i okruženja, koje joj pomaže da jasnije sagleda i razume prostor i kretanje unutar njega. Ova uspešna arhitektkinja (članica ŽAD – Ženskog arhitektonskog društva) ima veliko iskustvo u rezidencijalnoj i ugostiteljskoj industriji, kako u Srbiji, tako i u regionu, ali i sa potpisom velikog broja međunarodnih projekata širom sveta. Arhitekturu posmatra kao događaj, koji počinje u trenutku kada nastaju prve ideje o izgledu budućeg prostora, a u portfoliju njenog studija nalaze se najrazličitiji objekti: od velikih luksuznih hotela, restorana, barova, klubova, poslovnih prostora, stambenih objekata, do individulanih vila i apartmana (Informbiro Filharmonije, Hotel Moskva, Hotel Bristol, Hotel Slon (Ljubljana), West 65 Tower, Liberte, Nova Ipanema i Drinka Klub, Zoom Art Cafe, Art Center Marble & Sounds i mnogi drugi).

Studio KDA nastao je 2007. godine i od samog početka praksa studija usmerena je na različite projekte iz oblasti arhitekture, enterijera i dizajna nameštaja. KDA razvija projekte u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, ali i u Americi, Emiratima, na Madagaskaru. KDA je dobitnik i prestižne German Design Award nagrade za dizajn za najbolji poslovni prostor, za projekat Green Heart na Novom Beogradu.

KDA je na plaformi Archilovers pozicionisan u prvih 30, u konkurenciji od preko dve stotine hiljada biroa širom sveta i nekih od najznačajnijih imena savremene arhitekture (BIG, Zaha Hadid, Norman Foster i Renzo Piano).  

Proglašeni pobednici ovogodišnjeg konkursa „Oni su heroji“

I ove godine brojna herojska dela zahvaljujući konkursu „Oni su heroji“, dobila su svoj glas i pažnju kakvu zaslužuju. Konačno je odabrano 10 finalista!

Čak 172 prijave su  završile u takmičarskom delu, a građani Srbije pokazali su da postoji veliki broj Heroja i Heroina u našem društvu. Preko 150.000 glasova iz 38 gradova Srbije odlučivalo je kojih 20 Heroja će se naći u užem izboru.

Nakon detaljne komisijske provere i sistema bodovanja koji je dostupan na sajtu onisuheroji.rs, izabrano je 10 finalista. Oni su pravi Heroji velikog srca koji nesebično čine sve kako bi svet bio bogatiji za osmeh i sreću onih kojima pomažu.

Veliko nam je zadovoljstvo što smo u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji imali priliku da se tim velikim ljudima zahvalimo i nagradimo njihova herojska dela.

10 odabranih Heroja za 2022. godinu su:

1. Marija Rajčić, Kučevo 
2. Jova Ristić, Vranje 
3. Tatjana Obradović, Čačak 
4. Katarina Deninger, Starčevo
5. Aleksandra Marić, Apatin 
6. Anita Petrović, Niš 
7. Suzana Božanić, Kovin
8. Branka Kovačević, Beograd 
9. Goca Petrović, Novi Pazar 
10. Mina Gavrilov, Novi Sad 


Svečana priznanja dodeliće predstavnici Delegacije Evropske unije u Srbiji. Pored priznanja i zaslužene promocije, pobednicima će biti dodeljeno i putovanje za dvoje „Otkrij Istočnu Srbiju“ koju poklanja EU za kulturno nasleđe i turizam. Superheroje čekaju i vredni poklon-paketi koje su obezbedile domaće i međunarodne kompanije i organizacije, a među kojima je i Fudbalski savez Srbije.

Više o odabranim herojima i njihovim herojskim delima možete pročitati na sajtu
www.onisuheroji.rs.

Svim učesnicima se zahvaljujemo na interesovanju, nominovanju velikog broja kandidata i
ovako velikom broju glasova. Najveće hvala dugujemo svim nominovanim herojima koji nam
pružaju nadu u bolje sutra i pokazuju da i u teškim vremenima dobročinstvo živi među nama.

Konkurs ’’Oni su heroji’’ se sprovodi već treću godinu zaredom i iz godine u godinu broj prijava raste.

18 hiljada posetilaca na najvećoj naučnoj manifestaciji u ovom delu Evrope

Ovogodišnji Festival nauke u Beogradu, najveći u ovom delu Evrope, od 17. do 19. maja posetilo je 18.000 posetilaca u Hali 4 Beogradskog sajma. Festival je u delikatnom trenutku pružio podršku deci i mladima kroz manifestaciju koja je oduvek težila promociji i popularizaciji nauke, i naučnog načina razmišljanja kao osnovnih vrednosti jednog društva.

Ana Petrović, direktorka festivala, sumirala je utiske nakon održanog ovogodišnjeg izdanja: „Festival nauke održan je uz pomoć entuzijazma i ogromnog truda, rada i znanja našeg festivalskog tima, i njima sam posebno zahvalna. Uspeli smo zahvaljujući ljudima iz 56 naučnih i obrazovnih ustanova i institucija, koji su pristali da rade bez nadoknade. To su naši naučni komunikatori, ljudi kojima se mi kao Festival nauke ponosimo. Upravo je njihovo znanje i njihov angažman u promociji nauke ono što je festival dao Srbiji. Pre osamnaest godina, kada smo mi počinjali, termin naučni komunikator nije ni postojao u javnom govoru. Ti ljudi su izneli ovaj festival. Zahvalila bih se i donatorima, kompanijama i pojedincima koji su donirali sredstva kako bi ulaz na festival bio besplatan, i pomogli nam da u danima krize i žalosti vratimo veru u ljude, i da se okrenemo pravim vrednostima”.

U Ekspertinejdžeri zoni učestvovalo je 120 tinejdžera iz više gradova u Srbiji, u 9 različitih programa. Ovi mladi naučnici i predstavili su  svoja dostignuća i znanja stečena tokom školskih časova i vannastavnih aktivnosti, a predstavljena je i nova generacija Ambasadorki i Ambasadora nauke, izuzetnih đaka iz cele Srbije koji svojim radom i izumima pomeraju granice nauke.

U Zoni interaktivnih postavki posetioci su imali priliku da se upoznaju sa stotinama zanimljivih naučnih tema, kako iz prirodnih, tako i iz društvenih nauka i otkriju zabavno lice nauke uz brojne interaktivne eksperimente.

U Maloj zoni posvećenoj deci uzrasta od 5 do 11 godina, mališani su iskazali kreativnost i radoznalost kroz radionice o svemiru i planetama koje bi mogli jednog dana da naselimo, saznali kako je biti arheolog i šta nam je za to sve neophodno, izučavali svetlosne pojave, bavili se ekologijom i reciklažom, slagati kockice, gledali pod mikroskope i podstaći izvodili prave naučne eksperimente u kućnim uslovima.

Na Maloj bini nastupili su Majkl Gregori iz Francuske i naši naučni komunikatori Milan Popović i Jelena Andreja Radaković.

Festival nauke je saradnji sa Mrežom za psihološku podršku organizovao psihološke radionice i predavanja, na koje se odazvao veliki broj mladih posetilaca. Deca su pisanjem i crtanjem na listićima kreirali simbolično Drvo života i Podsetnik za hrabrost.

Besplatno održavanje Festivala nauke za sve posetioce omogućeno je zahvaljujući finansijskim donacijama mnogobrojnih kompanija i pojedinaca koji su se u izuzetno kratkom roku odazvali na apel za pomoć, a posebno Beogradskog sajma kao koorganizatora i velike podrške Festivalu, kao i kompanija Laguna, Infaloom, Titan cementara Kosjerić, Grafix, Bolex Consulting, mCloud, BASF, Schneider Electric, Kefo, Epiroc, Sigma Kula, Traco i Zlatiborac. Donacijom su se priključili i istaknuti pojedinci – Alek Kavčić, Miloš Biković i akademik Nenad Kostić.

Festival nauke je posle tri godine ponovo pokrenut zahvaljujući generalnom sponzoru, kompaniji NIS, koja je uz festival više od 10 godina. Učešćem na Festivalu, kompanija NIS podržava promociju nauke i obrazovanja kod mladih, kao i inovacije u ovoj oblasti, što između ostalog predstavlja strateške ciljeve kompanije. Festival je podržala i ERSTE banka, tradicionalni sponzor manifestacije kao i Nacionalna Geografija Srbija kao podrška Ekspertinejdžeri zone. Međunarodni program su pomogli Francuski Institut u Srbiji i Austrijski kulturni forum. Festival nauke se posle više od dve godine ponovo vraća na Beogradski Sajam koji je jedan od pokrovitelja, uz podršku Ministarstva prosvete i kompanija Jaffa i Beko.

Sajt festivala: https://festivalnauke.rs/

Nauka i zajedništvo u fokusu – Počeo 16. Festival nauke

Šesnaesti Festival nauke počeo je 17. maja u novom terminu na Beogradskom sajmu, u formi humanitarne manifestacije i besplatno za sve posetioce. Festival će se do 19. maja održavati u Hali 4 svakog dana od 10 do 18 časova.

Većina programskih celina najavljenih za originalni termin održava se u punom kapacitetu zahvaljujući velikom entuzijazmu preko 1.300 učesnika iz 52 naučne i obrazovne institucije. Posetioci tokom tri dana manifestacije mogu da vide raznovrstan program koji se bavi zaštitom životne sredine, eksperimente iz hemije i fizike, trke dronova, planetarijume, dinosauruse i neandertalce, i brojne druge atraktivne sadržaje.

Povodom početka manifestacije, direktorka Festivala nauke Ana Petrović je rekla: „Mišljenja smo da u vremenima krize prvenstveno treba negovati empatiju, zajedništvo i pružiti podršku najranjivijim društvenim grupama – deci, kao i nastavnicama i obrazovnom sistemu koji su duboko pogođeni ovim tragičnim događajem. Gajimo nadu da će se Festival restartovati i krenuti u narednih 16 godina rada. Poručujemo roditeljima da dovedu decu na najpametnije mesto u gradu, jer ko zna kakav talenat mogu da otkriju zahvaljujući direktnom susretu sa naukom. Prosvetnim radnicima poručujemo da će na jednom mestu deca mnogo toga videti i naučiti, što će njima olakšati dalju nastavu”.

Na Naučno-fantastičnoj bini svoje nastupe imaju Majkl Gregori iz Francuske i naš naučni komunikator Milan Popović, ujedno i koordinator programa Festivala nauke, koji se osvrnuo na početak manifestacije rečima: “Posle katastrofe koja nas je sve zadesila, mi smo pre nedelju dana rešili da imamo humanitarni, terapeutski festival. U tome su nas podržale mnoge kompanije i pojedinci, u tome nas je podržao veliki broj naučnih demonstratora, a kao dokaz da radimo pravu stvar tu su nastavnici i deca. U prethodnih nekoliko dana na hiljade njih se javilo i prijavilo, oni će doći da vide šta je to što možemo da im pokažemo, šta je to čemu možemo da ih naučimo. Uradili smo ono što teorija evolucije kaže da treba da uradimo: ne opstaju ni najveći, ni najlepši, već oni koji se prilagođavaju. I mi smo se prilagodili“. 

U Ekspertinejdžeri zoni, mladi „naučnici“ i svojevrsni ambasadori nauke, predstavljaju svoja dostignuća i znanja stečena tokom školskih časova i vannastavnih aktivnosti, kroz niz naučnih izazova u kojima će pretežno obrađivati teme iz ekologije, geografije, fizike i hemije.

Ivona Ivošević, koordinatorka Ekspertinejdžeri zone, o ovom programu je rekla: “Tinejdžeri iz različitih gradova Srbije došli su da nam pokažu najzanimljivije naučne eksperimente iz fizike, hemije, matematike, geografije… Oni su u ovim godinama pauze vredno radili sa svojim nastavnicima i jedva čekaju da nam to pokažu. Ovo je odlična prilika za sve njihove vršnjake da se na opušten način  spreme za neku od narednih školskih lekcija i nauče neke eksperimente koje mogu pokazati u školi. Naši Ekspertinejdžeri su najbolji “Ambasadori nauke”. Oni su sigurno ti koji grade bolji svet budućnosti”.

Festival nauke, u saradnji sa Mrežom za psihološku podršku, organizuje i psihološke radionice i predavanja za zainteresovane posetioce.

“Prostor namenjen psihološkoj podršci deci u ovim teškim vremenima osmišljen je kao mesto gde deci upućujemo poruke o vrednosti života, empatije, zajedništva i prevazilaženja bespomoćnosti, straha i nesigurnosti kroz kratke kreativne aktivnosti zasnovane na interakciji sa drugima. Deca imaju priliku da izaberu neke od životnih vrednosti koje su im važne, da prepoznaju svoje snage i izvore podrške i osveste dobrobiti za mlade, pišući i crtajući na listićima i kreirajući tako simbolično Drvo života i Podsetnik za hrabrost – šta sve imamo kako bismo se nosili sa izazovima u životu, kao i značajne pozitivne poruke koje će poneti sa sobom”, navode psiholozi iz Mreže za psihološku podršku.

Besplatno održavanje Festivala nauke za sve posetioce omogućeno je zahvaljujući finansijskim donacijama mnogobrojnih kompanija i pojedinaca koji su se u izuzetno kratkom roku odazvali na apel za pomoć, a posebno Beogradskog sajma kao koorganizatora i velike podrške Festivalu, kao i kompanije Laguna, Infaloom, Tuna Fish Studio, Titan cementara Kosjerić, Grafix, McDonald’s, Sportski centar „Taš“, RNIDS, Bolex Consulting, mCloud, BASF, Schneider Electric, Kefo, Spring Onion Studio, Sigma Kula, Traco STR Dućan Lazarevac, Fortuna market Aranđelovac, Zlatiborac i Epiroc. Donacijom su se priključili i istaknuti pojedinci – Alek Kavčić, Miloš Biković i akademik Nenad Kostić.

Festival nauke je posle tri godine ponovo pokrenut zahvaljujući generalnom sponzoru, kompaniji NIS, koja je uz festival više od 10 godina. Učešćem na Festivalu, kompanija NIS podržava promociju nauke i obrazovanja kod mladih, kao i inovacije u ovoj oblasti, što između ostalog predstavlja strateške ciljeve kompanije. Festival je podržala i ERSTE banka, tradicionalni sponzor manifestacije kao i Nacionalna Geografija Srbija kao podrška Ekspertinejdžeri zone. Međunarodni program su pomogli Francuski Institut u Srbiji i Austrijski kulturni forum. Festival nauke se posle više od dve godine ponovo vraća na Beogradski Sajam koji je jedan od pokrovitelja, uz podršku Ministarstva prosvete i kompanija Jaffa i Beko.

Sajt festivala: https://festivalnauke.rs/

Otvoren 10. Bijenale umetničkog dečjeg izraza – BUDI  

Ovogodišnje, 10. jubilarno izdanje Bijenale umetničkog dečjeg izraza u Pančevu (BUDI), čija je tema „Otključano nebo”, otvoreno je u ponedeljak,  15. maja na Svetski dan porodice, u Dvorani Kulturnog centra Pančeva. Manifestacija će trajati do 15. juna na više lokacija u Pančevu, uz više od 70 besplatnih programa namenjenih deci i mladima. Ovogodišnja zemlja gost-domaćin Bijenala je Nemačka.

Na otvaranju manifestacije prisutnima su se obratili Aleksandar Stevanović, gradonačelnik Grada Pančeva, Roman Strakoš, generalni direktor kompanija Brose Srbija koja je i generalni sponzor manifestacije, i Anke Konrad, Ambasadorka Savezne republike Nemačke u Srbiji.

Aleksandar Stevanović, gradonačelnik Pančeva prisutnima se obratio rečima: „Ja sam veoma ponosan što večeras, zajedno sa svima vama, mogu da otvorim 10. jubilarni BUDI, jer ova manifestacija čini naš grad specifičnim. Vama deco želim da uživate, da kroz kulturu otključavate vašu maštu, da stičete nova znanja i upoznajete nove kulture i prijatelje.“

Roman Strakoš, generalni direktor kompanija Brose Srbija prilikom obraćanja publici je rekao: „Velika mi je čast što sam danas sa vama, i što je ispred kompanije Brose otvaramo ovaj sjajan festival, koji će imati više od 70 aktivnosti u naredne četiri nedelje. Tragični događaji koji su se desili poslednjih dana dali su nam do znanja da moramo da počnemo da razmišljamo kako provodimo vreme sa našom decom i porodicom. Sada je vreme da promenimo naš način ponašanja i stavimo principe porodice na prvo mesto, a to su ljubav, podrška, razumevanje i uzajamno poštovanje. Dečji osmeh, to je najlepša i najjača motivacija za sve nas“.

Anke Konrad, Ambasadorka Savezne republike Nemačke u Srbiji je poručila prisutnima: „Veliko mi je zadovoljstvo što je Nemačka ove godine izabrana kao zemlja gost-domaćin 10. BUDI-ja. U umetnosti se otvara novi univerzum, koji nas vodi u svet pun avantura, magije i inspiracije. Drago nam je što ovaj festival čini deci dostupnim ovaj uzbudljiv svet. Posebnu ulogu u tom svetu umetnosti su zauzimale knjige, i velika mi je čast što su dečje knjige brojnih nemačkih autora, poput Braće Grim, Karla Maja, Mihaela Endea, Kornelije Funke, u Srbiji toliko poznata i popularna. Zahvalila bih se svim velikim i malim umetnicima koji su svoja dela stavili na raspolaganje manifestaciji, ona će inspirisati sve nas u Srbiji, a i šire“.

U okviru programa otvaranja manifestacije nastupili su horovi: Vokal kids, Muzička škola „Jovan Bandur” i Merry Gospel Choir, kao i Gimnazijalski Idol, sastav đaka Gimnazije „Uroš Predić”. Otvorena je i međunarodna izložba radova nagrađenih na 10. BUDI konkursu „Otključano nebo”u Galeriji savremene umetnosti.

10. Bijenale umetničkog dečjeg izraza organizuju Kulturni centar Pančeva i Udruženje građana BUDI. Manifestaciju tradicionalno podržavaju Ministarstvo kulture Republike Srbije, Grad Pančevo i brojni drugi pokrovitelji. Generalni pokrovitelj 10. BUDI-ja je kompanija Brose.

Održan razgovor sa Bratislavom Toškovićem i Tarjom Nurmi na 18. Beogradskoj internacionalnoj nedelji arhitekture – BINA 2023

U petak 12. maja, u Likovnoj galeriji Kulturnog centra Beograda održan je razgovor s arhitektama Bratislavom Toškovićem i Tarjom Nurmi iz Finske, u okviru programa 18. Beogradske internacionalne nedelje arhitekture – BINA 2023. Prethodne večeri ova manifestacija započela je izložbom “Daljina koja spaja” posvećenoj Toškovićevom višedecenijskom radu u Finskoj.

Kimo Lahdevirta, ambasador Finske u Srbiji, povodom programa o Bratislavu Toškoviću je rekao: “Toškovićev stil se zasniva na najboljim načinima izražavanja i harmoniji drevnih vremena, kombinujući ih sa modernim razmišljanjem. Iskoristio je najbolje momente tradicionalne arhitekture, mešajući ih sa modernim rešenjima koja će ostati za buduće generacije. Tošković je doneo novi način razmišljanja u finsku arhitekturu. Njegova arhitektura je prevazišla nacionalne granice i prerasla u sopstveni međunarodni stil. Usvojivši finski mentalitet, Tošković je takođe stvorio finski identitet za budućnost. Svojim stilom ostavio je značajan trag u finskom gradskom pejzažu i infrastrukturi”.

Milenija Marušić, arhitekta, o Toškovićevom delu je rekla: “U prozorski okvir 18. po redu ove godine uramila se Finska, ona ista Finska o kojoj je naša generacija, stojeći u stavu mirno, u prepunom amfiteatru Arhitektonskog fakulteta slušala Nikolu Dobrovića i njegov govor o velikom Fincu Alvaru Altu. Iz njega je u Altovskom duhu u ovaj prostor danas zakoračio Bratislav Bata Tošković donoseći sa finskog severa breme projekata, objekata, muzike, atmosfere složenih u izložbu kojom se otvara ovogodišnji Festival arhitekture. Naslov izložbe „Daljina koja spaja“ je više od simboličnog. Čini se kao da se blistavi luk iz električne stanice u Vanti, i pre nego što je bio izgrađen, protezao od Finske do Srbije. Po luku se u stalnom pokretu smenjuju Toškovićevi objekti, konkursna rešenja, projekti tako da su naša stručna sredina i javnost upoznati sa svakim njegovim novim projektom koji je nespornim kvalitetom zasluživao ovdašnja stručna priznanja“.

Vasilije Milunović, predsednik veća Velike nagrade arhitekture za životno delo, zahvalio se Bratislavu Toškoviću, laureatu ove nagrade za 2021. godinu.  “Ova izložba ima finu prezentaciju i konotaciju da bude uzor mlađim arhitektama. To je na neki način i geslo Veća Velike nagrade, da primamo one koji mogu da prihvate misiju u arhitekturi i da se bore za nju”, istakao je Milunović.

Arhitekta Bratislav Tošković se, pre razgovora, prisutnima obratio rečima: “Moj način projektovanja ove izložbe je isti kao kada projektujem neku zgradu. Teme koje ovde vidite su izvučene iz tih zgrada i iskustva koja sam stekao s njima. U svemu tražim neku dodatnu vrednost, da zgrada ne zadovoljava samo neku funkciju, već i da ima neku priču i dušu u svemu tome. To sam pokušao da napravim ovom izložbom, tako da malo izvrnemo stereotip i način izlaganja arhitekture”.

Tarja Nurmi, arhitekta, između ostalog govorila je o svom iskustvu pisanja i radu na afirmaciji arhitekture, tokom kojeg se susrela i sa Toškovićevim delom. “U Tampereu je postajala obična betonska hala bez velike istorijske vrednosti. Onda sam čula da je Bratislav Tošković dobio posao preuređivanja te zgrade u kancelarijski prostor. Tako smo se prvi put susreli. Kasnije sam bila izabrana za članicu žirija Bijenala Muzeja finske arhitekture, svojevrsnih čuvara arhitekture u Finskoj. Moj zadatak bio je promovišem ideju odavanja priznanja arhitektama koji se ne bave samo elegantnim vilama i privatnim kućama, već i nečim što pomera granice i od običnog stvara izuzetno. To je bilo prvi put da Bratislav otvori ta vrata finske arhitekture, pre 20 godina”.

Ovogodišnje, 18. izdanje Beogradske internacionalne nedelje arhitekture – BINA 2023 održava se od 11. maja do 17. juna u organizaciji Društva arhitekata Beograda i Kulturnog centra Beograda, a obuhvata sedam izložbi, četiri šetnje, dva izleta, niz seminara, tribina i edukativnih programa za širu i stručnu javnost.

Festival nauke poziva društveno odgovorne kompanije da pomognu održavanje besplatnog izdanja manifestacije

Festival nauke, koji je otkazan dan pred otvaranje zbog tragičnih događaja u beogradskoj školi Vladislav Ribnikar, poziva srpske i inostrane kompanije koje posluju u Srbiji, kao i istaknute pojedince, da se uključe u organizaciju, kako bi se manifestacija održala od 17. do 19. maja besplatno za đake iz cele Srbije.

„U vremenima krize prvenstveno treba negovati empatiju, zajedništvo i pružiti podršku najranjivijim društvenim grupama – deci, kao i nastavnicama i obrazovnom sistemu koji su duboko pogođeni ovim tragičnim događajem. Festival nauke vidimo kao sigurnu luku u predstojećim danima i nedeljama – u kome deca, roditelji, nastavnici i profesionalci iz brojnih oblasti mogu zajedno razgovarati o aktuelnim ali i svim životnim temama, posavetovati se sa stručnim licima i učiti o prirodi i društvu“, rekla je Ana Petrović, direktorka Festivala nauke.

Prema njenim rečima, da bi se Festival nauke održao besplatno za sve učenike i roditelje, neophodna je pomoć u vidu finansijske donacije koja bi pokrila osnovne troškove produkcije. Pola novca je već sakupljeno, oko 4 miliona dinara, uz pomoć donacija Beogradskog sajma kao koorganizatora i velike podrške Festivalu, Titan cementare Kosjerić i kompanija Grafix, Kefo i Traco. Kampanji su se donacijom priključili i istaknuti pojedinci – Alek Kavčić, Miloš Biković i akademik Nenad Kostić, kao i mnogi drugi.

Kao tim koji duboko saoseća sa direktnim i indirektnim žrtvama tragedije, Festival nauke će zajedno sa stručnim partnerima u toku manifestacije u prostoru Sajma organizovati i besplatnu psihološku pomoć za đake, nastavni kadar i roditelje.

Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije obeležava Svetski dan intelektualne svojine

Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije i ove godine se pridružuje proslavi Svetskog dana intelektualne svojine, 26. aprila 2023. godine u 13 časova u prostorijama ove institucije, programom “Žene i intelektualna svojina: ubrzanje inovacija i kreativnosti”. U 2023. godini Zavod slavi doprinos žena koje su generacijama oblikovale naš svet svojom genijalnošću i kreativnošću.

Prisutnima će se obratiti Vladimir Marić, direktor Zavoda, dok će pozdravni govor održati i predstavnik Ministarstva privrede. Među govornicima na proslavi biće Dr Aleksandra Ivetić sa Instituta za primenu nauke u poljoprivredi u Beogradu, pronalazač i nosilac više patenata; Slađana Milojević iz kompanije „Nonna Handmade“, učesnica WIPO programa za žene preduzetnice u oblasti tradicionalnih tekstilnih proizvoda; Slavica Ćirić iz Zanatske zadruge „Damsko srce“, korisnik oznake geografskog porekla „Pirotski ćilim“; Ljiljana Matković (EKO TIM d.o.o.), dobitnica WIPO nagrade IP Enterprise Medal za 2022. godinu, i glumica Jelena Ćuruvija Đurica, predsednik Glumačke organizacije Srbije – GOS.

Svuda u svetu žene su zaslužne i za najviše domete u nauci, uspostavljanje novih kreativnih trendova, vođenje poslovanja i transformaciju našeg sveta. Žene u svim oblastima oblikuju naš svet imaginacijom, genijalnošću i teškim radom, ali često se suočavaju sa značajnim izazovima u pristupu znanju, veštinama, resursima i podršci koja im je potrebna da bi uspeli.

U 2023. godini, kampanja Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) je mogućnost da se proslave sve talentovane žene širom sveta i promoviše razvoj ekosistema intelektualne svojine koji će biti sveobuhvatniji i raznolikiji, sa ciljem da se ubrza dolaženje do inovacija, kreativnih rezultata i napredak poslovanja u korist svih. Iako čine polovinu svetske populacije, mali broj žena koristi sistem intelektualne svojine. Zato treba ohrabriti žene da koriste sistem intelektualne svojine, da zaštite i dodaju vrednost rezultatima svoga rada, jer su svi na dobitku tim ogromnim potencijalom talenta.

Naučnici iz Francuske, Švedske, Češke, Estonije, Austrije i Slovenije gosti Međunarodnog programa Festivala nauke

Na predstojećem 16. Festivalu nauke, koji se održava od  4. do 6. maja na Beogradskom sajmu u Halama 3 i 3a, biće predstavljen bogat međunarodni program, u okviru atraktivnog programa na Naučno-fantastičnoj bini i u Zoni interaktivnih postavki.

Na Naučno-fantastičnoj bini u Hali 3a, svakog festivalskog dana od 10 do 18 sati, svoje zanimljive nastupe će imati Majkl Gregori iz Francuske, Hemijski institut Lund Univerziteta iz Švedske, Fantastični fizički teatar UDIF iz Češke, Hiša eksperimentov iz Slovenije, i Kompanija Tri praseta iz Estonije. U ovom šou programu akcenat je na zabavnoj strani nauke i vizualnom spektaklu koji ostavlja bez daha. Naučne reprezentacije iz celog sveta stižu u Beograd samo da bi, udruženim snagama, pokazali sasvim novo, sveže i zabavno lice nauke.

Majkl Gregori iz Francuske će se predstaviti programom “Kako je nauka obišla svet”, realizovanim uz podršku Francuskog instituta u Srbiji. Gregori je obišao pola sveta na svom biciklu šireći svoju ljubav prema nauci. Od Evrope do Afrike, nijedno mesto mu nije dovoljno daleko i nedostižno za izvođenje eksperimenata. U svom šou programu ispričaće našoj publici o tome kako tačno izgleda učiti decu najrazličitijih nacija, kao i to koji su omiljeni dečiji eksperimenti koje je izveo u različitim zemljama. Kroz eksperimente iz fizike i zanimljivu priču, naučićemo kako možemo postati pravi putujući naučni komunikatori.

Fantastični fizički teatar UDIF iz Češke predstaviće šou program „Udahni, izdahni“, koji odgovara na brojna pitanja: Zašto postoje rupe u švajcarskom siru? Kako crveni kupus može da koristi jednom hemičaru? Šta povezuje mehuriće u bezalkoholnim pićima sa globalnim zagrevanjem? UDIF pozica publiku da zajedno s njima istraži najzanimljivija lica ugljen-dioksida, njegove dobre i manje dobre strane, a sve to uz mnogo zabavnih eksperimenata. Otkrivajući pregršt naučnih činjenica, pokušaće da naprave i nešto sasvim nezamislivo – Sneška Belića usred maja! I to baš uz pomoć ugljen-dioksida.

Gosti iz Češke će izvesti i program “Čuti svetlost, a  videti zvuk”. Kroz neverovatne eksperimente iz fizike naučićemo sve o ova dva veoma zanimljiva talasa, koje možda vidimo, a ne shvatamo; možda shvatamo, a ne vidimo. Za kraj šou programa UDIF je pripremio i  neverovatan muzički program sačinjen od različitih snopova svetlosti. “Zagrejte glasne žice sa nama i budite prateći vokal jedinstvenoj laserskoj gitari”, stoji u pozivu ovih internacionalnih gostiju.

Hiša eksperimentov iz Slovenije predstaviće program „Gasologija“, koji se pita koje su to sve supermoći gasa, neuhvatljivog agregatnog stanja. Šta se dešava sa glasom kada ga komprimujemo? I šta će biti sa njim kada ga rashladimo? Ovaj naučni šou program pokazaće koliko gas može da bude uzbudljiv i pun iznenađenja. Samo na Gasologiji, publika će biti  u prilici da pogleda kako to leti raketa bez pomoći vatre! 

Hemijski institut Lund Univerziteta iz Švedske nastupiće sa šou programom „Eksplozija molekula!“ koji odgovara na pitanja: da li se nekada pred tvojim očima ukazala vatrena duga? A vatreni tornado? Može li polomljena sijalica i dalje da svetli? Da li staklo može da menja boje? Kako se u zatvorenom prostoru može izazvati prava mala grmljavina? Učesnici ovog programa potrudiće se da odgovore na baš svako od njih i to uz pomoć eksplozivnih molekula koji čine da svuda oko nas plešu raznorazne boje i najrazličitiji gasovi. Hemijski institut Lund Univerziteta poziva publiku da im se pridruži i sazna kakva se sve nauka krije iza njihovih nezaboravnih eksperimenata.

Tri praseta iz Estonije izvešće program “Naukom protiv klimatskih promena”, u kome će  objasniti zašto je jedan najobičniji gas poput ugljen-dioksida ustvari veoma štetan kada ga imamo previše u atmosferi. Gostima festivala biće objašnjeni i zanimljivi pojmovi poput globalnog zagrevanja, efekta staklene bašte i klimatskih promena, i sve to ilustrovano neverovatnim eksperimentima iz hemije i fizike.

U Zoni interaktivnih postavki predstaviće se OMAi – Međunarodni biro za medije i umetnost iz Austrije, koji na festival dolazi uz podršku Austrijskog kulturnog foruma u Beogradu. U njihovoj postavci „Tagtool – kutak za animirane ideje!” čeka nas “malo kreativnosti, kap ili dve imaginacije, mnogo boja i ništa manje animacije“. Ekipa ovog razigranog biroa će predstaviti novu verziju svoje popularne Tagtool aplikacije, kojom poziva publiku da vidi kako najrazličitije ideje kroz nekoliko poteza postaju pokretne animacije. Biro poziva sve zainteresovane da se i sami okušaju u ovom šarenom izazovu, uz koji interaktivno slikarstvo nikad nije izgledalo ovako uzbudljivo.

Tokom proteklih petnaest godina Festival nauke postao je najveći naučni događaj u regionu jugoistočne Evrope. Cilj Festivala je da afirmiše poznate i promoviše neafirmisane naučnike sa domaćih i stranih prostora, ali i da podstiče interesovanje za nauku vrlo jednostavnom demonstracijom činjenice koliko je ona sama po sebi interesantna, inspirativna i zabavna.

Festival nauke je ponovo pokrenut zahvaljujući generalnom sponzoru, kompaniji NIS, koja je uz festival više od 10 godina. Učešćem na Festivalu, kompanija NIS podržava promociju nauke i obrazovanja kod mladih, kao i inovacije u ovoj oblasti, što između ostalog predstavlja strateške ciljeve kompanije. Festival je podržala i ERSTE banka, tradicionalni sponzor manifestacije kao i Nacionalna Geografija kao podrška Ekspertinejdžeri zone. Međunarodni program su pomogli Francuski Institut u Srbiji i Austrijski kulturni forum. Festival nauke se posle više od dve godine ponovo vraća na Beogradski Sajam koji je jedan od pokrovitelja, uz Ministarstvo prosvete.

Признање „Звезде Београда 2022“ Књижевно-трибинском програму СКД

Књижевно-трибински програм Српског књижевног друштва нашао се међу 20 овогодишњих добитника традиционалног признања „Звезде Београда 2022“. Свечаност уручења одржана је 5. априла у Свечаној сали Старог двора.

Признање се у организацији Канцеларије за младе Града Београда од 2016. додељује најуспешнијим пројектима које је Град подржао у претходној години.

Пројекте су за признање предложили Канцеларија за младе и секретаријати за културу, здравство, спорт, омладину, привреду, заштиту човекове средине и социјалну заштиту. Водили су се ефектима које су пројекти имали на промовисање духа Београда.

Признање „Звезде Београда 2022“ за пројекат Књижевно-трибински програм у име Српског књижевног друштва примила је Мирјана Митровић, чланица Управног одбора Друштва и уредница Књижевно-трибинског програма од 2019. до 2022. године.

Татјана Росић изабрана за главну уредницу Књижевног магазина

На састанку, одржаном 17. 03. 2023. године, Управни одбор Српског књижевног друштва размотрио је пристигле пријаве на конкурс за главног и одговорног уредника/уредницу Књижевног магазина.

Кандидовали су се:

  • Татјана Росић и
  • Иван Деспотовић

Управни одбор једногласно је изабрао Татјану Росић за главну и одговорну уредницу Књижевног магазина, са четворогодишњим мандатом који почиње 20. 03. 2023. године.

Редакција књижевног Магазина ће радити у саставу:

ТАТЈАНА РОСИЋ, главна и одговорна уредница

НЕНАД ЈОВАНОВИЋ, уредник за поезију

ЈЕЛЕНА НИЏОВИЋ, уредница за прозу

ДРАГАН ЂОРЂЕВИЋ, уредник за критику и теорију

СОЊА ВЕСЕЛИНОВИЋ, уредница за преводну књижевност и теорију

Председник Управног одбора

Ненад Милошевић

Београд 17. 03. 2023.

Otvoreni poziv za rezidencijalni program Schloss Solitude u Štutgartu

Foto:  Frank Kleinbach

U saradnji sa Akademijom Schloss Solitude iz Štutgarta, Stanica Servis za savremeni ples poziva umetnike/umetnice,  kustose/kustoskinje i teoretičare/teoretičarke iz Srbije da se prijave za tromesečni rezidencijalni program u periodu od oktobra do decembra 2023. godine. Poziv se odnosi na sve one koji se bave savremenim plesom, izvođačkim umetnostima i performansom.


Na ovaj način, Stanica podržava umetnike koji rade u polju savremenog plesa od 2015. godine, od kada su na ovom rezidencijalnom programu bili 5 umetnika/ca, 1 producentkinja i 3 teoretičarke iz naše zemlje. U istom periodu, kroz program razmene, iz mreže Schloss Solitude u Beogradu je boravilo 7 umetnika.


Akademija Schloss Solitude je osnovana 1990. godine kao mesto susreta stvaralaca iz različitih oblasti umetnosti i nauke koje omogućava prostor i vreme za istraživanja, preispitivanja, otkrivanja, ali i međusobno upoznavanje, susrete i saradnje onih autora i autorki koji tamo borave. Posebna karakteristika ovog programa je u tome što on omogućava dugoročnu saradnju sa svim svojim rezidentima koji dolaze iz čitavog sveta, funkcionišući kao mreža.

Rezidencija traje 3 meseca tokom koje rezident.kinja dobija smeštaj, prostor za rad, pokrivene putne toškove, stipendiju od 1.200 evra mesečno i produkcioni budžet od 2.000 evra.

Prijava treba da bude na engleskom jeziku i da sadrži :

o   CV sa podacima o dosadašnjem umetničkom / kustoskom / teorijskom radu,

o   Predlog projekta na kome će se raditi tokom boravka u Štutgartu,

o   Predlog saradnje sa Stanicom ili povezivanje sa nekim od Staničinih programa.

Prijave treba poslati na adresu stanica.info@gmail.com do 20. marta 2023. godine. 

ИЗАБРАНА УРЕДНИЦА ТРИБИНСКОГ ПРОГРАМА СРПСКОГ КЊИЖЕВНОГ ДРУШТВА

На састанку одржаном 20. јануара 2023. године, Управни одбор Српског књижевног
друштва размотрио је пријаве пристигле на ИНТЕРНИ КОНКУРС ЗА УРЕДНИКА/ЦУ
ТРИБИНСКОГ ПРОГРАМА СКД-А.
Пристигле су пријаве четворо кандидата. То су:
Ана Марија Грбић
Надежда Пурић Јовановић
Никола Живановић
Иван Деспотовић.
Управни одбор је, са шест гласова за, и једним уздржаним, одлучио да за уредницу
трибинског програма изабере
Надежду Пурић Јовановић.
Надежда Пурић Јовановић ће уређивати и водити трибински програм Српског књижевног
друштва у наредном четворогодишњем периоду, почев од 1. фебруара 2023. године до 31.
јануара 2027. године.
Управни одбор СКД-а захваљује свим кандидатима и позива их да активно, у сарадњи са
уредницом, учествују у трибинском програму друштва.

Председник Управног одбора
Ненад Милошевић

Београд, 20. јануар 2023.

Сачувајмо библиотеку

Српско књижевно друштво упућује апел надлежнима да учине све како би библиотека „Перо Слијепчевић“ у Новом Београду остала на истој локацији на којој се налази последњих 40 година.

Према информацијама којима располажемо, Библиотеци је наложено да се до краја јануара исели из постојећих просторија које су у власништву зграде у којој се налази, зато што су, наводно, тако одлучили станари на челу с новим управником. Тражили су од Библиотеке вишеструко већу цену закупа, коју она не може себи да приушти.

Библиотека „Перо Слијепчевић“ једина је библиотека за све новобеоградске блокове са десне стране Улице Јурија Гагарина и броји 1.600 чланова. Налази се на идеалном месту за такву установу, будући да је удаљена од прометних улица. У њу долазе и старији људи, и инвалиди који имају адекватан приступ њеном улазу. У њеној непосредној близини је и Основна школа „Кнегиња Милица“ која је стара колико и Библиотека, дакле, 40 година, тако да је међу члановима одувек био велики број школараца.

Сматрамо да општи интереси културе морају бити изнад интереса појединаца, а ова библиотека је својим деловањем и традицијом потврдила да представља јавно добро шире заједнице.  

Српско књижевно друштво

Београд, 16. 01. 2023.

Pisac i reditelj Masimilijano Molona na Kolarcu

Edukativni program “Šta bi kustosiranje trebalo / moglo da bude”, koji organizuje kustoskinja Biljana Ćirić u partnerstvu s Kolarcem, u ponedeljak, 5. decembra u 18. sati ugostiće pisca, režisera i antropologa Masimilijana Molonu, koji će održati javno predavanje “Umetnički način proizvodnje. Umetnost i zajedničko u doba antropocena“. Program će biti održan u Maloj Sali Kolarca, a ulaz na predavanje je besplatan.

Predavanje Masimilijana Molone će, polazeći od nedavno objavljene knjige Umetnost/Zajedničko (Art/Commons), koja daje osvrt na zajedničko iz perspektiva savremene istorije umetnosti i antropologije, fokusirajući se na tekuće napetosti između umetnosti i kapitalizma, trasirati vezu između umetnosti i zajedničkog kroz praksu Instituta za radikalnu imaginaciju (Institute of Radical Imagination), u kojem je Molona angažovan.

Predavanje se temelji na analizi savremenih umetničkih i kustoskih praksi, koje autor opisuje kao prakse uspostavljanja zajedništva, zasnovane na koprodukciji, participaciji, uzajamnosti i vrednovanju reproduktivnog rada. Molona predlaže nov teorijski pristup tekućim debatama o zajedničkom i pokazuje da umetnost može da obezbedi i jezik antikapitalističke i postkolonijalne kritike, kao i distinktivni skup veština i praksi uspostavljanja zajedničkog.

Masimilijano (Mao) Molona je pisac, režiser i antropolog. Vanredni je profesor Odseka umetnosti Univerziteta u Bolonji. Njegovo obrazovanje je multidisciplinarno i obuhvata ekonomiju, antropologiju i vizuelnu umetnost, dok se njegov rad rad fokusira na odnos između umetnosti i političke ekonomije iz specifičnog ugla rada, klase i postkapitalističke politike. U terenskom radu kombinuje pedagogiju, umetničku prefiguraciju i aktivizam. Jedan je od osnivača i član kolektiva freethought (slobodnamisao), Instituta za radikalnu imaginaciju (Institute of Radical Imagination; IRI) i Laboratorije za urbano zajedničko (Laboratory for the Urban Commons; LUC).

Predavanje Masimiliana Molone je podržao Italijanski institut za kulturu u Beogradu.

Dva predavanja u okviru edukativnog programa “Šta bi kustosiranje trebalo / moglo da bude“ na Kolarcu

Edukativni program “Šta bi kustosiranje trebalo / moglo da bude”, koji organizuje kustoskinja Biljana Ćirić u  partnerstvu s Kolarcem, do kraja godine prirediće dva javna predavanja u okviru svog godišnjeg serijala predavanja za 2022. godinu.  Masimilijano Molona će 5. decembra u 18 časova održati predavanje “Umetnički način proizvodnje. Umetnost i zajedničko u doba antropocena“, a Amelie Aranguren će svoje predavanje o projektu “Kampo adentro” održati 13. decembra u isto vreme. Oba programa će biti održana u Maloj Sali Kolarca, a ulaz na predavanja je besplatan.

Predavanje Masimilijana Molone će, polazeći od nedavno objavljene knjige Umetnost/Zajedničko (Art/Commons), koja daje osvrt na zajedničko iz perspektiva savremene istorije umetnosti i antropologije, fokusirajući se na tekuće napetosti između umetnosti i kapitalizma, trasirati vezu između umetnosti i zajedničkog kroz praksu Instituta za radikalnu imaginaciju (Institute of Radical Imagination), u kojem je Molona angažovan.

Predavanje se temelji na analizi savremenih umetničkih i kustoskih praksi, koje autor opisuje kao prakse uspostavljanja zajedništva, zasnovane na koprodukciji, participaciji, uzajamnosti i vrednovanju reproduktivnog rada. Molona predlaže nov teorijski pristup tekućim debatama o zajedničkom i pokazuje da umetnost može da obezbedi i jezik antikapitalističke i postkolonijalne kritike, kao i distinktivni skup veština i praksi uspostavljanja zajedničkog.

Masimilijano (Mao) Molona je pisac, režiser i antropolog. Vanredni je profesor Odseka umetnosti Univerziteta u Bolonji. Njegovo obrazovanje je multidisciplinarno i obuhvata ekonomiju, antropologiju i vizuelnu umetnost, dok se njegov rad rad fokusira na odnos između umetnosti i političke ekonomije iz specifičnog ugla rada, klase i postkapitalističke politike. U terenskom radu kombinuje pedagogiju, umetničku prefiguraciju i aktivizam. Jedan je od osnivača i član kolektiva freethought (slobodnamisao), Instituta za radikalnu imaginaciju (Institute of Radical Imagination; IRI) i Laboratorije za urbano zajedničko (Laboratory for the Urban Commons; LUC).

Amelie Aranguren će govoriti o projektu “Kampo adentro”, koji je pokrenut 2010. kao inicijativa vezana za potrebu da se razmisli o ruralnoj sredini kao mestu za umetničko stvaralaštvo i o tome kako je tokom godina osetila potrebu da se suoči s realnošću i teškoćama življenja daleko od zemlje.

 “Na taj način smo došli do sopstvene agroekološke proizvodnje sa stadom ovaca i do obnove planinskog sela koje treba da bude pokušaj kolektivne agrarne i umetničke proizvodnje. Međutim, posvećenost gradu je osnovna, te otuda CAR, Centro de Acercamiento a lo Rural (Centar za pristup ruralnom), naš prostor u Madridu. Ovaj prozor ka ruralnom je i nastao s namerom da se u grad prenese iskustvo samodovoljnosti i održivosti agrarne tradicije. Izazov Kampa adentro jeste stvaranje svesti o svemu što poljoprivredni rad i život u ruralnim oblastima mogu da ponude, što je obogaćivanje ruralnih i urbanih oblasti istovremeno”, objašnjava Amelie Aranguren.

Amelie Aranguren rukovodi umetničkim programom Centra za pristup ruralnom (CAR) pri umetničkom kolektivu INLAND („Unutrašnjost“) u Madridu, čiji je član od 2010. Bila je koordinatorka izložbi u Jeu de Paume (Ž d Pom) u Parizu; vodila je Espacio Uno (Espasio Uno), prostor pri Muzeju Reina u Sofiji namenjen određenim projektima umetnika koji se tek pojavljuju; bila je programska direktorka u Fondaciji „Federiko Garsija Lorka”, privatnoj zadužbini posvećenoj očuvanju i diseminaciji pesnikovog nasleđa, kao i umetnička direktorka galerije Max Estrella (Maks Estrela).

Predavanje Masimiliana Molone je podržao Italijanski institut za kulturu u Beogradu, a predavanje Amelie Aranguren je podržano od strane Ambasade Španije u Beogradu.

СКЦ четвртак, 24. новембар: Циклус представљања факултета: Факултет организационих наука Универзитета у Београду

четвртак, 24. новембар у 18.00 мала сала: Циклус представљања факултета Факултет организационих наука Универзитета у Београду

У жељи да помогне младима у избору будућег занимања, да подсети на важност улагања у знање и усавршавање, Студентски културни центар већ годинама је домаћин факултетима Београдског Универзитета. Биће презентоване све информације о упису, студирању, студентском животу и могућностима након завршених основних,  мастер или докторских студија.

c_370_275_16777215_00_slike_22_11_promocija_fakulteta.jpg

Улаз слободан!

#Značenje doma_2022

Farsickness/Homesickness/Homelessness

23/11/2022 – 12/12/2022

Kreativni distrikt / Radionica / Novi Sad

U okviru programskog luka Druga? Evropa od 23. novembra do 12. decembra u novosadskom Distriktu (bivša Kineska četvrt, objekat Radionica) biće održana izložba pod nazivom #Značenje doma_2022 koja preispituje značenje doma kroz interdisciplinarni pristup.

Učesnici u projektu

Ljiljana Maletin Vojvodić, Dragan Vojvodić, Stevan Kojić, Anthony Cervino & Shannon Egan (Ejecta Projects, SAD), Nils Ramhøj (Švedska), Izabella Eck & Nima Sarabi (Tartu 2024), Virtual.Unit – creative VR lab (Maja Budžarov, Predrag Šiđanin, Luka Tilinger), Dejan Ilić, Takafumi Kanou (Japan), Chihiro ITO (Japan), Kohta Nagasawa (Japan), Maja Babić i Sara Milačić.

Koncept projekta

Meaning of Home (Farsickness/Homesickness/Homlessness) predstavlja dugogodišnji, interdisciplinarni, kolaborativni projekat (istraživanje, ankete, tekstualni i audio-vizuelni radovi, performans) nevladine organizacije iz Novog Sada KEC ART BOX, koji su multimedijalni umetnik Dragan Vojvodić i književnica Ljiljana Maletin Vojvodić realizovali tokom svojih rezidencijalnih i istraživačkih projekata u saradnji sa umetnicima i lokalnim stanovništvom u gradovima prestonicama kulture (Plzen 2015 i Tartu 2024), internacionalnim rezidencijalnim centrima (Typa museum, Konstepidemin, Nelimarkka museum, Gunnar Gunnarshús), udruženjima umetnika ili nevladinim organizacijama (EU-Japan Fest, Tokio) u Finskoj, Estoniji, Islandu, Češkoj, Švedskoj, Japanu, kao i sa psihološkinjom Majom Babić (Gerontološki centar Novi Sad).

Internacionalni, kolaborativni, interdisciplinarni projekat

Interdisciplinarna izložba Značenje doma_2022, koja će biti realizovana uz učešće lokalnog stanovništva, kustosa, umetnika i volontera iz Estonije (Izabella Eck, Nima Sarabi, Fondacija Tartu 2024), SAD (Anthony Cervino, Shannon Egan / Ejecta Projects), Švedske (Nils Ramhøj), Japana (japanski umetnici u rezidenciji ART BOX u Novom Sadu) i Srbije (Stevan Kojić, Virtual.Unit – creative VR lab, Dejan Ilić), preispituje fenomen doma u interdisciplinarnom, lokalnom i internacionalnom kontekstu.

Da li su nam dom postali internet socijalne mreže? Da li je u kontekstu globalizacije doživljaj doma izgubio etničku specifičnost? Koliko na sadržinu pojma utiču socijalna marginalizacija, pandemije, prirodne katastrofe, migracije? Na koji način društvo posmatra migrante i migrantkinje i beskućnike i beskućnice? Može li nas umetnost učiniti društveno odgovornijim i senzibilisati naš odnos prema marginalizovanom, drugom i drugačijem? Prema čoveku, ekologiji i prirodi.  Što je sa ljudima koji su izgubili svoj dom? Koji žive na ulici? Da li netko razmišlja o njima? Osećamo li empatiju? Da li im možemo pomoći i da li želimo da im pomognemo? Da li nosimo individualnu/kolektivnu odgovornost/krivicu?

Otvaranje izložbe

Na otvaranju, 23. 11. 2022. u 19 časova, biće predstavljen VR rad Virtual.Unit creative VR lab-a (Maja Budžarov, Predrag Šiđanin, Luka Tilinger) koji propituje temu izložbe u kontekstu klimatskih promena kroz virtuelnu realnost što će posetioci moći doživeti pomoću VR headset-a.

Aktivnosti tokom izložbe

Tokom trajanja projekta, 5. 12. 2022. biće organizovano stručno vođenje kroz izložbu, a na portalu Art Box (www.artboxportal.com) biće objavljena istraživanja Izabelle Eck, volonterke iz Tartua − EPK 2024,  psihološkinje Maje Babić iz Gerontološkog centra „Novi Sad”,  esej kustoskinje Šenon Igan (SAD), kao i intervju sa saradnicom u projektu, mladom Novosađankom Sarom Milačić, „dobrim tvorom”, koja već godinama pomaže našim socijalno najugroženijim sugrađanima.

***

Kako razumeti novi umetničku praksu (srpsko-engleski ilustrovani vodič kroz novosadsku novu umetničku praksu za mlade

Kreativno-edukativni centar Art Box će tokom trajanja izložbe „#Značenje doma_2022, kroz izložbu ilustracija učenika Škole za dizajn „Bogdan Šuput” iz Novog Sada, predstaviti i publikaciju Kako razumeti novi umetničku praksu (srpsko-engleski ilustrovani vodič kroz novosadsku novu umetničku praksu za mlade. U pitanju je svojevrsna srpsko-engleska mapa za kretanje kroz novosadsku novu umetničku praksu namenjena mladima – ilustrovana konceptualna slagalica, čiji sadržaj akcenat stavlja na najvažnije koncepte, ideje, pojmove, autore i skreće pažnju na alternativne umetničke izraze kao što je performans, umetničke akcije, izlaganja i intervencije u vangalerijskim prostorima, i sl.Autorke tekstova su Ljiljana Maletin Vojvodić i Dragana V. Todoreskov a autori ilustracija učenici Škole za dizajn „Bogdan Šuput” koja je bila partner ovog projekta.

Projekat #Značenje doma_2022. kao i publikacija Kako razumeti novi umetničku praksu realizovani su pod pokroviteljstvom Fondacije Novi Sad EPK 2022.

 Predstave domaćih koreografa „4IMNNML (For I am an Animal)“ i „Zašto ne (?)“  izvedene na 15. Kondenzu – Festivalu savremenog plesa i performansa

Foto: Vladimir Opsenica

Na 15. izdanju Kondenza – Festivala savremenog plesa i performansa, 25. oktobra izvedene su predstave autora iz Srbije u saradnji sa inostranim kolegama: „4IMNNML (For I am an Animal)“ Stefana Veselinovića i Romain Lafon-Pachota i „Zašto ne (?)“ Igora Koruge i Ivane Kalc.

Predstava „4IMNNML (For I am an Animal)“ premijerno je izvedena 25. oktobra u Ustanovi kulture „Vuk“. Stefan Veselinović, mladi koreograf i plesač, i Romain Lafon-Pachot, pozorišni i umetnik glasa, udružili su se u istraživanju polja gramograma i njegovih sredstava za postavljanje odnosa telo-jezik na sceni.

„Inspiracija je došla sa igrom reči i nečim čime volim da se bavim – animalnim u svima nama, nečim što je iskonsko. Sama ideja za gramograme je nastala jer je Roman ranije radio jednu predstavu s igrom rečima na Francuskom, koja se meni jako svidela. Onda smo još više produbili tu igru“, rekao je Stefan Veselinović i dodao: „Scenografiju smo napravili sami, i pokušali smo da nemamo neku veliku filozofiju o svemu, jer smo se zapitali zašto su u poslednje vreme ovakva dela sve više komplikovana za razumevanje. Naravno, treba da se poznaje igra reči i engleski jezik barem donekle, da bi se razumela predstava“.

Iste večeri u 21h u Ateljeu 221, Ivana Kalc i Igor Koruga  izveli su novi rad „Zašto ne (?)“, prvi put nakon premijere u Hrvatskoj. Ovo delo traga za otelovljenjem i definisanjem današnjeg (beznadežnog, izolovanog, uplašenog, prekomerno-identifikovanog) tela pojedinca i afektivnim prostorom negovanja između (najmanje) dvoje, kao prakse koja se nadalje može razvijati sa kolektivom (publikom).

„Naziv Zašto ne (?) sadrži dvoznačnost – zašto ne kapitalističkom sistemu i uslovima u kojima svi danas radimo i živimo, i okrenuti se ka promišljanju i praktikovanju alternativnih oblika zajedništva i društvenog poretka. Sa druge strane nosi pitanje zašto je danas nemoguće iščupati se iz nestalnosti tela i identiteta, kao i komfora unutar kandži tog nevidljivog neprijatelja zvanog kapitalizam, da bismo praktikovali takve alternative“, opisao je Igor Koruga značenje ovog dela.

Četvrtog dana ovogodišnjeg Kondenza, u sredu 26. oktobra, u Bitef Teatru u 20h biće izvedena predstava „The sound they make when no one listens“. U vreme ekološke, političke i lične krize, brazilski koreograf Thiago Granato istražuje čin slušanja. Tri izvođača se upuštaju u mehanizme svesnog slušanja kao način opažanja pokreta i nekretanja, i tako razotkrivaju skrivene strukture moći i kontrole. Istog dana od 17 časova u Magacinu, biće predstavljen plesni časopis „Kretanja“ uz razgovor sa Ninom Gojić i Anom Fazekaš čime festival otvara pitanja nepostojanja bilo kakve platforme ili časopisa za kritičko pisanje u Srbiji.

Одржана Деветнаеста редовна изборна скупштина Српског књижевног друштва

Васа Павковић председник, Стојан Ђорђић потпредседник Скупштине.

Новоизбрани Управник одбор ће радити у саставу: Ненад Милошевић (председник), Љубица Арсић (потпредседница, Мирјана Митровић, Ивана Миланков, Славица Гароња

Јасмина Топић, Марија Шимоковић.

Усвојене иницијативе за: оснивање награде за књигу прича која би носила име Светлане Велмар Јанковић; ангажман за побољшање конкурсних процедура и повећања буџета за културу/књижевност.

Изабрани су нови чланови.

У суботу 22. октобра 2022. године са почетком у 12 сати у просторијама Српског књижевног друштва (СКД) одржана је Деветнаеста редовна изборна скупштина са следећим дневним редом:

1.      Усвајање Дневног реда

2.      Двадесет година од оснивања СКД-а

3.      Извештај Секретаријата и Надзорног одбора о раду СКД-а у 2021. и 2022. години

4.      Избор председништва скупштине, чланова Управног и Надзорног одбора

5.      Избор нових чланова СКД-а

6.      Иницијативе СКД-а:

а) оснивање награде за књигу прича

б) сарадња са другим удружењима и актерима културног живота на побољшању конкурсних процедура

в) за повећање републичког буџета за културу/књижевност

7.      Разно

Скупштину је водила председница Скупштине Мирјана Стефановић (у књижевном животу наступа као Мирјана Митровић).

Скупштина је, у складу са Статутом, имала кворум за рад.

На почетку заседања одата је, минутом ћутања, почаст члановима преминулим између Осамнаесте и Деветнаесте скупштине.

1. Усвојен је дневни ред

2. О оснивању СКД-а говорио је Васа Павкковић.

3. Извештаје о раду и финансијске извештаје поднео је секретар СКД-а Дејан Симоновић. Позитивну оцену Надзорног одбора изнела је председница НО Јасна Милићев. Скупштина је усвојила извештаје о раду и финансијске извештаје.

4. У Председништво Скупштине изабрани су:

Васа Павковић (председник)

Стојан Ђорђић (потпредседник)

У Управни одбор изабрани су:

Ненад Милошевић

Љубица Арсић

Мирјана Митровић

Ивана Миланков

Славица Гароња

Јасмина Топић

Гласало се за шесторо чланова УО јер чланици Марији Шимоковић мандат траје до 2024. године.

За чланове Надозорног одбора изабрани су:

Душко Новаковић

Надежда Пурић Јовановић

Гласало се за двоје чланова НО јер члану Слађану Милошевићу мандат траје до 2023. године.

По завршетку скупштинског заседања одржан је састанак Управног одбора на коме је за председника УО изабран Ненад Милошевић а за потпредседницу Љубица Арсић.

5. У чланство СКД-а су примљени:

Марија Караклајић

Бранко Анђић

Градимир Стојковић

Драгица Стојановић

Тијана Матијевић

Саша Скалушевић Скала

Нарцис Агатић

Рамиз Хаџибеговић

Сузана Ђорђевић Пејовић

Јелена Гавриловић

6. Усвојене су иницијативе СКД-а:

а) оснивање награде за књигу прича која би носила име Светлане Велмар Јанковић

б) сарадња са другим удружењима и актерима културног живота на побољшању конкурсних процедура

в) залагање за повећање републичког буџета за културу/књижевност

7. Под тачком разно изнети су следећи предлози

–        да се оснује едиција посвећена поезији

–        да се размотри могућност да се будућа скупштинска заседања одржавају и онлајн

–        оснује клуб у оквиру кога би писци могли да размењују књижевна искуства

–        успостави сарадња са Филолошким факултетом

–        да се потраже модалитети за активнирање чланства, нарочито млађих чланова.

Kongres “Održiva arhitektura – Energetska efikasnost” od 7. do 9. oktobra u Jugoslovenskoj kinoteci

Foto: Monika Husar

Konferencija za medije povodom predstojeće 5. međunarodne manifestacije i Kongresa “Održiva arhitektura – Energetska efikasnost” održana je u sredu 28. septembra u prostorijama Privredne komore Srbije. Kongres će se održati od 7. do 9. oktobra 2022. godine u zgradi Jugoslovenske kinoteke  u Beogradu, sa ciljem da se šire afirmišu najznačajnije teme savremene arhitekture – održivost i energetska efikasnost uz upotrebu obnovljivih izvora energije.

Na konferenciji za medije govorili su Vladimir Lovrić, predsednik organizacionog odbora Kongresa, i Siniša Mitrović, Rukovodilac Centra  za cirkularnu ekonomiju pri Privrednoj komori Srbije.

Vladimir Lovrić  je u svom obraćanju istakao: “Sva dešavanja u svetu upravo pokazuju da su zgrade i arhitektura ključni način za održivost ne samo prostora i životnog okoliša, nego i naših života. Radi se o kućama i visokoenergetski efikasnim zgradama, koje minimalno troše energiju. To su zgrade sadašnjosti koje će biti pretpostavka građenja za celu budućnost, jer je neophodno da zgrade ne zagađuju životnu sredinu i da troše minimum energije – evidentno je da će u budućnosti postojati i ogromno pitanje energenata”.

Siniša Mitrović je na konferenciji za medije rekao: “Mi se danas nalazimo u sinergiji tri krize – klimatske, energetske i pandemijske. Taj kumulativni uticaj jasno daje poruku da moramo menjati kvalitet života, način življenja, javnu infrastrukturu, saobraćaj, zgradarstvo, poljoprivredu. To su sve krupne promene koje u ovom izazovu energetske krize traže brže reagovanje, posebno u regulatornom okviru. Vreme je za veliki reset – održiva gradnja možete biti veliki doprinos BDP-u, novom grin dilu Srbije koji je potreban u delu energetske efikasnosti i štednje energije”.

Organizatori petog izdanja ove manifestacije su:  Udruženje EKOKULTPLUS, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu i Magazin EKO KUĆA, a u svojstvu suorganizatora su i arhitektonski fakulteti iz regiona, posebno iz Zagreba i Podgorice.

Vođeni idejom da danas i u budućnosti svako arhitektonsko i urbanističko rešenje i delo mora biti održivo u svim segmentima – u procesu projektovanja i planiranja, kao i kasnije, u fazama realizacije i eksploatacije objekata, organizatori će na jednom mestu okupiti arhitekte i stručnjake opredeljene za održivu i ekološku, energetski efikasnu i solarnu opciju u arhitekturi.

Kongres obuhvata predavanja 10 eminentnih arhitekata, glavnih predavača iz 10 zemalja sveta – Borina Andrieu / Francuska, Paulo Merlini / Portugal, Špela Videčnik / Slovenija, Faidra Matziaraki & Victor Marti / Španija, Nina Edwards Anker / SAD, Vladimir Lojanica / Srbija, Sonja Radović Jelovac / Crna Gora, Francesco Di Gregorio / Italija, Ad kil / Holandija, Marina Zajec / Hrvatska – kao i izložbe njihovih radova, radionice, tribine, i izložbu radova i dodelu nagrada mladim arhitektima i studentima na 2. međunarodnom arhitektonskom konkursu MIKRO EKO KUĆA 2022.

Putem predavanja, radionica i izložbe svojih projekata, 10 eminentnih arhitekata – stručnjaka iz ove oblasti iz 10 zemalja sveta, kroz umetnički, autorski i naučni pristup preneće svoja iskustva i znanja i prikazati recentne projekte arhitektima, urbanistima, projektantima, dizajnerima, inženjerima iz tangencijalnih oblasti, kao i studentima i doktorantima odgovarajućih fakulteta. Kongres će takođe kroz IZLOŽBU SPONZORA na najbolji način afirmisati spoj arhitekture sa građevinskom industrijom, savremenim tehnologijama i instalacijama, sistemima građenja i upravljanja, proizvodima, materijalima, opremom, aparatima i uslugama kojima se poboljšavaju uslovi života u zgradama i koji pozitivno utiču na zdravlje ljudi, kvalitetan i komforan život u unutrašnjem prostoru, kao i na zaštitu i očuvanje prirodnih resursa: zemlje, vode i vazduha.

Priče između zidova na Borskim susretima

U okviru Borskih susreta, u petak 16. septembra u 17:30 na programu je Otvaranje arhive – Priče između zidova umetnice Džesfi Dženg i zajedničko čitanje u Narodnoj biblioteci Bor.

Priče između zidova predstaviće Violeta Stojmenović i Biljana Ćirić. Radi se o dugoročnom participativnom projektu prikupljanja ličnih zapisa (dnevničkih beleški, ispovesti, pesama, priča, eseja…) o zajedničkom iskustvu proživljavanja „nove normalnostiˮ i izgradnje žive arhive koja se može reprodukovati na različitim mestima. Realizacija projekta počela je tokom prvih lokdauna po čitavoj zemaljskoj kugli. Svakom autoru dodeljena je posebna fascikla. U Narodnoj biblioteci Bor biće pohranjeno oko 2.000 priloga šestotinak autora, pisanih na kineskom, srpskom, amharskom, engleskom, japanskom, nemačkom, koreanskom i mnogim drugim jezicima, a koji svi zajedno stvaraju jedan spomenik našem vremenu.

Violeta Stojmenović iz Narodne Biblioteke Bor je rekla o projektu: “Priče između zidova, i kao potencijalno nezavršiv umetnički projekat i kao artefakt, jedinstven i mnoštven istovremeno, čija je jedna od bezbroj mogućih verzija smeštena u knjižnom fondu Narodne biblioteke Bor, pozivaju korisnike biblioteke da u naizgled identičnom, tj. u nizu istovetnih belih fascikala, nasumice otkrivaju vrlo različita iskustva i doživljaje čitavog skupa medicinskih i nemedicinskih fenomena i dešavanja direktno ili indirektno povezanih sa pandemijom kovida 19, u širokom rasponu od zapisa koji će im i jezički i formalno i sadržajno biti bliski i razumljivi, u kojima će se, možda, prepoznati, iz kojih će, možda, saznati nešto važno o drugom čoveku, drugom društvu, drugoj zajednici, državi… do onih koji će za njih biti samo nečitljiva slika teksta, vizuelno privlačna ili odbojna, intrigantna i evokativna ili monotona”.

U svom tekstu povodom održavanja ovog programa, Violeta Stojmenović je istakla i sledeće: “Izvan nezaustavljivog toka sličnih ličnih, pa i intimnih zapisa koji se, povodom bilo čega, neprestano objavljuju na društvenim mrežama, potirući se i međusobno i nepromišljenim reakcijama na objavu i pre nego što se ona zaista pročita/pregleda, samo na osnovu „imena“, zapisi pohranjeni u biblioteci svedoče i o potrebi pojedinaca iz vrlo različitih miljea da njihova specifična reč negde, njima uglavnom neznano gde i za koga, ostane u „neprotočnom“ i „nesavremenom“ obliku. S druge strane, ne treba smetnuti s uma ni to da je umetnička koncepcija Džesfi Dženg, da bi se realizovala na bilo koji način i u bilo kojem od mogućih medija, zahtevala ne samo individualni odgovor i odgovornost, poverenje i svojevrsnu čežnju za alternativnim vidom komunikacije i izražavanja u alternativnoj, pandemijskoj realnosti već i podršku nekoliko kulturnih ustanova i organizacija, čiji su kapaciteti i resursi direktno, iako na prvi pogled nevidljivo obeležili ovu antiarhivu i odredili joj sastav.”

Na Borskim susretima u okviru internacionalnog kustoskog projekta “Novim putevima u novu budućnost” od 15. do 19. septembra biće održan niz programa na nekoliko lokacija u Boru. Transnacionalni istraživački tim i partneri projekta će kroz ove događaje podeliti svoja istraživanja razmatrajući kinesku inicijativu “Pojas i put” i način na koji će ona izmeniti estetike i prakse u lokalnom kontekstu.

„Novim putevima u novu budućnost” dugoročni je projekat i istraživačko ispitivanje kojim se promišlja inicijativa „Pojas i put” i kako će ona izmeniti estetike i prakse svakodnevnog života u različitim lokalnim kontekstima u Etiopiji, Srbiji, Sloveniji, Uzbekistanu, Kini, Kazahstanu. Borski susreti predstavljaju kulminaciju rada i istraživanja obavljenih u prethodne dve i  po godine.

Slovenačko-srpsko “Iskupljenje” podržano u Italiji

Foto: Living Pictures

Film “Iskupljenje”, u režiji slovenačke rediteljke Sonje Prosenc, koproduciraju srpska producentska kuća “Living Pictures” i producenti Dimče Stojanovski i Stefan Orlandić

Srpski manjinski koprodukcioni filmski projekat “Iskupljenje” (engleski naziv “Redempition”) dobio je podršku Ministarstva kulture Italije u iznosu od 200.000 evra. Ovaj film koproduciraju srpska producentska kuća “Living Pictures” i producenti Dimče Stojanovski i Stefan Orlandić.

“Iskupljenje”, koje će režirati slovenačka rediteljka Sonja Prosenc, krajem 2021. godine podržano je na konkursu Filmskog centra Srbije za sufinansiranje manjinskih koprodukcija.

Film “Iskupljenje” je, kako najavljuju producenti, mračna, ali topla komična drama o naizgled savršenoj porodici koja mora da se suoči sa svojom disfunkcionalnošću. Dolazak simpatičnog 23-godišnjeg dugo izgubljenog sina Julijana, za kog otac Aleksandar nije znao, okreće naglavačke život u porodici.

Iz obrazloženja komisije Filmskog centra Srbije izdvajamo: “Veoma zabavan, duhovit, zanimljiv, na momente bizaran i vešto napisan scenario o nastanku i opstanku jedne porodice. ‘Iskupljenje’ je privuklo pažnju komisije temom porodičnih odnosa, hermetičnim životom jedne male skupine ljudi koja pokušava da zaštiti stari i poznati način života ali ne odbijajući novu i bolju verziju istog, uz to praveći greške i spotičući se na sve prepreke koje život pred njih postavlja.”

Sonja Prosenc je napisala i režirala igrane filmove “Drvo” i “Istorija ljubavi”, dokumentarne i nekoliko kratkih filmova. Oba dugometražna filma bili su nacionalni kandidati za Oskara i osvajali su nagrade na međunarodnim festivalima i važna nacionalna filmska priznanja. Portal Cineuropa ju je odabrala među osam “evropskih rediteljki koje treba pratiti”, a fond Eurimages ju je 2020. godine uvrstio u prvi Zlatni album Eurimagesa.

Projekat je prethodno dobio podršku Slovenačkog filmskog centra, RTV Slovenije, Filmskog centra Srbije, Audio-vizuelnog fonda FVG (Friuli Venezia Giulia Audiovisivo). Razvoj projekta podržan je od strane fonda MEDIA Kreativne Evrope.

U Ljetnom kinu Coca-Cola podignuto najveće filmsko platno u regiji

Na najvećoj lokaciji Sarajevo Film Festivala, u Ljetnom kinu Coca-Cola, danas je podignuto najveće filmsko platno u regiji.

Program Open Air ove godine, uz film otvaranja TROUGAO TUGE Rubena Östlunda, donosi i filmove AS U RUKAVU Paula Josepha Schradera, LOV Thomasa Vinterberga, s Madsom Mikkelsenom u glavnoj ulozi, GOOD LUCK TO YOU, LEO GRANDE Sophie Hyde, NAKON ŠTO SPASIŠ SVIJET Jessea Eisenberga, TORI I LOKITA Jeana-Pierrea i Luca Dardennea, ZALAZAK SUNCA Michela Franca. Festival 19. augusta zatvara svjetska premijera filma PRAZNIK RADA Pjera Žalice, koji će također biti prikazan u Open Air programu.

Ulaznice

U prodaji su online ulaznice za programe 28. Sarajevo Film Festivala koje se mogu kupiti putem stranice tickets.sff.ba ili putem web stranice Sarajevo Film Festivala, www.sff.ba. Plaćanjem ulaznica UniCredit Mastercard® karticama putem online platforme ostvarujete 30% popusta. Ulaznice će biti u prodaji i kad s radom počne Glavni Box Office (Bosanski kulturni centar, Branilaca Sarajeva 24) u ponedjeljak, 8. augusta u 10 sati.

Više informacija o Box Officeu: https://www.sff.ba/stranica/box-office

28. Sarajevo Film Festival bit će održan od 12. do 19. augusta 2022 godine.

29. Festival evropskog filma Palić – izveštaj sa konferencije za medije 6. dana festivala

Mihael Tomas: Riči Bravo je roker i ne zanimaju ga pravila koja nameće društvo

Foto: Damir Vujković

Šestog dana Festivala evropskog filma Palić, u četvrtak 21. jula, na konferenciji za medije na Velikoj terasi govorili su Senka Domanović, rediteljka filma “Mi nismo pokrenuli vatru”, Đerđ Turoš, glumac u filmu “Nežno”, Mihael Thomas, Inge Mau i Tesa Getliher, glumci iz filma “Rimini”, Karolj Eperješ, reditelj filma “Stradanje”, Gia Agumava, glumac iz filma “Mokri pesak”, Vesna Popac, predstavnica Privredne komore Vojvodine, i Mila Peršin, predstavnica Festivala Kino Otok Izola.

Senka Domanović, rediteljka filma “Mi nismo pokrenuli vatru” prikazanog prethodne večeri u selekciji Mladi duh Evrope, govorila je o inspiraciji za rad na ovom ostvarenju: “Trudila sam se da istražim koncept anarhizma. Film je smešten u 2014. godinu a glavni muški lik dolazi iz Grčke kao anarhista, pre uspona Ciprasa, Sirize, i svih tih događaja. To sam uzela kao metaforu kroz koju ću da ispitujem odnos prema svetu i društvu. Film ima neki svoj put i uglavnom je popularan na aktivističkim festivalima”.

Đerđ Turoš, glumac iz filma “Nežno” prikazanog u Glavnom takmičarskom programu festivala, opisao je svoje iskustvo rada na filmu: “Bio sam i još uvek sam sportista. Nisam glumac. Ovo je moja prva uloga, i odmah glavna. Tražili su glumca koji bi odgovarao takvoj ulozi, a za mene je bio veliki izazov da odgovorim na ovaj zadatak”. O glavnoj glumici Ester Čonki, koja je takođe sportistkinja, Turoš je rekao: “Ona je imala anoreksiju i spustila se na 40 kilograma, pa se morala boriti s ovim demonima. Na nagovor svog brata odlazila je u jednu teretanu i tamo počela da razvija svoje mišiće. Kao i u filmu, postigla je rezultate u ovom sportu koji su motivisali scenariste i čitavu filmsku ekipu”.

Mihael Tomas, glavni glumac u filmu “Rimini”, za potrebe uloge nekadašnje pop zvezde Ričija Brava istakao se i svojim vokalnim kapacitetima: “Otpevao sam skoro 20 pesama, od čega je u filmu našlo mesta 10 ili 11. Ja sam pre svega glumac, ali takođe i pevam. Odigrao sam neke sjajne mjuzikle, to je poput mog drugog života”. O glavnom junaku filma je rekao: “Riči Bravo je roker. On ne peva rokenrol, ali vlada svojim životom na taj način. Nije ga briga šta se priča o njemu, živi život po svome i ne zanimaju ga pravila koja nameće društvo”.

Karolj Eperješ, reditelj filma “Stradanje” prikazanog u selekciji “Novi Mađarski film”, govorio je o temi filma, u kome je prikazana borba komunizma i crkve. “U mađarskoj je 8. juna 1950. počeo proces u kome su 12 sveštenika eliminisali – neki su umrli, neke su ubili, neki su pobegli u inostranstvo ili skinuli svešteničku odeću. Imam i lične veze sa ovom pričom i važna mi je, jer su dva moja rođaka takođe stradala. Jedan je pobegao u Minhen a drugi stradao u zatvoru. Smatram da je ovo najveći duhovni egzodus koji se dogodio u mađarskoj istoriji 20. veka”.

Gia Agumava, glumac iz filma “Mokri pesak” prikazanog u selekciji “Paralele i sudari”, o saradnji sa rediteljkom Elene Naveriani je rekao: “Ulogu sam dobio slučajno, nakon što smo se upoznali kod jednog zajedničkog prijatelja. Potom smo imali sastanke i diskutovali o scenariju, ali nisam imao pojma da ću dobiti ovu ulogu. Rad sa njom je bio veoma interesantan i postali smo prijatelji”.

Vesna Popac, predstavnica Privredne komore Vojvodine, govorila je o panel diskusiji najavljenoj za 15 časova u Eko Centru: “Tema će biti manifestacioni turizam i audiovizuelna industrija u Vojvodini, a govornici su pokrajinski sekretar za privredu i turizam Nenad Ivanišević, Ilija Tatić i Miroslav Mogorović sa Festivala evropskog filma Palić, i Saša Milivojević, direktor Šekspir festivala. Neke od tema su sinergija manifestacionog turizma i kreativnih industrija u promociji turističke destinacije, zatim prepreke na koje nailazi audiovizuelna industrija, i na način na koji ona može da utiče na promociju naše zemlje i privlačenje stranih investicija.

Mila Peršin, glumica i jedna od selektorki programa na Festivalu Kino otok Izola, koji je predstavljen u programu Mladi Duh Evrope, govorila je o ovoj manifestaciji: “Ovog juna održano je 18. izdanje festivala. Nemamo takmičarski program, ali imamo izabranu selekciju od oko 80 filmova svih dužina. U programu “Video na plaži” imamo selekciju kratkih filmova iz celog sveta, gde predstavljamo i slovenačku produkciju dokumentarnog, eksperimentalnog, amaterskog i studentskog filma”.

Poslednjeg, sedmog festivalskog dana, u petak 22. jula na Letnjoj pozornici na Paliću, u Glavnom takmičarskom programu u 21h će biti prikazan film “Rez” Mišela Azanavisijusa (van konkurencije), a u 23h film “Pamfir” Dmitra Suholitkija-Sobčuka.  U selekciji „Paralele i sudari”, u bioskopu Abazija na Paliću će na repertoaru biti filmovi „Igrani film o životu” Dovil Šarutit i “Dodo” Panosa H. Koutrasa.

Najavljeno otvaranje Sale “Mira Banjac” u bioskopu Abazija na Paliću

Foto: Damir Vujković

U sredu. 20. jula, u Bioskopu Abazija na Paliću najavljeno je otvaranje Sale “Mira Banjac”, posvećene našoj glumačkoj legendi i počasnoj predsednici Festivala evropskog filma Palić.

Mira Banjac je na predstavljanju sale koja će nositi njeno ime izjavila: “Ovo je trenutak u mom životu koji je napravio veliku tačku. Šta ja posle ovoga mogu da tražim? Dobiti bioskop i jedno ime, nije lako nositi. Ali ja sam srećna što se ova prostorija sada napunila entuzijazmom i radošću. Volela bih da ova sala bude uvek puna, i da u njoj bude puno mladih reditelja, glumaca, produkcija. To bi za mene nešto značilo. Volela bih da ljudi dobiju nagradu na festivalu, u Sali Mire Banjac”.

Miroslav Mogorović, programski direktor Festivala evropskog filma Palić, ovom prilikom je rekao: “Mira Banjac je glumačka legenda koja je obežila ne samo našu, već i kinematografiju regiona i Evrope. Posebno mi je drago i ponosan sam što je obeležila i ovaj naš festival koji već 30 godina pravimo da bude referentan, bitan, značajan”. O Bioskopu Abazija i novoj Sali on je dodao: “Dugi niz godina je ovaj objekat bio devastiran i napušten. Renoviran je u saradnji sa kolegama iz Otvorenog univertiteta Subotica, da bude mesto okupljanja za palićki festival, ali i mesto koje funkcioniše preko cele godine. Shvatio sam i da postoji potreba za još jednom salom i zamolio Miru da tu salu imenujemo po njoj. Iskreno sam srećan što je ona to prihvatila.

Mirjana Mira Banjac smatra se jednom od najvećih zvezda jugoslovenske i srpske kinematografije. Tokom više od sedamdeset godina staža dobila je najveće esnafske nagrade i priznanja,: Dobričin prsten, Nagradu Žanka Stokić, Zlatnog ćurana, Statuetu Ćuran, Nagradu Pavle Vuisić, Statuetu Joakim Vujić, dve Sterijine nagrade, dve Zlatne arene, Nušićevu nagradu i mnoge druge.

Nagradu “Aleksandar Lifka” za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji u kategoriji domaćih stvaralaca, dobila je 2014. godine na 21. izdanju Festivala evropskog filma Palić.

29. Festival evropskog filma Palić – izveštaj sa konferencije za medije 3. dana festivala

Stefan Arsenijević: Palić je sjajno mesto da vidite izuzetne evropske filmove

Foto: Damir Vujković

Trećeg dana Festivala evropskog filma Palić, u ponedeljak 18. jula, na konferenciji za medije na Velikoj terasi govorili su reditelji Ditrih Brugeman, reditelj filma “Ne”; reditelj Tomaš Vasilevski i montažerka Beata Valentovska (film “Budale”), Maksim Nakonečni, reditelj filma “Vizija leptira”,  Miroslav Mogorović – producent filma “Strahinja Banović”; Vera Vodal, producentkinja filma “Za dobrim stvarim vredi plakati”; predstavnica žirija AFIFS nagrade, novinarka Tatjana Nježić; i dobitnici AFIFS nagrade, reditelji Zrinko Ogresta i Stefan Arsenijević.

Ditrih Brugeman, reditelj filma “Ne” koji je prikazan prethodne večeri u Glavnom takmičarskom programu festivala, o radu na ovom ostvarenju je izjavio: “Film je uvek zajednički rad više ljudi i nije poput pisanja romana. Takođe predstavlja i proces tokom koga uvek razgovaraš sa samim sobom, sa osobom koja je napisala raniju verziju tog istog teksta. Holivud vas uči da su filmovi o jednom heroju koji napreduje, postaje bolja osoba ili pronalazi sebe. Ne mislim da je to kompletna istina. Bioskop je više poput pozorištne predstave, gde se radi o međuljudskoj interakciji”.

Tomaš Vasilevski, reditelj ostvarenja “Budale” koje će biti prikazano večeras od 21h u Bioskopu Abazija, osvrnuo se na senzibilitet festivala: “Palić je sjajno mesto za upoznavanje filmskih autora. To je mesto na kome i kao autor i kao gledalac možete da iskusite film jer je opušten i nepretenciozan”. O nazivu filma i svojim junacima Vasilevski je dodao: “Glavni junaci nisu budalasti, ali su ispali budale i možda naivni, jer su verovali da će ljubav da pobedi sve. Ali, na kraju shvataju da je to nemoguće”.

Montažerka filma, Beata Valentovska, takođe je govorila o filmu “Budale” i saradnji sa Tomažom Vasilevskim: Ovo je naš drugi zajednički film, i već smo znali šta želimo da postignemo filmom. Kada sam pročitala scenario, ipak sam bila i šokirana, ne toliko zbog odnosa ove dve osobe, koliko zbog osećaja koji izaziva radnja”.

Maksim Nakonečni, reditelj filma “Vizija leptira” prikazanog u programu “Paralele i sudari”, govorio je o inicijalnoj ideji za ovo ostvarenje. “Dolazim iz sveta dokumentarnog filma i mislim da se oseća taj uticaj. Što se tiče ove konkretne priče, prethodno sam radio montažu dokumentarnog filma o ženama ratnicama i veterankama, i bio sam impresioniran njihovim pričama. Jedna protagonistkinja je rekla da je za nju zatočeništvo bila najstrašnija stvar, i da je sa svojim saborcima dogovorila da je ubiju ako postoji mogućnost da je zarobe. Razmišljao sam o tome šta je to što je strašnije od smrti za žene ratnice u zarobljeništvu. Tako je nastala inicijalna ideja”.

Vera Vodal, producentkinja ostvarenja “Za dobrim stvarima vredi plakati” iz selekcije “Novi mađarski film”, govorila je o izazovima s kojima se film suočavao tokom prethodne tri godine: “Nije bilo lako. Ovaj film je negde između, nije ni žanrovski niti pretenduje na široku publiku, a nije baš ni potpuno artistički. Sniman je 2019. i trebalo je da se pojavi u bioskopima tokom 2020. ali to nije bilo moguće zbog Covida. Bilo je puno poteškoća. Ali sada smo pozvani na Sarajevo Film Festival, a ovde smo imali prvo internacionalno prikazivanje”.

Zrinko Ogresta, reditelj filma “Plavi cvijet” i laureat ovogodišnje AFIFS nagrade za najbolju srpsku manjinsku koprodukciju, stigao je na Palić samo šest dana nakon što je doživeo infarkt. “Dobio sam još dva druga poziva za dolazak na filmske festivale, ali odlučio sam se za Palić. To je moj emotivni izbor. Uprkos konstantnim pokušajima stvaranja negativnog duha između dva naša naroda, ovim činom htio sam pokazati da postoji nešto puno više, što nas sve skupa spaja. Spone naša dva naroda su daleko dublje nego ono što nas eventualno dijeli – ako nas uopće dijeli”.

Stefan Arsenijević, reditelj filma “Strahinja Banović” koji je prikazan u Glavnom programu van konkurencije, ujedno je i laureat AFIFS nagrade za najbolji prošlogodišnji srpski film. O ostvarenju “Strahinja Banović”  i vezi sa epskom narodnom pesmom o ovom junaku, on je rekao: “Meni je ta pesma uvek bila jako zanimljiva i uzbudljiva. Kada sam je čitao u lektiri uvek sam zamišljao film.  Razmišljao sam o tome šta bi bilo kada bi se ta pesma transponovala u savremeni kontekst. Postoje brojne adaptacije Šekspira koje su osavremenjene i dobijaju neko novo zanimljio značenje. Mislim da je naša epska pesma u rangu nekih Šekspirovih drama”. O iskustvu dolazaka na palićki festival, Arsenijević je dodao: “Palić je sjajno mesto da vidite izuzetne evropske filmove ali i da upoznate neke sjajne kolege. Ovde sam upoznao i neke legende evropskog filma, poput Kena Louča i Kena Rasela.  Od njih upijam neke sitne mudrosti vezane za film”.

Četvrtog festivalskog dana, u utorak 19. jula na Letnjoj pozornici na Paliću, u Glavnom takmičarskom programu u 21h će biti prikazano ostvaranje „Vesele devedesete” reditelja Lorenca Di Amika De Karvalja (van konkurencije) , a od 23h film “Muka mi je od sebe” Kristofera Borglija.

U selekciji „Paralele i sudari”, u bioskopu Abazija na Paliću će na repertoaru biti filmovi „Zatrti Franka” Gabora Fabricijusa (17h), i „Luča” Ivice Vidanovića (19h, van konkurencije).

PRVE VEČERI NA SLAUGHTER FESTIVALU U DOLJEVCU

Program prve večeri Slaughter Art Horror Filmfestivala otvara svetska premijera filma Agata,koji u Doljevac stiže iz Amerike. Reditelji filma su Rolan Besera i Keli Bigelou Besera. Projekcija je zakazana za Slaughter Movie Hallnakon svečanog otvaranja u 19 sati, a film traje 60 minuta.

Radnja filma govori o profesoru koji pati od smrtonosne bolesti. Igrom sudbine on prisustvuje neverovatnom događaju u kojem učestvuje njegova misteriozna komšinica Agata. U nadi da će pronaći lek za svoju bolest, on pristaje da je prati na čudnom i rizičnom putovanju u zaboravljenu, ali ne sasvim napuštenu urbanu pustoš. Sumorna, misteriozna, klaustrofobična, vizuelno zasenjujuća mešavina žive akcije i animacije.

Sledeći film na repertoaru u Slaughter Movie Hallod 21 satje kanadsko ostvarenje Posednikiz 2021. godine, reditelja Brendon Kronenberga. Film traje 103 minuta, a radnja filma kaže: Agentica radi za tajnu organizaciju koja koristi tehnologiju implantacije za mozak kojom se može posednuti um i telo drugih ljudi – i na taj način ih tera da počine atentate za visoko plaćene klijente. Nevolje počinju kada ona nije u stanju da napusti opsednuto telo. Veoma brutalan i krvav SF-horor triler. Dobitnik mnogih nagrada na Gerardmer Film Festivalu, Monster Festu i Sićesu.

Istovremeno na Air Movie Screenod 21 časova ide izbor najboljih srpskih kratkih horor filmova snimljenih u periodu od 1990-2016. godine. Ovaj program prikazujemo u saradnji sa Festivalom srpskog filma fantastike na kojem su ovi filmovi prikazivani i koji je izvršio njihov odabir.

Bernisa – jača od smrti (Dinko Tucaković, 1990, 16′), Pacovi u zidovima (Milan Konjević, 1994, 21′), Uber Soldat (Vladimir Milošević, 2005, 12′), Goodbye Turtles (Nikola Pavlović, 2010, 16′), Tunel smrti (Miroslav Lakobrija i Vladimir Milošević, 2002, 6′).

Na Water Movie Screenbiće prikazan britanski film Cenzor, reditelja  Prano Bejli-Bonda. Film traje 84 minuta, a na programu je od 21 sat. Nakon što je pogledala neobično poznati nasilni horor, Enid, filmska cenzorka, kreće da razreši misteriju iz prošlosti vezanu za nestanak svoje sestre, upuštajući se u potragu koja rastače granicu između fikcije i stvarnosti. Nadrealni psiho-triler smešten u 1980-e u Velikoj Britaniji. Dobitnik nagrada na filmskom festivalu Imagine, Međunarodnom festivalu fantastičnog filma u Neušatelu i Međunarodnom filmskom festivalu u Palm Springsu.

Prvo veče od 22:45č u glavnom festivalskom bioskupu Slaughter Movie Hall zatvara film 2551.01:Dete iz 2021. godine, koji dolazi iz Austrije. Reditelj filma je Norbert Fafenbihler, dok je trajanje filma 65 minuta. Čovek spasi dečaka od nasilja a zatim lutaju užasnim podzemnim svetom koji nastanjuju groteskne maskirane figure. Eksperimentalna pank reinterpretacija Čaplinovog filma Dete (1921) u stilu Linčove Glave za brisanje, koju je sam autor definisao kao „distopijski slepstik“. Film je dobio specijalno priznanje „New Visions Award“ na prestižnom filmskom festivalu u Sićesu (Sitges), Španija.

Program prve večeri na Air movie screen-uod 22:30č zatvara ovogodišnju mađarski film Čujem drveće kako šapuće, reditelja Jožefa Galaja. Film traje 77 minuta. Bežeći od svoje napaćene prošlosti, čovek se zaposli da radi usred šume, samo da bi otkrio da je njegov miran život razbijen kada se ubrzo ispostavi da ništa oko njega nije kako se čini. Jeziv, atmosferičan film, dobitnik nagrada na DRUK International Film Festivalu, High Tatras Film & Video Festivalu, IndieFESTu, Paradise Film Festivalu, Vegas Movie Awards, itd.

Na Wather Movie Screen-u od 23č program zatvara film snimljen prošle godine u Grčkoj Čuvari večnosti reditelja Aristotelisa Maragkosa. Film traje 64 minuta. Gospodin Tumi opsesivno cepa papir da bi kontrolisao čudovišta koja ga prate od detinjstva, ali kada se probudi usred leta za Boston i otkrije da je većina putnika iz aviona nestala, mora da se suoči sa papirnatom noćnom morom koja preti da pocepa samo tkanje stvarnosti. Klasična miniserija Stivena Kinga Langolijeri (1995) rekonstruisana je u ovom eksperimentu radikalne animacije kolaža koji je nastao mukotrpnim štampanjem kadrova iz mini serije, njihovom ponovnom montažom i kombinovanjem pomoću tehnika kolaža od papira i animacije. Pobednik (posebno priznanje) na Međunarodnom festivalu nezavisnog filma u Buenos Ajresu.

Sve tri večeri Slaughter Festivalau Doljevcu publika će imati priliku da od 19 do ponoći pogleda neko od kratkih filmskih ostvaranja izrađenih u 9D tehnici u Slaughter Hall 9D Cinema.

SLAUGHTER HEAVY METAL FESTIVAL

U okviru programa Slaughter Heavy Metalfestivala nastupaće od 19 sati – BITTER TASTEMetal-hardkor grupa iz Niša oformljena 2011. godine. Tokom dosadašnjeg rada delili su binu sa više regionalnih i srpskih metal bendova. Album Descend objavili 2020. godine. Od 20 časova – ŠUT – Jedna od najmlađih autorskih hardkor niških grupa, oformljen tek nedavno, ali već prepoznatljivog i upečatljivog zvuka. Na programu od 21 je grupa JENNER – Stara škola hevi treš metal grupa osnovana 2013. godine u Beogradu. Potpisuju više singlova, album To Live Is To Suffer iz 2017. godine koji je objavila francuska izdavačka kuća INFERNO Records i kasetu Demo 2015 koju je u ograničenom tiražu objavio mađarski izdavač Burning Sun Records. Prvo veče muzičkog dela festivala zatavraju gosti iz Grčke, grupa SEWN MOUTH – Modern metal bend iz Soluna. Njihov muzički stil obuhvata elemente različitih žanrova, stvarajući jedinstveno, i melodično i snažno iskustvo mraka. Objavili više singlova i album The Narcissist 2019. godine.

Na konferenciji za štampu održanoj u četvrtak 30. juna u Javnoj biblioteci u Doljevcu umetnički direktori Horor, odnosno Hevi Metal Festivala, Dejan Ognjanović i Željko Ljubić predstavili su „Zlatnu macolu“ gran-pri Slaughterfestivala koji će biti dodeljen autoru najboljeg horor filma. Podsećamo, predsednik žirija je Alin Ludu Dumbrava, dugogodišnji direktor čuvenog Drakula festa u Rumuniji. Organizator festivala je Komplos Art Factory iz Doljevca, a pokrovitelji su Ministarstv kulture i informisanja Republike Srbije i Opština Doljevac.