Aktuelno

Двеста лирских година – Светски дан поезије за два Бранка

Четвртак 21. март у 17 сати

Српско књижевно друштво, Француска 7

*

на мом срцу песме дојим

цео дуги данак појим…

*

ноћ испод земље развеселим

израсте ветар у нежну биљку…

Ове године обележавамо два века од рођења Бранка Радичевића (Славонски Брод, 28. март 1824 – Беч, 1. јул 1853) и девет деценија од рођења Бранка Миљковића (Ниш, 29. јануар 1934 – Загреб, 12. фебруар 1961).

Песме читају:

Момчило Бакрач, Владислава Војновић, Даница Вукићевић, Јелена Гавриловић, Иван Деспотовић, Кајоко Јамасаки, Маријана Јовелић, Ивана Миланков, Ненад Милошевић, Живорад Недељковић, Дејана Николић, Санда Ристић Стојановић…

Води: Надежда Пурић Јовановић

Decapitated, Incantation i Nervosa u petak u Zappa Bazi, objavljena satnica!

Dugo se čekao povratak poljskih death metalaca Decapitated u Beograd, a to će se napokon desiti ovaj petak (15.marta) u Zappa Bazi u sklopu “Nihility” turneje. Njima će da se pridruže legendarni američki veteran istog žanra Incantation, dok će veče da otvore ljubimice publike, Nervosa iz Brazila i Švajcarci Kassoghta. Ulaznice po pretprodajnoj ceni od 3100 mogu da se kupe putem Gisgtix-a, a na vratima će, ako ih ostane, da koštaju 3500 dinara. Iz Hengtajma poručuju da je interes za koncert veliki i da bi mogao biti rasprodat.

18:00 Vrata

18:30 Kassoghta

19:20 Nervosa

20:10 Incantation

21:25 Decapitated

Decapitated je nastao u poljskom gradu Krosnou 1996. godine, a danas ga čine Wacław „Vogg“ Kiełtyka (gitara), Rafał „Rasta“ Piotrowski (vokal), Paweł Pasek (bas) i James Stewart (bubanj). Sviraju tehnički death metal i uživaju veliki respekt među metalcima za svoje sviračko umeće. Pažnju na svoj veliki talent skrenuli su već u samim počecima jer su bend osnovali u ranim tinejdžerskim godinama. To potvrđuje i činjenica da je ključna figura Vogg svirao i u Vaderu, a trenutni je član Machine Heada. Decapitated je dosad izdao osam albuma, a najaktuelniji “Cancer Culture” promovisaće ovom prilikom u Zappa Bazi.

FB: https://web.facebook.com/decapitated

YT: https://www.youtube.com/watch?v=0KZQNxWjgao

Incantation je američki death metal bend nastao 1989. u New Jerseyju. Uz Sufffocation, Immolation i Mortician čine bazu njujorške death metal scene. Dosad su izdali 10 studijskih albuma od kojih je “Unholy Deificiation” svetlo dana ugledao u avgustu, a izdao ga je Relapse Records. Često ih vole istaknuti kao uzore bendovima kao što su Dead Congregation, Portal i Grave Miasma.

FB: https://web.facebook.com/IncantationOfficial

YT: https://www.youtube.com/watch?v=FAhOHZ99Q14

Nervosa je ženski trash/death metal bend iz Sao Paola nastao 2010. godine. Dosad iza sebe imaju četiri albuma, a najaktuelniji od njih “Jailbreak” potpisan je za Napalm Records i dostupan je od septembra 2023. Članice benda su Prika Amaral – gitara, vokal, Helena Kotina – gitara, Hel Pyre – bas i Michaela Naydenova – bubanj.

FB: https://web.facebook.com/nervosa

YT: https://www.youtube.com/watch?v=BH7oNQ2SYs8

Kassoghta je progressive death metal bend nastao 2018. u Ženevi. Iza sebe imaju dva studijska albuma: “A New World to Come” iz 2018. i “rEvolve” iz 2022. Ovo će im biti prvi koncert u Srbiji.

FB: https://web.facebook.com/kassogtha

YT: https://www.youtube.com/kassogtha

Dan kasnije ova će nezgodna kombinacija svirati u zagrebačkoj Močvari, takođe u organizaciji Hengtajma.

FB event: https://www.facebook.com/events/1064862331207106

Hengtajm još preporuča:

13.04. Linkin Park Tribute @Zappa Baza

19.04. Grima, Ultar @Dorćol Platz

20.04. Grima, Ultar @Crna kuća (Novi Sad)

28.07. Cradle of Filth, @KST Bašta

15.10. Ellende, Groza, Servant @Zappa Baza

Predstavljanje Konkursa za kratku priču Biber u Užicu

U Užicu 14. marta 2024. godine predstavićemo višejezični Konkurs za kratku priču na temu pomirenja Biber, zbirke priča proistekle iz Konkursa, autorke i autore iz regiona, razgovaraćemo o značaju društveno angažovane književnosti i umetnosti uopšte.

Događaj organizujemo u Narodnoj biblioteci Užice, četvrtak 14. mart 2024. godine, od 18:30h.

U razgovoru će učestvovati autori/ke objavljenih priča sa konkursa Biber:

Tena Lončarević (Županja),
Amina Kaja (Priština),
Bojan Krivokapić (Novi Sad),
Ivana Franović (Biber tim, Centar za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd),
Lejla Kalamujić (članica žirija, Sarajevo).
Moderatorka razgovora će biti Ružica Marjanović.

Organizatori:
Centar za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd
Užička književna republika
Narodna biblioteka Užice

Zbirke priča koje predstavljamo su plodovi Biber konkursa za kratke priče na temu pomirenja u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, kao i za priče koje mogu da doprinesu boljem razumevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, saosećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u „neprijateljskim” cipelama, priče koje pomeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvesniju, sigurniju i slobodniju budućnost za sve.

Konkursi i sve zbirke priča su višejezični i na njima mogu da učestvuju autori i autorke koji pišu na albanskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom ili makedonskom jeziku. Elektronska izdanja svih „Biber“ zbirki mogu se naći na stranici

https://biber.nenasilje.org/biber-price/ i besplatne su za preuzimanje.

Dobrodošli!
Biber tim

Salon Muzeja naivne i marginalne umetnosti – Izložba “Brutalna nežnost” Kejti Voznicki i Edite Kadirić u Salonu Oto Bihalji-Merin Muzeja naivne i marginalne umetnosti

Foto: Kejti Voznicki i Edita Kadirić

U sredu 13. marta u 19 časova, u Salonu Oto Bihalji-Merin Muzeja naivne i marginalne umetnosti (Nemanjina 3, III/10) u Beogradu, biće otvorena izložba “Brutalna nežnost” umetnica Kejti Voznicki i Edite Kadirić.

Ovo je prva izložba u novom izlagačkom ciklusu Dijalozi, u kome se susreću umetnici i umetnice iz naizgled različitih umetničkih svetova: zvanične/mejnstrim/akademske umetnosti i sveta marginalne/autsajderske/art brut umetnosti. Muzej naivne i marginalne umetnosti kroz ovaj ciklus teži da istraži šta sve nastaje iz tog spoja. Kustoskinja izložbe je Senka Latinović.

Edita Kadirić kroz svedeni crtež predstavlja večitu liminalnost ženskog iskustva. Svet nežne i nemilosrdne mladosti, devojčica u periodu transformacije u ženu, posle čega ništa više neće biti isto. Taj bolni ritual prelaza je prikazan kroz neobične i uznemirujuće spojeve ljudskog i životinjskog tela, ili kroz komunikaciju  srna, zečeva, majmuna, sa devojčicama; životinje kao da još žele da zadrže devojčice u svetu detinjstva gde je ova nadrealna komunikacija moguća, gde je sve moguće, pre nego što stupe u svet ozbiljnih međuljudskih odnosa, racionalnosti i za njih predodređenih uloga.

U Editinom izrazu vidimo siguran, lak, školovan potez kojim suvereno vlada, ali taj crtež nije tu samo da bismo se divili jasnoći i lepoti izvedbe. On je redovno zamrljan, istačkan, isprljan, upravo brutalan u iskrenosti stanja koje želi da predstavi. Kontrastiranjem nežnih perli i bodljikavih ogrlica, mrlja koje podsećaju na krv i svečano zlatne boje vizantijskih fresaka i ikona, aseksualnosti i putenosti, onostranog i ljudskog, Kadirić gradi atmosferu napete neprijatnosti, ali i neke svečane tuge koja, čini se, oduvek prati žene na njihovom životnom putu.

Kejti Voznicki stvara eruptivno. Njen potez je neprečišćen i nepredvidiv, nepoznato je gde će je odvesti ruka i šta će se sve na crtežu vremenom ukazati. Stanje svojevrsnog transa i automatizma vode je u predele podsvesti iz kojih se rađaju različite forme. Nekad su to apstraktni razliveni predeli u kojima se povremeno razaznaju lica, životinje, predmeti. Nekad su to groteskne ljudske prilike u svakodnevnoj interakciji, deformisane poput likova strip autora Roberta Kramba, koje vode apsurdne i komične dijaloge ili monologe. Prepliću se i smenjuju duboko lična unutrašnja stanja, ali i oštar društveni komentar koji se ogleda i u tongue–in-cheek nazivima samih dela.

Pored crteža, Voznicki stvara i halucinantne tapiserije/krpare, koje će na izložbi poslužiti i kao prolaz iz jednog u drugi svet, kapiju kroz koju se svetovi umetnica Kadirić i Voznicki prepliću. Na izložbi će moći da se čuje (i vidi) i muzika koju Voznicki stvara već dugi niz godina kroz autorske projekte Amanita Dodola i KopyKat, kroz koje iskazuje širinu sopstvenih interesovanja i vezu sa beogradskim muzičkim andergraundom.

Psihodelične vizije Kejti Voznicki i taktilna krhkost Edite Kadirić, i pored svih razlika u postupku, tehnici, motivu, nose zajedničku snagu beskompromisnog ogoljavanja. Bez namere da ulepšaju sopstvena unutrašnja previranja i razmišljanja, one nam pokazuju bolna mesta: lična, ženska, društvena, mesta nelagode i neprilagođenosti. Život je bolan i brutalan u sudaru sa našim duhom i našim telom. Nežnost je potreba da se to iskustvo podeli sa drugima – da se izraze osećanja sopstvene usamljenosti i izgubljenosti, ali i da se ista ta osećanja nekog nama nepoznatog pojedinca umanje kroz spoznaju da postoji i drugi koji primećuje, oseća i prolazi kroz ista stanja.

Posete je potrebno najaviti dan ranije putem e-mail adrese info@mnmu.rs. Salon je otvoren svakog radnog dana od 10 do 17 časova, i subotom od 12 do 18h.

Izložba će biti otvorena za posetioce do 25. maja 2024. godine. 

Dots Galerija – Izveštaj – Otvorena izložba rok fotografija “HEROES: Hajsbert Hanekrot i Goranka Matić” u Galeriji DOTS

Izložba fotografija domaće i strane rok scene sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka, “HEROES: Hajsbert Hanekrot i Goranka Matić, otvorena je uz prisustvo oba autora u četvrtak 29. februara u Galeriji DOTS na Donjem Dorćolu.

Izložba HEROES: Hajsbert Hanekrot i Goranka Matić predstavlja paralelno opuse dvoje fotografa koji su tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka zabeležili značajne trenutke domaće i strane rok scene. Od portreta Dejvida Bouvija, Roling Stonsa, Fredija Merkjurija pa sve do legendarnih koncerata Idola, EKV, Električnog orgazma i ostalih rok grupa sa prostora bivše Jugoslavije.

Hajsbert Hanekrot osvrnuo se na vreme u kome je napravio svoje poznate fotografije: “U to vreme rok scena je eksplodirala. Ponekad ih zovem zlatnim godinama rokenrola. Sedamdesetih, kada su grupe snimale svoje druge ili treće albume, sve to je bilo zaista veliko. Takođe je, u tehničkom smislu, bilo dosta drugačije nego danas. U to vreme nije bilo LED svetla, koncerti nisu bili toliko osvetljeni, nije bilo foto aparata sa velikim mogućnostima zumiranja ili automatskim fokusom. Sada je lakše napraviti dobru fotografiju. Ali da biste napravili onu koja nešto znači, morate da se koncentrišete i potrudite, kao što sam i ja radio. To je i dalje isto”.

Goranka Matić je o svojim fotografijama iz osamdesetih godina prošlog veka rekla: ”Prošlo je 35 godina otkad sam ih napravila, i to su sada već arhivske fotografije. To je dobro, zato što izgledaju bolje nego onda kad su napravljene. Kada bih se vratila kući i razvila negative pa birala fotografije, iz celog filma bih izabrala eventualno dve. Nedavno sam za retrospektivnu izložbu ponovo skenirala sve, i bila sam izdašnija nego onda na početku, kad sam bila stroga. Tako da to čuva jedan lep sentiment. U slučaju da je još i dobra fotka – gde ćeš lepše!”

Holandski fotograf Hajsbert Hanekrot je, krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina, bio sa svojom kamerom skoro svuda gde je u tom trenutku u svetu rok muzike trebalo biti, i to ne samo u Holandiji, gde je u prvom muzičkom magazinu „Oor“ započeo svoju karijeru. Kroz njegov objektiv ostali su zabeleženi brojni koncerti i zvezde, od Abbe do Frenka Zape, odnosno neke od najznačajnijih imena internacionalne rok scene sedamdesetih godina.

Jedna od naših najpoznatijih fotografkinja, Goranka Matić je objavljivala svoje fotografije u gotovo svim novinama i časopisima bivše Jugoslavije (Duga, Politika, Omladinske novine, Beorama, Ritam, Liberation, Polet, (New)Moment, Delo,…) Tokom osamdesetih godina, njen najznačajniji rad je bio baš u oblasti rok fotografije, naročito u okviru scene Novog talasa. Ona je takođe autor nekih od kultnih omota ploča vodećih muzičara tog perioda (ldoli, U škripcu, Bajaga i instruktori, Đorđe Balašević i dr).

Kustoskinje izložbe su Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević, autorka teksta u katalogu je Snežana Golubović, dok je za dizajn izložbe i kataloga zadužena Isidora M. Nikolić.

Izložba je otvorena za posetioce do 27. aprila 2024. godine.

Izložbu su podržali Ambasada Holandije u Beogradu, Levi9 Technology Services, KLM – Royal Dutch Airlines, i Heineken Srbija.

Foto: Marijana Janković

JAN FABR GOST INSTITUTA ZA UMETNIČKU IGRU

Jan Fabr, multidisciplinarni umetnik iz Belgije koji uživa međunarodni ugled jednog od najinovativnijih i najsvestranijih ličnosti savremene umetničke scene, će biti gostujući profesor Instituta za umetničku igru u Beogradu u martu 2024. godine. Tom prilikom će biti promovisana i njegova knjiga „Od akcije do glumačke interpretacije – Smernice Jana Fabra za izvođača XXI veka“ u izdanju Instituta za umetničku igru.

U periodu od 18. do 28. marta 2024. sa studentima svih nivoa studija Instituta za umetničku igru će raditi profesori Stela Hotlel i Konor Doerti koji su deo grupe za podučavanje Jan Fabra, Jan Fabre Teaching Group, koja obučava nove generacije izvođača.

Promocija knjige Jan Fabra „Od akcije do glumačke interpretacije – Smernice Jana Fabra za izvođača XXI veka“ biće organizovana 27. marta 2024. godine u 12.00 časova u Svečanoj Sali Instituta. (Bulevar vojvode Mišića 43), kada će mu biti uručeno i specijalno priznanje.

JAN FABR. foto: Carlotta Manaigo

Otvaranje izložbe rok fotografija “HEROES: Hajsbert Hanekrot i Goranka Matić” uz prisustvo autora u Galeriji DOTS

Koncert grupe Film_Kalemegdan_publika_1981, foto Goranka Matić

Izložba fotografija domaće i strane rok scene sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka, “HEROES: Hajsbert Hanekrot i Goranka Matić, uz prisustvo oba autora, biće otvorena u Galeriji DOTS na Donjem Dorćolu u četvrtak, 29. februara u 19 časova.

Izložba HEROES: Hajsbert Hanekrot i Goranka Matić predstavlja paralelno opuse dvoje fotografa koji su tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka zabeležili značajne trenutke domaće i strane rok scene. Od portreta Dejvida Bouvija, Roling Stonsa, Fredija Merkjurija pa sve do legendarnih koncerata Idola, EKV, Električnog orgazma i ostalih rok grupa sa prostora bivše Jugoslavije.

Holandski fotograf, Hajsbert Hanekrot je, krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina, bio sa svojom kamerom skoro svuda gde je u tom trenutku u svetu rok muzike trebalo biti, i to ne samo u Holandiji, gde je u prvom muzičkom magazinu „Oor“ započeo svoju karijeru. Kroz njegov objektiv ostali su zabeleženi brojni koncerti i zvezde, od Abbe do Frenka Zape, odnosno neke od najznačajnijih imena internacionalne rok scene sedamdesetih godina.

Jedna od naših najpoznatijih fotografkinja, Goranka Matić je objavljivala svoje fotografije u gotovo svim novinama i časopisima bivše Jugoslavije (Duga, Politika, Omladinske novine, Beorama, Ritam, Liberation, Polet, (New)Moment, Delo,…) Tokom osamdesetih godina, njen najznačajniji rad je bio baš u oblasti rok fotografije, naročito u okviru scene Novog talasa. Ona je takođe autor nekih od kultnih omota ploča vodećih muzičara tog perioda (ldoli, U škripcu, Bajaga i instruktori, Đorđe Balašević i dr).

Kustoskinje izložbe su Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević, autorka teksta u katalogu je Snežana Golubović, dok je za dizajn izložbe i kataloga zadužena Isidora M. Nikolić.

Izložba će biti otvorena za posetioce do 27. aprila 2024. godine.

Izložbu su podržali Ambasada Holandije u Beogradu, Levi9 Technology Services, KLM – Royal Dutch Airlines, i Heineken Srbija.

MSUB – Izložba „Amerika“ Nenada Maleševića u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu

U petak, 23. februara u 19 časova, u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu biće otvorena izložba „Amerika“ umetnika Nenada Maleševića. Kustos je Miroslav Karić, a saradnici na izložbi su Maja Stanković, Radoš Antonijević i Miodrag Manojlović. Izložba će biti otvorena do 8. aprila 2024. godine.

Iako svoj rad neretko vezuje za crtež, grafiku i fotografiju, Nenad Malešević pomenute medije najviše koristi u potencijalima njihovih otvaranja ka procesualnosti i hibridnim vizuelnim izrazima, koji su gotovo uvek snažno prožeti teorijsko-literarnim refleksijama. Rezultat su radovi ili, preciznije, vizuelno-misaoni uradci na fonu dugogodišnjeg autorovog bavljenja različitim fenomenima vezanim, ukratko, za duh vremena u kojem će percepcija nekada objedinjujućih i postojanih narativa biti destabilisana i fragmentisana. Ovo je i okosnica istraživačkog poduhvata Amerika, koji Malešević realizuje u periodu od 2016. do 2023. godine.

Projekat započinje serijom od hiljadu crteža čiji će jedini motiv biti Kip slobode – simbol za milione imigranata koji su krenuli u novi svet i ostvarivanje američkog sna. Crtanje, kao svojevrstan performativni akt, za umetnika postaje način da preispita sopstvene pretpostavke o geografskom prostoru koji postoji između mita i stvarnosti. Kao materijalni trag intenzivnog mentalnog procesa, crtež kod Maleševića ima ulogu elementa kojim on interveniše ili testira granice u širokom referentnom i značenjskom polju pojmova sa kojima se suočava, poput slobode, bogatstva, mogućnosti, jednakosti, pravde. Motivsko-idejno polazište (Kip slobode) biće za autora i neposredan povod odlaska u Ameriku, i to putovanje predstavlja integralan deo rada formalno uobličenog fotografskim i različitim drugim vizuelnim sadržajima kao segmentima istraživačkog toka i mišljenja. Ovaj tok svoj nastavak ima i u prostornoj artikulaciji izložbe, koja je koncipirana kroz nekoliko celina.

Izložba ima funkciju ambijentacije umetnikovih iskustava aktiviranjem, u koreografisanom kretanju posmatrača, zona tematskih, narativnih i asocijacijskih linija i veza koje se grade između izloženih radova i artefakata, a posredno i istorijskih, društveno-političkih, kulturoloških i umetničkih konteksta. Uveličavajući, segmentirajući, dekonstruišući simbole, ambleme, opšta mesta i kolektivne predstave o „sanjanom kontinentu”, Malešević u fokus stavlja, zapravo, suočavanje sa idejom Drugog i nedostižnog na ličnom ali i širem planu, u kojem Amerika figurira kao metafora, fantazam, želja, stanje ili slika hipnotičkog optičkog dejstva.

Nenad Malešević (Sarajevo, 1981) diplomirao je na Smeru za grafiku Akademije umjetnosti u Banjaluci (2004), magistrirao na Grupi za teoriju umetnosti i medija Univerziteta umetnosti u Beogradu (2008) i doktorirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (2019). Bavi se fotografijom, crtežom, grafikom i redimejdom. Objavio je knjige Lekcije o dizajnu (Užice, 2023) i Amerika (Banjaluka, 2023). Imao je samostalne izložbe: Donau – Galerija Gradac, Raška (2021); Nizvodno – Goethe-Institut, Beograd (2019); Pretposlednja izložba – Galerija Reflektor, Užice (2019); Neočekivano – Gradska galerija Požega (2017); Dokumenti: uvod u studiju prestajanja – Savremena galerija, Subotica (2016), Photon Gallery, Ljubljana i Galerija Artget, Beograd (2015), i MSU Republike Srpske, Banjaluka (2014); Storyboard – Izložbeno prodajni salon MSU Republike Srpske, Banjaluka i Galerija Dupleks, Sarajevo (2010, sa M. Manojlovićem); Doba obnove – Kulturni centar Banski dvor, Banjaluka i Galerija Doma kulture Studentski grad, Beograd (2007). 

Više informacija na: https://nenadmalesevic.com/