Festivali

Filmski festival Merlinka od 7. do 10. decembra u Domu omladine Beograda

Petnaesto izdanje Međunarodnog festivala queer filma Merlinka održaće se od  7. do 10. decembra 2023. godine u Domu omladine Beograda. Festival se ove godine održava pod sloganom “Šta bi dao da si na Merlinka festivalu”, inspirisanim albumom Bjelog dugmeta “Šta bi dao da si na mom mjestu”, čiji je omot poslužio kao nadahnuće za ovogodišnji festivalski vizuelni identitet.

Festival će otvoriti film “Dovoljno odrastao” Gorana Stolevskog čija radnja se odigrava u leto 1999. godine, kada se rađa neočekivana i intenzivna dvadesetčetvoročasovna romansa između sedamnaestogodišnjeg srpskog plesača latinskoameričkih plesova i starijeg brata njegovog najboljeg prijatelja. Deceniju kasnije, njih dvojica se sreću u gorkom ponovnom susretu.

Cenjeni reditelj iz Severne Makedonije biće na festivalu zastupljen sa još jednim ostvarenjem. Film “Domaćinstvo za početnike”, makedonski kandidat za Oskara, koji je na Venecijanskom filmskom festivalu dobio nagradu Queer Lion Award i ušao u širi izbor za Evropsku filmsku nagradu, zatvoriće ovogodišnje izdanje Merlinke.

“Domaćinstvo za početnike” ispituje univerzalne porodične istine, i to kako onih porodica u kojima smo rođeni tako i onih koje smo sami izgradili. Radnja prati junakinju Ditu koja nikada nije želela da postane majka, ali okolnosti je primoravaju da odgaja dve kćerke svoje partnerke, malu napast Miju i neposlušnu tinejdžerku Vanesu. Borba između njihovih prohteva odvija se dok se sve tri neumorno svađaju, postajući nesvakidašnja porodica u kojoj je sukob preduslov zajedništva.

Tokom četiri dana manifestacije, u selekciji inostranih dugometražnih igranih filmova  biće prikazano još osam ostvarenja: američki “Aristotel i Dante otkrivaju tajne univerzuma” reditelja Aitcha Alberta, holandsko-britanski “Srebrna magla” Sache Polak, kanadski “Pre nego promenim mišljenje” Trevora Polaka, francuski “Momci iz provincije” Gaëla Lepinglea, izraelsko ostvarenje “Dve” rediteljke Aster Elkayam, nigerijski “Sve boje sveta su između crne i bele” (Babatunde Apolowo), austrijski “Probiti led” Clare Stern, i norveški film “Norveški san” Leiva Igora Devolda”.

Film “Aristotel i Dante otkrivaju tajne univerzuma” reditelja Aitcha Alberta nastao je na osnovu tinejdžerskog romana Benjamina Alire Sáenza, koji je preveden i na srpski jezik, i fokusira se na prijateljstvo između dva tinejdžera meksičko-američkog porekla u El Pasou 1987. godine, koji istražuju neobično novo prijateljstvo i težak put ka samootkrivanju.

Nakon Berlinala i Tribeca festivala u Beograd stiže film “Srebrna magla” Sache Polak, o 23-godišnjoj medicinskoj sestri Franki koja živi sa svojom velikom porodicom u istočnom delu Londona. Opsednuta osvetom i potrebom da nekome pripiše krivicu za traumatičan događaj koji se desio pre 15 godina, nije u mogućnosti da izgradi duboke veze sve dok se ne zaljubi u jednu od svojih pacijentkinja – Florens. Beže na obalu gde Florens živi sa svojom raznolikom i otvorenijom porodicom. Tamo, Franki nalazi emocionalno utočište kako bi se suočila sa prošlošću.

U ostvarenju “Pre nego promenim mišljenje” Trevora Polaka, koji je premijerno prikazan u Lokarnu, ostali đaci se pitaju da li je novi đak Robin dečko ili devojčica, dok Robin razvija komplikovan odnos sa nasilnikom iz škole, praveći sve opasnije izbore kako bi se uklopio.

Film “Momci iz provincije” Gaëla Lepinglea prati troje likova. Zaposleni u noćnom klubu, Youcef se zaljubljuje u plesača iz putujuće queer trupe tokom leta. Negde, mladić u visokim potpeticama šeta kroz selo koje se sprema da napusti. U izolovanom gradiću, Jonas ima sastanak za erotske fotografije s nepoznatom osobom. Tu su onaj koji ostaje, onaj koji odlazi i onaj koji je u prolazu. Oni su momci iz provincije.

Lezbejski par u filmu “Dve”, rediteljke Aster Elkayam, sanja o tome da ima bebu. Bar prima antidepresive tako da će njena partnerka Omer nositi trudnoću. Njihovo putovanje počinje sa mnogo uzbuđenja i sigurnosti da će njihova ljubav prevazići sve prepreke. Međutim, mnogi neuspešni postupci inseminacije utiču na njihovu vezu. Omer postaje napeta, a Bar je frustrirana svojom ulogom u procesu.

U filmu “Sve boje sveta su između crne i bele”  koji je režirao Babatunde Apolowo, Bambino i Bawa se sreću u Lagosu i odmah se sprijatelje. Tokom svojih dugih vožnji po gradu, razvijaju duboku privrženost jedan prema drugom. Ali u društvu koje homoseksualnost smatra tabuom, osećaju pritisak društvenih normi. Film je nagrađen Teddy nagradom na ovogodišnjem Berlinalu.

Glavna junakinja filma “Probiti led” Clare Stern, devojka Mira u ranim dvadesetim godinama, beži od pritiska vođenja porodičnog vinograda tako što igra hokej na ledu. Kada se nova igračica Teresa pridruži timu, izaziva Mirin rigidni pogled na svet, što dovodi do noći koje će promeniti njihove živote na ulicama Beča.

U središtu ostvarenja “Norveški san” reditelja Leiva Igora Devolda je devetnaestogodišnji poljski imigrant, koji radi u fabrici ribe u Norveškoj i oseća simpatije prema svom kolegi. Počinje štrajk među poljskim radnicima u fabrici, što dovodi do testiranja njihovog odnosa i odnosa prema kolegama.

U selekciji kratkih igranih filmova na programu će biti 34 ostvarenja iz 21 zemlje: Španije, Belgije, Francucke, Čilea, Kanade, Meksika, Kine, SAD, Švedske, Brazila, Mađarske, Tajlanda, Izraela, Irske, Norveške, Australije, Italije, Irana, Velike Britanije, Argentine i Poljske.

29. FAF NA BIS

Najgledaniji filmovi 29. FAF-a još dva dana u bioskopima

29. Festival autorskog filma biće svečano zatvoren u petak, 1. decembra u 19 časova u mts Dvorani, kada će nakon dodele nagrada publika imati priliku da pogleda film „Seljani“ autorskog para DK i Hju Velčman.

29. FAF na bis održaće se u subotu i nedelju, 2. i 3. decembra u mts Dvorani, Dvorani Kulturnog centra Beograda (DKC) i Jugoslovenskoj kinoteci, a raspored projekcija je sledeći:

Subota, 2. decembar

mts Dvorana, 12:00, sala 6, Savršeni dani, r. Vim Venders

mts Dvorana, sala 6, 14:30h, Seljani, r. DK i Hju Velčman

mts Dvorana, sala 6, 16:30h, Himera, r. Aliće Rorvaher

mts Dvorana, sala 6, 19:00h, Savršeni dani, r. Vim Venders

mts Dvorana, sala 6, 21:30h, Prolazi, r. Ajra Saks

DKC, 16:00h, O suvom bilju, r. Nuri Bilge Džejlan

DKC, 20.30h, Stari hrast, r. Ken Louč

Jugoslovenska kinoteka, 16:00h, Velika kola, r. Filip Garel

Jugoslovenska kinoteka, 18:00h, Kako se kresnuti, r. Moli Mening Voker

Nedelja, 3. decembar

mts Dvorana, sala 6, 10:00, Savršeni dani, r. Vim Venders

mts Dvorana, sala 6, 12:30h, Stari hrast, r. Ken Louč

mts Dvorana, sala 6, 15:00h, Savršeni dani, r. Vim Venders

mts Dvorana, sala 6, 17:00 i 19:00, Grand Prix Festivala (pobednički film festivala)

mts Dvorana, sala 6, 21:30h, Otet, r. Marko Belokio

DKC, 16h, Kako se kresnuti, r. Moli Mening Voker

DKC, 18h, Himera, r. Aliće Rorvaher

DKC, 20.30h, Savršeni dani, r. Vim Venders

Jugoslovenska kinoteka, 16:00h, Disko igrač, r. Đakomo Abruceze

Jugoslovenska kinoteka, 18:00h, Savršeni dani, r. Vim Venders

Jugoslovenska kinoteka, 20:30h, Izgubljeni u noći, r. Amat Eskalante

Karte su u prodaji na blagajnama bioskopa, dok se ulaznice za mts Dvoranu mogu kupiti onlajn.

Drugi “Meta World” festival od 9. do 15. decembra u Beogradu

Beograd, 29. novembar – Drugo izdanje Meta World festivala savremene umetnosti biće održano od 9. do 15. decembra u sali Bioskopa Balkan u Beogradu.

Meta World festival je usmeren ka savremenom stvaralaštvu: muzici, slikarstvu, teatru i modnom dizajnu, ali i novim granama kao što je umetnost gejminga i primena veštačke inteligencije i tehnologija u razvoju kulturne industrije. Festival obrađuje i temu rodne ravnopravnosti, a pored koncerata, instalacija i prezentacija, biće organizovane i diskusije na aktuelne teme.

Ovaj jedinstveni festival potekao je od anasambla Metamorfozis i njegovih osnivača Tatjane  Jovanović Mirković i Saše Mirkovića. Festival je prvi put održan u decembru 2022. godine kada je okupio 50 domaćih i inostranih izvođača, a posetilo ga je oko 3000 gledalaca.

Ovogodišnji Meta World ugostiće neke od najeminentnijih umetnika svetske scene kao što su:

– Marc Sinan Company iz Berlina,

– Duo Lab 51 iz Karlsruea,

– Kayhan Kalhor, dobitnik Grammy nagrade I najpoznatiji kemančista na svetu,

– Gabriel Prokofiev, jedan od vodećih elektro-muzičara u Evropi i

– Dragana Ognjenović, najistaknutija srpska modna dizajnerka

Cilj festivala je da se savremeno stvaralaštvo približi široj publici i da se omogući da umetnost širokog spektra bude dostupna svakome. Takođe, misija festivala i ansambla je da u domaćim i svetskim okvirima promoviše i unapredi srpsko savremeno stvaralaštvo.

Ansambl Metamorfozis je najistaknutiji srpski orkestar koji izvodi umetničku muziku sa idejom da promoviše savremeno stvaralaštvo sa akcentom na srpsko stvaralaštvo. Osnovan je 2005. godine i od tada niže uspehe u zemlji i inostranstvu. Više puta je nagrađivan domaćim i inostranim priznanjima. Pored samostalnih projekata i turneja u zemlji i inostranstvu, ansambl je punih 15. godina sarđivao sa svetski priznatim kompozitorom Goranom Bregovićem čime je upotpunio i unapredio svoj rad.

Ansambl je ove godine pokrenuo i Metamorphosis Orchestra Academy, edukativnu platformu za mlade između 16. i 30. godina, čime je pružio mogućnost mladim ljudima da steknu nova iskustva i praksu.

Ulaznice za festival dostupne su na svim prodajnim mestima Tickets servisa, kao i onlajn.

Deset filmova iz Srbije i regiona u selekciji „Hrabri Balkan“ na 29. Festivalu autorskog filma

Festival autorskog filma svečano je otvoren u petak, 24. novembra u mts Dvorani. 29. po redu izdanje FAF-a publici će ponuditi preko 80 ostvarenja u 13 programskih selekcija.

Pored Takmičarskog i Glavnog, FAF će i ove godine prikazati filmove selektovane u programe Hrabri Balkan, Bande à part i Sirovo koji poslednjih godina izazivaju veliku pažnju gledalaca. Ove selekcije prate nove tokove u autorskom filmu i pružaju uvid u snažne i smele autorske prostore, bez obzira na to da li su etablirani ili još uvek nesvrstani.

Maša Seničić i Stefan Ivančić, selektori programa Hrabri Balkan su svoju selekciju objasnili rečima: „Iako je reč hrabrost poželjno upotrebljavati veoma pažljivo, svuda i stalno, čini se da je godina koju privodimo kraju 29. po redu festivalom ipak posebno osetljiva na one (metode, namere, autore) koji se nazivaju odvažnima. Tematski i narativno, u verovatno najsvedenijoj i najeklektičnijoj selekciji do sada, pojam hrabrosti postaje igriv i nedosledan. Ona je prisutna i kao stilsko-politički komentar i kao autorska drskost da se bude spor, nedorečen, romantičan; kao decenijsko pitanje kulture sećanja i kao lični obračun sa prošlošću. Nisu svi odabrani naslovi subverzivni u podrazumevanom smislu: činilo nam se da i preko potrebno izazivanje dominantnih narativa može da postane neka vrsta konvencije ukoliko se ne upari sa (ili suprotstavi) naslovima čije su namere jednostavne i u akrobatici filmskog jezika i u arhitekturi kritičkog pristupa“.

U programu Hrabrog Balkana biće prikazani filmovi 27 (Flora Ana Buda), Pero (Damjan Kozole), Motel (Filip Mojzeš), Projekt (Dane Komljen), El Shatt – nacrt za utopiju (Ivan Ramljak), Ne očekujte previše od kraja sveta (Radu Žude), Srce (Gvozden Ilić), Kratko putovanje (Erenik Bećiri), Neka cvjeta rosno cvijeće (Ivan Bakrač), Šutnja razuma (Kumjana Novakova).

El Shatt – nacrt za utopiju (Ivan Ramljak)

Stotine izmučenih ljudi pluta po Mediteranu bežeći od rata. Godina je 1944. i izbeglice beže u Afriku. Nakon kapitulacije Italije, Tito je odlučio da evakuiše 28 000 stanovnika Dalmacije u Egipat, gde su živeli u komunističkom naselju koje je trebalo da pokaže Zapadu kako će izgledati Jugoslavija nakon rata.

27 (Flora Ana Buda)

Alis danas puni 27 godina. Iako je to guši, i dalje živi s roditeljima zbog čega često sanjari kako bi pobegla od dosadnog svakodnevnog života. Nakon psihodelične žurke na krovu fabrike pod uticajem alkohola doživljava ozbiljnu nesreću na biciklu. Hoće li je to naterati da odraste?

Kratko putovanje (Erenik Bećiri)

Klodi i Mira, mladi albanski par, odlučuju da udaju Miru za Francuza na pet godina, kako bi u zamenu za novac dobila državljanstvo. Potom moraju da odaberu pravog muža za nju i da nauče da žive jedno bez drugog.

Motel (Filip Mojzeš)

Na jednom od najprometnijih autoputeva u blizini Zagreba motel pod nazivom „Plitvice“ ima pedeset radnika, a nema goste. To je jedinstveni mikrokosmos koji propada i u kom vreme kao da je stalo, što je sudbina mnogih bivših socijalističkih preduzeća.

Pero (Damjan Kozole)

Peter Musevski bio je muza za Kozolea i igrao je u skoro svim njegovim filmovima. Kozole je započeo film 2019. godine, što je trebalo da bude neka vrsta utehe za Musevskog. Međutim, 18. marta 2020. godine, Musevski je izvršio samoubistvo. Ovaj film je omaž životu, karijeri i strahovima čuvenog slovenačkog glumca.

Projekt (Dane Komljen)

Film prikazuje lokaciju Međunarodnog sajma u Lagosu kao transistorijski konglomerat različitih perspektiva koji i sam postaje prostor susreta i saradnje. Zamišljen je kao mesto trgovine, razmene i deljenja. Sada su tu poplavljene prostorije, cveće i korov, kuvari i stolari, veštačko jezero i fudbalski tereni.

Srce (Gvozden Ilić)

Devojka luta gradom kako bi vratila svoje srce i odnela ga svom dečku. Međutim, postoji jedan problem: njeno srce je prestalo da kuca.

Šutnja razuma (Kumjana Novakova)

Forenzički video esej o prvom slučaju u Međunarodnom sudu za koji je doneta presuda za silovanje i seksualnu eksploataciju. Služeći se isključivo arhivskim materijalom i svedočenjima, film predstavlja vid kolektivnog sećanja na torturu nad ženama iz logora za silovanje u Foči tokom rata u BiH.

Neka cvjeta rosno cvijeće (Ivan Bakrač)

Nikola ide na jug Crne Gore da se pozdravi sa najboljim prijateljem. Na putu sreće Maju s kojom ima više zajedničkog nego što se čini.

Ne očekujte previše od kraja sveta (Radu Žude)

Priča o filmu i ekonomiji u dva dela: pretrpana poslom i nedovoljno plaćena, Angela se vozi Bukureštom kako bi snimila kasting za video o bezbednosti na radu naručen od strane multinacionalne kompanije. Kada jedan od ispitanika otkrije da je njegovu nesreću izazvao nemar kompanije, izbija skandal.

Više o programu na faf.rs i festivalskim društvenim mrežama.

Film “Mešanac” američkog reditelja srpskog porekla Vuka Lungulov-Kloca na 29. FAF-u

Foto: Tanja Drobnjak

Festival autorskog filma počeo je u petak, 24. novembra i trajaće do petka, 1. decembra. FAF će i ove godine ugostiti veliki broj autora i autorki čiji filmovi će biti prikazani na festivalu.

Jedan od njih je i Vuk Lungulov-Kloc, američki reditelj srpskog porekla, sa kojim je u subotu, 25. novembra u mts Dvorani održan razgovor. Njegov film „Mešanac“ biće prikazan u nedelju, 26. novembra u 21h u Sali 6 mts Dvorane i u ponedeljak, 27. novembra u 17 časova u Domu omladine Beograda. Razgovor je vodila Milica Joksimović, programska koordinatorka FAF-a.

Razgovor nakon projekcije u nedelju vodiće Darko Lungulov, srpski reditelj i otac mladog reditelja.

Tokom adolescencije Vuk je boravio u Beogradu sa svojim ocem, filmskim stvaraocem Darkom Lungulovim. Vreme koje je proveo u glavnom gradu Srbije bilo je, kako kaže, jako formativno, ali je kao tinejdžer bio fokusiran na svoja osećanja. Zbog stalnih putovanja nikada nije naučio srpski jezik, pa je za njega bilo istovremeno bolno i poetično biti u poznatom kontekstu u koji se sasvim ne uklapa. Život između različitih identiteta uticao je i na njegovo stvaralaštvo.

„Pomalo je gorko biti u mojoj poziciji, ali to žongliranje između različitih identiteta otvara prostor za empatiju o različitostima. To me čini fluidnim. Odrastao sam govoreći dva jezika i kroz to sam razumeo da je reč samo definicija neke stvari, ali ne i njena suština – nešto slično se dešava i sa različitim identitetima kao što je etnički“, zaključuje Lungulov-Kloc.

Odgovarajući na pitanje moderatorke o procesu kastinga, Lungulov-Kloc kaže da je proces trajao dugo. Odmah je znao da ulogu oca želi da poveri Alehandru Gojcu (Alejandro Goic), njegovom omiljenom čileanskom glumcu, za koga kaže da ima dosta sličnosti sa likom kojeg tumači. Nakon toga je tražio glumca za ulogu momka. Pratio je karijeru Kola Domana (Cole Doman), koji je gej glumac, i dopala mu se ideja o gej glumcu koji glumi strejt muškarca.

„Dosta gej uloga nose strejt muškarci, posebno u Holivudu. Zbog toga mi je bilo intimno važno da uzvratim. Ljudi koji su u toj koži znaju kako da to iznesu. Mislim da je zato uneo intenzitet u ulogu,“ primećuje reditelj.

Vuk otkriva da je Mimi Rajder (Mimi Ryder), devojčica koju je odabrao za ulogu Fenjine sestre, delimično inspirisana iskustvom rada na filmu „Mešanac“, odlučila da postane rediteljka, što mu je bilo naročito drago.

Potraga za protagonistom filma trajala je dve godine. Upitan o procesu kastinga za lik Fenje, Vuk odgovara da mu je bilo jako važno da glavni lik bude mešovitog porekla, istovremeno latino i sa evropskog kontinenta. Nije hteo kompromise, i  tragao je za najboljim. Nakon mnogobrojnih lista koje je napravio sa prijateljima, shvatio je da je Lio (Lio Mehiel) najbolji za ulogu.

„Dosta glumaca koji su prošli kroz tranziciju bili su prestravljeni, jer su se plašili da ih niko neće zaposliti nakon toga. Bilo je za njega veliko olakšanje kada je saznao za ovaj film, u kome se može pojaviti na velikom platnu kao trans osoba. Bilo je tako lako, jer si toliko blizu domu, ali i teško, biti toliko ranjiv na platnu. Međutim, mislim da je ovo iskustvo bilo isceljujuće i za njega. Delovao je srećno i ponosno. Glumio je i u drugom sličnom filmu odmah nakon procesa i mislim da je i tu odradio sjajan posao,“ prepričava reditelj, dodajući da kvalitetu procesa doprinosi činjenica da tema filma odgovara ličnim iskustvima tima koji je učestvovao u njegovom kreiranju.

Vuk je na kraju razgovora otkrio da trenutno radi na novom filmskom projektu. Ostvarenje će, kako navodi, biti nešto drugačije od prethodnih, ali ga za ostale vezuje tema neuklopljenosti i nemanja doma, koja dominira njegovom filmografijom.

Više o programu 29. FAF na faf.rs. // Foto: Tanja Drobnjak,

Srpskom premijerom filma „Lost Country“ Vladimira Perišića počeo 29. Festival autorskog filma

Pred rasprodatom velikom salom mts Dvorane i uz ovacije publike, večeras je održana premijera filma “Lost Country” autora Vladimira Perišića kojom je svečano otvoren 29. Festival autorskog filma. Nakon projekcije, publici se poklonila ekipa filma.

Srđan Vučinić, umetnički direktor festivala, publici je uputio emotivno uputstvo za upotrebu filmova iz programa FAF-a i rekao: “Dobro protrljati magičnu lampu filmskog umetnika. Sačekati da dobri duh iz nje izađe i da vam skroz prekrije vidno polje. Širom zatvoriti oči i zamisliti želju, na primer, jedan Crveni kofer iz koga će iskočiti, jedna Himera, jedan Mešanac i jedna Zver. Gajiti istrajno svoj Hir, ne bi li se U žutoj čauri dospelo u Kritičnu zonu, odakle se do mile volje mogu posmatrati Jadna stvorenja i praviti Nacrt za utopiju, meditirajući O suvom bilju, te padajući u sve dublju Nostalgiju. Pratiti pažljivo svoj Horoskop koji će vam pružiti Objašnjenje za sve, kako biste izbegli da vas pošalju na Posmatranje. Smisliti, ipak, u tom Kraljevstvu životinja i Kako se kresnuti, kako biste posle sebi rekli: da, to su bili Savršeni dani. Uzimati 3 puta dnevno na praznu glavu i čisto srce, tokom 8 dana, od petka do petka”.

Igor Stanković, direktor festivala publici se obratio rečima: “U danima kada nas fikcija i omama očiju spasava od stvarnosti sveta, ima nečeg paradoksalno buntovnog i moćnog u ljudima koji sede u mraku i gledaju u platno boreći se sa nepodnošljivom težinom ove svakodnevnice okruženi lošim vestima, za koje današnje društvo i čitava civilizacija nemaju snage niti odgovornosti da im se suprotstave. Dobro došli na 29. Festival autorskog filma, naš zajednički Pogled u svet.”

Stanković je preneo i reči Bore Draškovića, koje je ovogodišnji dobitnik nagrade za životno delo Pogled u svet: Vojislav Vučinić izgovorio pre deset godina, opisujući Festival autorskog filma: “Na festivalu sam viđao decu i za mnoge od njih ovaj festival je na neki način fakultet za prenatalnu digitalnu estetiku. Mnoga od te dece ste sada vi, sada ozbiljni gledaoci koji prepoznaju, žive i doživljavaju autorski film i zato njegov značaj prevazilazi značaj jednog događaja posvećenog filmu.”

Igor Stanković se nakon toga zahvalio partnerima festivala i zamolio za jedan veliki aplauz posvećen Srđanu Koljeviću uz reči: “Sećajući se svih onih koji su pre dvadeset devet godina osmislili ovaj jedinstveni Pogled u svet i koji nažalost nisu više sa nama, sećamo se našeg dragog člana saveta festivala Srđana Koljevića, sa kojim je pre više od dvadeset godina ova nova iskra i energija festivala još jače zasjala, a koji nas je nažalost prerano napustio.”

Festival je zatim zvanično otvorio član saveta Festivala, selektor programa Bande à part i reditelj filma “Lost Country” Vladimir Perišić.

“Posebno mi je drago da Lost Country otvara Festival autorskog filma – moj prethodni film Ordinary People ga je zatvorio. Od tada je prošlo mnogo godina. Ja sam film Ordinary People radio kao jednu vrstu uvrede publici sa puno besa protiv sveta kakav ne bi trebalo da bude. U međuvremenu sam naučio da filmovi treba da se prave kao ljubavna pisma i ja se nadam da ćete to ljubavno pismo večeras da primite.”

Nakon projekcije, poklon ekipe filma “Lost Country” publici u mts Dvorani propraćen je velikim aplauzom.

Festival autorskog filma trajaće do 1. decembra, program festivala može sa naći na sajtu faf.rs i preko festivalskih društvenih mreža.

Foto: Filip Olćan i Jelena Radovanović

Osmi Francusko-srpski filmski susreti na Festivalu autorskog filma

Brojna delegacija francuskih stručnjaka u oblasti filma na 29. FAF-u

Preporuka za panel: Izvan tradicionalne filmske kritike: kako napraviti uspešan YouTube kanal i Instagram nalog sa filmskim sadržajem

U sklopu 29. Festivala autorskog filma od 28. do 30 novembra u mts Dvorani (press sala) održaće se osmi po redu Francusko-srpski filmski susreti. Susrete organizuju Francuski institut, mts Dvorana, Filmski centar Srbije i ACID, uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

Susreti će i ovog puta krunisati uspešnu filmsku saradnju Francuske i Srbije kroz diskusije na niz tema posvećenih sedmoj umetnosti. U okviru programa biće priređena brojna dešavanja u kojima će učestvovati delegacija francuskih stručnjaka i njihove srpske kolege: predavanja, sastanci i radionice na temu filmske kritike, audio inženjeringa i audio-vizuelne politike EU.

Radionice i paneli namenjeni su filmskim stručnjacima, ali i studentima različitih oblasti filmske umetnosti i ljubiteljima filma.

Kako tradicionalna filmska kritika nastavlja da se transformiše pod prodornim uticajem interneta, novi oblici filmsko-kritičke i sinefilske ekspresije nastavljaju da dobijaju zamah u onlajn prostoru.

Tokom panela “Izvan tradicionalne filmske kritike: kako napraviti uspešan YouTube kanal i Instagram nalog sa filmskim sadržajem”, autori dva uspešna naloga Jovan Vasiljević (1,1 milion pratilaca na Instagramu, profil cinematologist) i Nicolas Delage (ukupno 6,6 miliona pregleda na YouTube) podeliće praktične savete i govoriti o prednostima i izazovima razvoja ovakvih kanala.

Učesnici okruglog stola „Strukturalni pregled audio-vizuelne politike EU: ka harmonizaciji delovanja“ – Julie-Jeanne REGNAULT, generalna sekretarka, EFAD, Laëtitia Kulyk, Regionalni ataše za audiovizuelnu delatnost, Ambasada Francuske u Srbiji i Frederic Cornet, EuropaCinemas, razgovaraće o tome kako orkestrirati i uskladiti različite praktične i pravne mehanizme audio-vizuelnog sektora u evropskim zemljama, u i izvan EU.

U okviru razgovora “Dizajn zvuka u filmu”, stručnjaci za zvuk Anna Devillaire, Carolina Santana, PierreAntoine Coutant i Aleksandar Protić, otkriće nam tajne zanata i saznaćemo više o dizajnu, montaži i miksovanju zvuka. Tri francuska i jedan srpski profesionalac razgovaraće i razmeniće svoja iskustva i mišljenja o tehnikama rada i specifičnostima njihovog delovanja u Francuskoj i Srbiji.

28.11. u 13.00 – Strukturalni pregled audio-vizuelne politike EU: ka harmonizaciji delovanja

29.11. u 11.00 – Izvan tradicionalne filmske kritike: kako napraviti uspešan YouTube kanal i Instagram nalog sa filmskim sadržajem

30.11. u 10.00 – Dizajn zvuka u filmu

Više o programu na: https://www.institutfrancais.rs/doc/RDV-Programme2023.pdf

Sedam domaćih i regionalnih ostvarenja na 15. filmskom festivalu Merlinka

Na 15. izdanju Međunarodnog festivala queer filma Merlinka, koji se održava od 7. do 10. decembra 2023. godine u Domu omladine Beograda, Muzeju Jugoslovenske kinoteke i UK “Parobrod”, biće prikazano sedam igranih i dokumentarnih ostvarenja iz Srbije i regiona: “Ubistvo na veganski način”, “Vedro nebo”, “Olujkin šou”, “Kviroslavija” i “Ex-You” iz Srbije, hrvatski film “Poznajući Maria” i crnogorski film “Džoli”.

Kratkometražni igrani film “Ubistvo na veganski način” autorke Julie Ernesti prati Auroru, ljubiteljku harmonije, koja sve više pristaje na kompromise u odnosima sa svojim prijateljima i vegan partnerom, Čarlijem, zanemarujući svoje potrebe, što ima fatalne posledice.

“Vedro nebo” u režiji MIlice Mitre Cvetković još jedan je kratkometražni igrani film u ovoj selekciji. Glavna junakinja Nina dolazi u Beograd nakon što čuje vest o smrti svog bivšeg dečka. Kada se vidi sa nekada bliskim prijateljima, shvata koliko su se te veze promenile. Usred niza turbulentnih emocija, pokušava da se izbori sa nostalgijom i krivicom, prepustivši se osećanju slobode koje je odavno zaboravila.

Kratki dokumentarni film “Olujkin šou” režirale su Teodora Đorđević, Milica Marković, i Ana Bašić. Glavni protagonista filma Stefan zaposlen je u fabrici Leoni u Kraljevu, gde svakog dana radi, osim nedeljom. Nedeljom, Storm, njegov alter ego i dreg persona, oživljava. Storm se ne plaši da bude ono što jeste: hrabra, samouverena, sve ono što Stefan nije. Pratimo Stefana tokom njegove transformacije u Storm, kao i njihov nastup, dok nas upoznaje sa tim šta znači biti Storm i kako izgleda život dreg umetnika u Srbiji.

Kratki dokumentarac “Kviroslavija” rediteljke Marte Ćuprić, bavi se pitanjem gde se krije kvir kultura u jugoslovenskom filmu, i daje kritički pogled na oblikovanje kvir predstavljanja na ovom području. Sada su ovi motivi i likovi izneseni na svetlo dana kako bi ih konačno mogli videti i ceniti.

Kroz raznolike životne priče tri transrodne osobe, dugometražni dokumentarni film “Ex-You” (Milina Trišić, Srbija) postavlja pitanje slobode, razumevanja i prihvatanja u zemljama koje su rastrzane između tradicionalnih principa i težnji ka Zapadu. Helena je prevremeno penzionisani major, prva vojno lice u Srbiji koja je promenila pol. Kamila je iz Bosne i Hercegovine i dalje se nada promeni pola u Srbiji nakon godina pokušaja. Vuk je kršten u Crnoj Gori kao prva transrodna osoba koja tada nije završila tranziciju. Njegova tranzicija spasiće mu život na neočekivan način.

Kratki dokumentarni film “Poznavajući Maria” hrvatske rediteljke Emili Eme Sedlar prati Maria Lemešića, kuvara u u školi u Bjelovaru koji živi sa HIV-om. Godinama se suočava sa homofobijom i stigmom vezanom za HIV. Film ilustruje njegove borbe, ali i bezuslovnu ljubav i podršku onih koji ga okružuju u svakodnevnom životu.

Kratki dokumentarni film “Džoli” crnogorskog reditelja Alekse Bujišića predstavlja portret transrodnog muškarca koji se priseća svog odrastanja, razumevanja da je drugačiji i svog svakodnevnog života”.

Petnaesto izdanje Međunarodnog festivala queer filma Merlinka održaće se od  7. do 10. decembra 2023. godine u Beogradu i od 8. do 11. decembra u Kulturnom centru Novog Sada. Festival se ove godine održava pod sloganom “Šta bi dao da si na Merlinka festivalu”, inspirisanim albumom Bjelog dugmeta “Šta bi dao da si na mom mjestu”, čiji je omot poslužio kao nadahnuće za ovogodišnji festivalski vizuelni identitet. 

Deveto izdanje Kosovo i Metohija međunarodnog filmskog festivala u Gračanici

Deveti Kosovo i Metohija međunarodni filmski festival, i ove godine pod sloganom „Ovde”, održava se u Gračanici od 21. do 23. novembra. Tokom tri dana publika će moći da pogleda

najznačajnija domaća i regionalna ostvarenja: „Što se bore misli moje“, „Čuvari formule“, „Heroji Halijarda“, „Da li ste videli ovu ženu“, „Ovuda će proći put“, i „3211“.

U delu programa posvećenog mladima, publiku čeka regionalni hit „Dnevnik Pauline P“, reditelja Nevena Hitreca i dva međunarodna naslova: avanturistička komedija „Slučaj Tesla“ u režiji Andreja Hadživasileva i „Buntovnica“ Šarlote Regan.  

Svečano otvaranje Festivala zakazano je za utorak, 21. novembar u 21 čas, kada će na repertoaru biti ovogodišnji srpski kandidat za nagradu Oskar, film Milorada Milinkovića „Što se bore misli moje“. Ova priča prati poslednje dane srpskog kneza Mihaila Obrenovića, zaljubljenog čoveka koji se bori sa osećajem dužnosti prema svom narodu dok se protiv njega kuje kobna zavera, koja će zaustaviti oslobađanje balkanskih naroda.

Istog dana od 17 časova, u programu za mlade očekuje nas „Buntovnica“: ova komedija o ocu i ćerki prati priču dvanaestogodišnje snalažljive devojčice Džordžije koja tajno živi sama u svom stanu, u radničkom predgrađu Londona, nakon smrti svoje majke.U 19 časova publika će imati priliku da pogleda još jedan nagrađivani domaći film, ostvarenje Dušana Zorića i Matije Gluščevića „Da li ste videli ovu ženu?“.  Ksenija Marinković igra glavnu ulogu, sredovečnu Draginju koja kroz tri različita života pokušava da iskoči iz svoje kože. Kroz tri paralelne priče, autori na ubedljiv način, raznovrsnim jezikom, saopštavaju jednu istinu – koliko je teško da budemo ono što jesmo ako nam životne uloge nameću kalupe kao neminovnost bez izbora.

Drugog dana festivala u dečijem programu naći će se porodična avantura „Dnevnik Pauline P“, film snimljen po istoimenoj knjizi Sanje Polak koja je do sada prodata u preko 250 hiljada primeraka.  U nastavku festivalskog programa sledi najnagrađivaniji srpski film ove godine „Ovuda će proći put“, mlade rediteljke Nine Ognjanović, koji je svetsku premijeru imao na festivalu Slamdance u Sjedinjenim Američkim Državama u januaru 2023. i tada dobio nagradu publike i specijalno priznanje žirija za najbolji igrani film. Drugi festivalski dan zatvara ratna drama Radoša Bajića „Heroji Halijarda“,  u čijem središtu je najveća pojedinačna akcija spasavanja američkih i savezničkih pilota u istoriji svetskog vazduhoplovstva, poznata kao „Operacija Halijard“.

Poslednjeg dana festivala dečiji program prikazuje „Slučaj Tesla“, čija priča prati ambicioznog mladog pronalazača Tonija koji radi na bežičnom električnom uređaju i čvrsto je uveren da njegovo otkriće može da reši globalnu energetsku krizu.U 19 časova biće prikazan i bioskopski hit „3211“ Andrijane Stojković i Danila Bećkovića, istinita priča o Stefanu Đuriću, uspešnom muzičaru koji jednog dana gubi sve i odlazi u zatvor gde od njegovog ranijeg života ostaju samo njegove pesme.

Festival, 23. novembra u 21 čas zatvara još jedan film koji doživljava velike uspehe na svetskim festivalima. Nakon svetske premijere u Lokarnu gde je gde je ovenčan prestižnom nagradom Varajati magazina i nagradom Zeleni leopard, uspeha na festivalima u Sarajevu, Sao Paolu, Talinu – novi film Dragana Bjelogrlića „Čuvari formule“ stiže i pred publiku devetog Kosovo i Metohija međunarodnog filmskog festivala. Scenario je Bjelogrlić pisao sa Vukom Ršumovićem i Ognjenom Sviličićem, a inspiriran je bio romanom „Slučaj Vinča“ Gorana Milošinovića.

Ideja o osnivanju Međunarodnog filmskog festivala Kosova i Metohije nastala je iz potrebe za pozitivnom kampanjom u okruženju poput Kosova i Metohije kroz snagu filmskog ostvarenja. Gračanica kao jedan od najvažnijih kulturnih centara srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, predstavlja ključno mesto za očuvanje kulturnih veza našeg naroda.

Glavni cilj ovog festivala je jačanje kulturne ponude i podizanje svesti o kulturnom diverzitetu u srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji. Nakon osam do sada uspešno realizovanih izdanja, ove godine od 21. do 23. novembra u Gračanici u organizaciji Evropskog kulturnog foruma i Doma kulture Gračanica a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije biće prikazano devet filmova.

KMMFF organizuje Evropski kulturni forum u saradnji sa Domom kulture Gračanica, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije. Cena ulaznica za filmove na festivalu je simbolična – 200 dinara za sve projekcije.

Nova energija autorskog filma: 82 ostvarenja u 13 programskih celina na 29. Festivalu autorskog filma

Izveštaj sa konferencije za medije

29. Festival autorskog filma biće održan od 24. novembra do 1. decembra. Na konferenciji za medije održanoj u sredu, 15. novembra u mts Dvorani predstavljen je bogat program festivala i najavljeni mnogobrojni gosti.

Igor Stanković, direktor festivala je u uvodnom obraćaju rekao: “Kada smo se pre deset godina spremali za dvadeseto izdanje festivala imali smo velike planove, izdali smo monografiju Pohvala ludosti, a verujem da će pred sledeće, trideseto izdanje izaći nešto što će biti pohvala hrabrosti, entuzijazma i istrajnosti. Ove godine biće prikazano 82 filma koji su podeljeni u 13 programskih celina. Zahvaljujemo se pokroviteljima festivala: Kreativnoj Evropi, Ministarstvu kulture Republike Srbije, Gradu Beogradu, Filmskom centru Srbije, Asocijaciji filmskih festivala, Francuskom institutu u Beogradu, Media Desku Srbije i mnogim drugim prijateljima koji prepoznaju značaj najvećeg i najznačajnijeg festivala u Srbiji”.     

Srdan Golubović, predsednik Saveta i selektor je predstavio takmičarski program i kazao: “U takmičarskom programu selektovano je dvanaest filmova, što je pravilo koje smo uveli pre nekoliko godina. FAF se godinama i polako gradio i rastao je do obima koji sada ima. Festival i van granica Srbije ima svojevrsni autoritet i prepoznatljivost zbog kojih autori žele da dođu jer se na njemu gaji jedna vrsta posebnosti i autentičnosti. Nema mnogo ovakvih festivala koji su u takmičarskom programu beskompromisno hrabri da do kraja isteruju princip vrhunskog autorstva. U okviru ovog programa promovišemo nove glasove autorskog filma i najautentičnije autore evropskog i svetskog filma. Gledaćemo raznovrsne filmove sa skoro svih kontinenata. Ovaj program je veoma raznolik i pokriva različite poetike i autorske namere, od izrazito intimnih preko istraživačkih do političko provokativih impulsa autora”.

Dve glavne selekcije programa predstavio je i Srđan Vučinić, umetnički direktor i naglasio: “Ono što je veoma značajno za takmičarski program je to da su filmovi većinski prvo ili drugo ostvarenje autora. I to je nova energija autorskog filma. Filmovi koji čine srž ovog programa su iz trećeg sveta, iz Čilea, Vijetnama, Irana, Nepala koji nam otkrivaju nešto potpuno novo o svetu i govore nam o jednoj veoma važnoj temi danas, a to je tema puta koji stoji pred čovekom i koji čovek danas ne zna kako će da pređe. Filmovi u glavnom programu predstavljaju sumiranje poetika veoma poznatih i velikih autora (Louč, Venders, Belokio, Džejlan). I svi ovi autori nam šalju važne poruke. Istakao bih i film Jadna stvorenja Lantimosa, kao i film koji će otvoriti festival, Lost country, za nas jedan veoma važan film.” 

Maša Seničić, selektorka, predstavila je filmove iz selekcija Hrabri Balkan i Sirovo: “Hrabri Balkan je selekcija koju smo Stefan Ivančić i ja počeli da vodimo pre devet godina i ove godine nekoliko filmova dolaze iz Srbije i regiona. Očekuje nas premijera filmova Srce Gvozdena Ilića i Neka cvjeta rosno cvijeće Ivana Bakrača. Predstavićemo i dva filma koja se bave mestima Motel Filipa Mojzeša, kao i film Ivana Ramljak El Shatt – nacrt za utopiju. Prikazaćemo novi film Daneta Komljena Projekt, i pažnju skrenula na jedan važan film, a to je Šutnja razuma Kumjane Novakove koji govori o silovanjima u Foči. Posebno bih najavila i ostvarenje koje će otvoriti ovu selekciju Ne očekujte previše od kraja sveta Radua Žudea. Ovaj film sumira ono zbog čega smo i  pokrenuli ovu selekciju pre nekoliko godina, a to je eklektična, eksperimentalna i nesvodiva poetika. Što se tiče najmlađe selekcije Sirovo, mi smo ovu selekciju pokrenuli sa idejom da razbijemo predrasudu da su žanrovski i autorski film u nekom sukobu.”

Milena Debeljković Sekulić, operativna direktorka festivala je predstavila program Bande à part i Mreža festivala Jadranske regije i istakla: “Mrežu festivala organizujemo zajedno sa festivalima iz Sarajeva, Herceg Novog, Ljubljane i Zagreba. Biće prikazano pet ostvaranje za koje će publika moći da glasa, a nagrađeni film će biti distribuiran u regionu. U okviru programa Ecoscope (kao podrška ekološkom filmu) prikazaćemo film Pesme planete Zemlje Margret Olin. Još jedno važno ostvarenje koje ćemo imati u okviru ovog programa je i film Bate Čengića Slike iz života udarnika.”

Leticija Kilik (Laëtita Kulyk), regionalni Ataše za audiovizuelnu delatnost pri Francuskoj ambasadi u Srbiji je predstavila Francusko-srpske filmske susrete na FAF-u: “Ove godine biće održano osmo izdanje susreta u okviru kojih ćemo imati tri panela i masterklasa. Prvi panel će se baviti novim direktivama u audio-vizuelnoj delatnosti, drugi će za temu imati zvuk na filmu (audio inženjering), a jedan susret biće posvećen filmskoj kritici. Naše partnerstvo sa Acidom, udruženjem za promovisanje nezavisnog filma u Francuskoj predstaviće tri filma. Naglasila bih i to da nam je veliko zadovoljstvo što je film koji će otvoriti festival koprodukcija Francuske i Srbije.”

U okviru programa festival će predstaviti i “Omaž Srđanu Koljeviću”, a biće prikazane i dve počasne projekcije – Nostalgija Andreja Tarkovskog (restaurisana verzija) i Horoskop Bore Draškovića. Program Zaboravljeni biće posvećen vršnjačkom nasilju na filmu. Na zatvaranju će biti prikazan film Seljani (The Peasants). U nedostatku prostora za filmsku kritiku FAF od ove godine pokreće saradnju sa portalom Filmoskopija (nastao 2019. pod pokroviteljstvom Filmskog centra Srbije). U okviru festivala biće promovisana knjiga “Filmoskopija – odabrani tekstovi o savremenom srpskom filmu 2010-2023”.

Podsećamo Boro Drašković je ovogodišnji dobitnik nagrade za životno delo Pogled u svet: Vojislav Vučinić. Plakat 29. FAF-a, rešenje vizuelne umetnice Dragane Krtinić, inspirisan je filmom Horoskop.

Festival autorskog filma će u petak, 24. novembra u 19 časova u mts Dvorani otvoriti ostvarenje „Lost Country“ autora Vladimira Perišića. Glavna lokacija festivala biće mts Dvorana, dok će projekcije filmova biti održane i u Dvorani Kulturnog centra Beograda, Domu omladine Beograda, Jugoslovenskoj kinoteci i bioskopu Cine Grand BIG Rakovica. A novina je da će ove godine deo programa biti prikazan i u Nišu u bioskopu Cine Grand Delta Planet.

Više o programu festivala na faf.rs.

Veliki izbor dokumentarnih filmova na 15. filmskom festivalu Merlinka

Na 15. izdanju Međunarodnog festivala queer filma Merlinka, koji se održava se 7. do 10. decembra 2023. godine, u Muzeju Jugoslovenske kinoteke (Kosovska 11) biće prikazano devet dugometražnih dokumentarnih ostvarenja.

Poseban segment dokumentarnog programa činiće IDFA dan, posvećen Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma IDFA u Amsterdamu. U okviru ovog programa, u subotu 9. decembra biće prikazana tri ostvarenja premijerno prikazana na festivalu IDFA: “Plava lična karta”, “Kenya” i “Mnogo buke oko umiranja”.

U dokumentarnom ostvarenju “Plava lična karta” (Burcu Melekoglu, Vuslat Karan; Turska), Rüzgar Erkoçlar, bivša poznata glumica, suočava se sa samoprihvatanjem i prihvatanjem u tradicionalnom turskom društvu pod medijskim reflektorima kao trans muškarac. Obe rediteljke biće gošće festivala Merlinka i učestvovaće u Q&A razgovoru nakon projekcije filma.

Kroz raznolike životne priče tri transrodne osobe, film “Ex-You” (Milina Trišić, Srbija) postavlja pitanje slobode, razumevanja i prihvatanja u zemljama koje su rastrzane između tradicionalnih principa i težnji ka Zapadu. Helena je prevremeno penzionisani major, prva vojno lice u Srbiji koja je promenila pol. Kamila je iz Bosne i Hercegovine i dalje se nada promeni pola u Srbiji nakon godina pokušaja. Vuk je kršten u Crnoj Gori kao prva transrodna osoba koja tada nije završila tranziciju. Njegova tranzicija spasiće mu život na neočekivan način. U razgovoru sa publikom nakon filma učestovaće rediteljka Milina Trišić i protagonista Vuk Adžić.

U ostvarenju “Mnogo buke oko umiranja” (Simon Chambers, Irska), dok snima film u Indiji, Simon prima uznemirujući poziv od svog ujaka Davida, koji nagoveštava svoju nadolazeću smrt. Međutim, David, zaljubljenik u Šekspira i drama queen, nema nameru da napusti ovaj svet uskoro. Odbijajući starački dom, David izgovara stihove iz Kralja Lira dok njegov život odražava teme iz te drame.

U programu dugometražnog dokumentarnog filma biće prikazano još šest ostvarenja.

U filmu “Uski put do sreće” (režija: Kata Olah, Mađarska), mladi gej romski par iz udaljenog sela u Mađarskoj sanja o nečemu toliko apsurdnom da izgleda nemoguće: da naprave muzički film zasnovan na njihovim životima. Uprkos svim teškoćama, sele se u Budimpeštu baš u vreme kad mađarska vlada postaje sve autoritarnija i neprijateljski nastrojena prema LGBTQ+ zajednici.

Dokumentarac “Lud za lud za Ejmi” (Sav Rodgers, SAD) istražuje transformacioni uticaj romantične komedije iz devedesetih na dvanaestogodišnjeg dečka iz Kanzasa, koji sazreva i suočava se sa svojim queer identitetom. Za mladog Sava Rodgersa, Kevin Smitov kultni klasik, “Lud za Ejmi”, postao je pojas za spasavanje. Dok Rodgers proučava film i njegov nastanak kao temelj LGBTQ+ kinematografije, nalazi se na komplikovanom raskršću.

Film “Nije prvi put da se borimo za našu ljubav” (Luis Carlos de Alencar, Brazil) predstavlja priče o progonu i nasilju bez presedana kojima je brazilski civilno-vojni režim delovao protiv LGBT populacije i kako je LGBT populacija organizovala otpor, pretvarajući se u ključni deo procesa redemokratizacije. I pre puča iz 1964. postojale su predrasude, ali tokom tog perioda, LGBT populacija je smatrana neprijateljem tradicionalne porodice, morala i dobrog ponašanja.

“Pre nego što se preselimo” (Aleksandr M. Vinogradov, Belgija) beleži dve godine u životu Miše i Otara, gej para koji se priprema da emigrira iz Rusije u Izrael. Kroz njihovo učešće na događajima i časovima kvir tanga, njihove emotivne borbe u vezi sa nadolazećim preseljenjem dolaze do izražaja. Dok homofobija tera mnoge da napuste Rusiju, tango postaje simbol otpora, prevazilazeći pol, seksualnu orijentaciju i nacionalnost.

U filmu “Popodne sa Patrickom Sarfatijem” (Antony Hickling, Francuska), nakon godinu dana sastanaka i zbližavanja, filmski autor Anthony Hickling i fotograf Patrick Sarfati preduzimaju korake. Trenutak istine je došao, kamera ulazi u dnevnu sobu legendarnog fotografa koji je započeo dokumentovanje LGBTQ zajednice još 1979. godine, fokusirajući se uglavnom na LGBTQ umetnike i kulturne ikone. Ovo je intimno druženje s veoma šarenim i fascinantnim likom s kojim biste voleli da provedete jedno popodne.

Dokumentarni film “Kenya” (Gisela Delgadillo, Meksiko) je sirovi i iskreni portret Kenije, trans žene koja živi u Meksiko Sitiju. Ona je bila svedok kako je njenu prijateljicu, koleginicu transrodna seks radnicu, ubio klijent. U svojoj dugoj borbi za pravdu, ne može izbeći suočavanje sa svojim sopstvenim strahovima.

U selekciji kratkih dokumentarnih filmova, u Ustanovi kulture “Parobrod” biće prikazano 19 ostvarenja iz 16 zemalja: Švajcarske, SAD, Brazila, Španije, Izraela, Francuske, Nemačke, Irana, Litvanije, Indije, Ukrajine, Azerbejdžana, Portugala, Tunisa i Holandije.

Foto: Stilovi iz filmova.

DODELJENE NAGRADE DESETOG JAPANSKO-SRPSKOG FESTIVALA FILMA 

foto: Miloš Trajković – Kadrovit

NAJBOLJI FILM 10. JSFF-A – „OVUDE ĆE PROĆI PUT“ NINE OGNJANOVIĆ

Deseto izdanje Japansko-srpskog festivala filma završeno je sinoć u Jugoslovenskoj kinoteci, dodelom nagrada za najbolje japanske i srpske, dugometražne i kratkometražne filmove.

Film Nine Ognjanović, „Ovuda će proći put“ osvojio je nagradu za najbolji film ovogodišnjeg festivala, o čemu je odlučiožiri festivala za dugometražni film, koga su činili: japanski reditelj Maskazu Kaneko, glumica Monika Romić, reditelj Ognjen Petković, a kojim je predsedavao britanski reditelj, Piter Veber.

Nagradu Nation Best je dobio film „Decembar“, u režiji Anšula Čauana. 

Nagradu Nikola Stojanović dobio je japanski film „Skana“ (The Fish Tale), koji je režirao Šuiči Okita, a posebnu pohvalu žirija dobio je domaći film „Usekovanje“, reditelja Siniše Cvetića.

Žiri  JSFF-a za kratkometražne japanske i srpske filmove u sastavu: Maša Šarović (rediteljka), Igor Stanojević (reditelj), Takeši Sone (reditelj) i Florian Hor (Nippon Connection) odlučio je da za najbolji  kratkometražni film proglasi  „Stara Mlada Vrana“ (The Old Young Crow“) u režiji Liama LoPinta. 

Za najbolji japanski kratki film proglašen je Moon Night (Manaka Nagai), dok je za najbolji srpski kratkometražni film pobedu odneo film Ognjena Petkovića Life After Death.

ПРОПОВЕДАЊЕ ВАТРЕ

Фестивал нишке књижевне панораме

у Дому омладине Београда

Фестивал нишке књижевне панораме ПРОПОВОДАЊЕ ВАТРЕ, одржаће се у Дому омладине Београда, у сали Американа, у петак 24. новембра са почетком од 19 часова.

Програм фестивала у 19 сати отвара београдска премијера краткометражног поетског филма: Дистрофија блуз – дневник (не)обичног живота, биографска прича о младом, талентованом песнику Александру Војиновићу.

Од 19:30 сати Фестивал ће представити издања Друштва књижевника и књижевних преводилаца Ниша, током којег ће књижевни критичар др Александар Костадиновић потпредседник Друштва, говорити о књижевном издаваштву у Нишу, са посебним освртом на рад нишког књижевног часописа ГРАДИНА, који баштини традицију од 1900. године.  

Од 20 сати на програму је краткометражни филм о међународној 32. Књижевној колонији Сићево, а одмах након тога уз учешће Звонка Карановића, једног од најзначајнијих савремених српских књижевних стваралаца, биће приређена ретроспектива три деценије ове угледне књижевне манифестивације и разговор о књижевној награди Рамонда сербика, која се додељује за свеукупан допринос српској књижевности и култури.

Ове године навршава се седамдесет година од изласка првог броја нишког књижевног часописа ГЛЕДИШТА, као и пуних седам деценија рада Друштва књижевника и књижевних преводилаца Ниша. Овим поводом, са почетком у 21 сат, др Иван Цветановић говориће о нишком књижевном животу од Физизма до Награде Славиша Николин Живковић.

У великој завршници првог Фестивала нишке књижевне панораме, песник Далибор Поповић Поп, председник Друштва, говори поезију Бранка Миљковића, а пијаниста Дејан Илијић, композитор састава EYOT и гитариста Жељко Љубић Пити, оснивач групе ГОРИБОР, премијерно од 21:30 часова изводе програм ауторске музике ПРОПОВЕДАЊЕ ВАТРЕ.

Модератор Фестивала је познати новинар и телевизијски стваралац Драган Гане Виденовић.

Програму у Дому омладине ће присуствовати чланови породице песника Бранка Миљковића, а на малој изложби књига, познати писци Бранислав Јанковић и Огњен Авлијаш ће потписивати примерке својих књига.

Улаз на фестивал се не наплаћује, али организатори моле све госте да уместо куповине карте пошаљу макар по једну поруку 8 на 2407 Банци доброчинства или на хуманитарни број по слободном избору.

JSFF U ČAST VELIKOM JAPANSKOM FILMSKOM STVARAOCU – JASUĐIRU OZUU

JAPANSKI REDITELJ MASAKAZU KANEKO ODRŽAO MASTERKLAS

Četvrti dan desetog Japansko-srpskog festivala filma (JSFF) bio je uglavnom posvećen velikim japanskim autorima. Gost festivala, reditelj iz Tokija, Masakazu Kaneko, održao je masterkals u Jugoslovenskoj kinoteci, nakon čega su održane još dva vrlo posećena panela – „Rising Beyond“ –  Kako izazovi oblikuju titane filmske industrije, gde su govorili Lusi Lenoks  (Luci lenox) – kastinga direktorka, osnivačica platforme The Actors HomeDžonatan Ingliš(Jonathan English) – producent, osnivač Slavic Artists ManagementSanja Drakulić (kasting direktor, osnivač Duarta)Aleksandra Balmazović (glumica, producent), Jelena Gavrilović (glumica). 

U znak obeležavanja120 godina od rođenja jednog od najvećih japanskih filmskih stvaraoca, Jasuđirua Ozua (Yasujiro Ozu) organizovana je panel diskusija, na kojoj su učestvovali: Dejan Dabić, Igor M. Toholj i Saša Radojević.“ 

Po završetku panela, publika je mogla da uživa u  čuvenom japanskom klasiku pomenutog autora, Jasuđira Ozua –Tokyo Story, a po izboru Ditera Koslika (Dieter Kosslick), dugogodišnjeg direktora Berlinale-a.

Počinje Festival fotografije Vizualizator pod sloganom Da li veruješ svojim očima?

Da li veruješ svojim očima? slogan je ovogodišnjeg Festivala fotografije Vizualizator. Fokus festivala je na uticaju veštačke inteligencije na fotografiju i medije. Program se sastoji se od izložbi, javnih tribina i predavanja koji će biti održani od 15. novembra do 7. decembra u kulturnim centrima, muzejima i galerijama širom Beograda.

Ovogodišnji Vizualizator biće svečano otvoren u sredu, 15. novembra u UK Parobrod, izložbom fotografa Magnuma Jonasa Bendiksena. Njegova kontroverzna knjiga The Book of Veles nastala je tokom predsedničke kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama 2016. godine. Ovaj intrigantan projekat pokrenuo je debatu na svetskom nivou o upotrebi veštačke inteligencije u medijima i generisanju lažnih vesti. 

Na ceremoniji otvaranja će učestvovati i Ambasadorka Kraljevine Norveške Kristin Melsom, Ambasador Misije OEBS-a u Srbiji, gospodin Jan Braath.

Šok javnosti ove godine izazvao je nemački fotograf Boris Eldgasen, kada je odbio prestižnu nagradu Sony World Photography Awards uz obrazloženje da je pobednička fotografija generisana veštačkom inteligencijom. To je još jedna reakcija na ovu goruću temu i početak debate koju ćete moći da čujete u okviru Festivala. Radovi Eldgasena biće predstavljeni izložbom Pseudomnesia, koju čine slike generisane veštačkom inteligencijom. Boris svojim fotografskim, ali i profesorskim radom na svetskim univerzitetima, kontinuirano doprinosi značajnim promenama u koncepcijama savremenih vizuelnih umetnosti.

Ispitivanje pouzdanosti medija i budućnost fotografije kao dokumenta istine su ispraćeni programom. Pokretanje ove teme je od ključnog značaja da bi se umanjila mogućnost manipulisanja informacijama u javnoj sferi.

Prva međunarodna konferencija o uticaju veštačke inteligencije na fotografiju i medije u fokus stavlja promene medijske komunikacije i opasnosti od manipulacije medijskom fotografijom. Javnost, međutim, ne poseduje analitičke alate za prepoznavanje ovih praksi. Zato su važne diskusije o novim etičkim paradigmama i potrebnosti pravne regulative kojom bi se sprečile potencijalne zloupotrebe. 

O ovim i drugim relevantnim pitanjima razgovaraće učesnici konferencije, svetski autoriteti iz oblasti fotografije i medija, koji dolaze iz osam zemalja: Jonas Bendiksen (Norveška), Boris Eldgasen (Nemačka), Stefano de Luigi (Italija), Nuno Ricou Solgado (Portugal), Carine Van Gerven (Belgija) i Zvezdan Mančić (Srbija). Konferencija, koju će voditi novinar Zoran Stanojević, biće održana u sredu, 15. novembra u UK Parobrod, sa početkom u 17 časova

Konferenciju je podržalo Ministarstvo informisanja i telekomunikacija.

Poslednjih meseci se desila potpuna revolucija koju je unela veštačka inteligencija, čime je press i dokumentarna fotografija, koja je jedina bila merilo istine (fotografišeš šta si video, fotografija je sudski dokaz) sada postaje potpuno upitno i relativno. Stvar već utiče na tržište fotografije i mnogo toga se već menja, a udar na profesiju, kredibilitet medija i ostalo je uveliko započeo.

Priče koje su izazvale globalnu pažnju biće predstavljene iz prve ruke na festivalu.

Uticajan italijanski fotograf Stefano de Luigi, član agencije VII i četvorostruki dobitnik World Press Photo priznanja beogradskoj publici predstaviće izložbu Blanco, izazovnu i autentičnu seriju fotografija kojima prikazuje fenomen slepila na nesvakidašnji, inovativan način. Njegov rad postavlja brojna važna pitanja o promenama vizuelne percepcije u savremenom svetu.

Program Festivala

U okviru Festivala fotografije Vizualizator će biti priređeno 12 tematski različitih izložbi, niz radionica i tribina kako domaćih, tako i stranih autora. U Muzeju primenjene umetnosti će u četvrtak, 16. novembra biti održana radionica, a onda i otvorena izložba Blanco, italijanskog fotografa Stefana de Luigia. Narednog dana, u petak, 17. novembra beogradska publika biće u prilici da se upozna sa radovima Koena Suidgeesta, kako kroz radionicu, tako i na izložbi koja će biti postavljena u Galeriji Nikola Radošević. Nemački fotograf Boris Eldagsen gostovaće sa izložbom Pseudomnesia koja će biti otvorena u subotu, 18. novembra u UK Parobrodu. Na istoj lokaciji će potom biti priređene i izložbe domaćeg autora Brace Nadeždića(22. novembar), kao i radovi izabrani u okviru konkursa Press Photo Srbija 2023 (29. novembar). Izložba Momentum fotografa Aleksandra Buđevca biće priređena u UK Božidarac od 19. novembra. U Kući Đure Jakšića, od 21. novembra biće postavljena izložba radova Sabolča Dudaša, a na istoj lokaciji će nakon toga biti izloženi radovi belgijskog fotografa Josa Verhoogena, koji će održati i radionicu pred otvaranje izložbe, u četvrtak, 30. novembra. U Galeriji Nikola Radošević, 23. novembra biće otvorena izložba radova domaćeg fotografa Predraga Uzelca, a onda i fotografije studenata Fakulteta dramskih umetnosti sa Odseka za kameru (1. decembar). Izložba domaćih radova nastalih pod okriljem Foto saveza Srbijebiće postavljena u Kulturnom centru Vlade Divljan od nedelje, 26. novembra.

Festival su podržali Ministarstvo kulture, OEBS, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Ambasada Holandije, Italijanski centar za kulturu, Ambasada Kraljevine Norveške, Ambasada Portugala i Turistička organizacija Beograda.

Detalje izložbi i celokupan program možete pogledati na Vizualizator.rs

REDITELJ PITER VEBER SVEČANO OTVORIO DESETI JAPANSKO-SRPSKI FESTIVAL FILMA

Projekcijom filma, Mama, da li si to ti?, reditelja Jođija Jamade počeo 10. JSFF

Deseti Japansko-srpski festivala filma (JSFF), koji će trajati sve do 12. novembra, svečano je otvorio sinoć u Cineplexx Galeriji proslvljeni britanski filmski i TV reditelj, Piter Veber (Peter Webber).

Publiku je pozdravio i savetnik u ambasadi Japana, gospodin Tecuja Cubota, i  uvaženi član žirija, reditelj Masakazu Kaneko,  direktorka JSFF-a Jovana Stević i programski direktor, Jakša Nikodijević.

Projekcijom filma Mama, da li si to ti!? (Mom, is that you!?) čuvenog  japanskog reditelja – Jođija Jamade (Yoji Yamada) počeo je 10. Japansko-srpski festival filma. 

Filmski festival Merlinka od 7. do 10. decembra u Domu omladine Beograda

Petnaesto izdanje Međunarodnog festivala queer filma Merlinka održaće se od  7. do 10. decembra 2023. godine u Domu omladine Beograda. Festival se ove godine održava pod sloganom “Šta bi dao da si na Merlinka festivalu”, inspirisanim albumom Bjelog dugmeta “Šta bi dao da si na mom mjestu”, čiji je omot poslužio kao nadahnuće za ovogodišnji festivalski vizuelni identitet.

Festival će otvoriti film “Dovoljno odrastao” Gorana Stolevskog čija radnja se odigrava u leto 1999. godine, kada se rađa neočekivana i intenzivna dvadesetčetvoročasovna romansa između sedamnaestogodišnjeg srpskog plesača latinskoameričkih plesova i starijeg brata njegovog najboljeg prijatelja. Deceniju kasnije, njih dvojica se sreću u gorkom ponovnom susretu.

Cenjeni reditelj iz Severne Makedonije biće na festivalu zastupljen sa još jednim ostvarenjem. Film “Domaćinstvo za početnike”, makedonski kandidat za Oskara, koji je na Venecijanskom filmskom festivalu dobio nagradu Queer Lion Award i ušao u širi izbor za Evropsku filmsku nagradu, zatvoriće ovogodišnje izdanje Merlinke.

“Domaćinstvo za početnike” ispituje univerzalne porodične istine, i to kako onih porodica u kojima smo rođeni tako i onih koje smo sami izgradili. Radnja prati junakinju Ditu koja nikada nije želela da postane majka, ali okolnosti je primoravaju da odgaja dve kćerke svoje partnerke, malu napast Miju i neposlušnu tinejdžerku Vanesu. Borba između njihovih prohteva odvija se dok se sve tri neumorno svađaju, postajući nesvakidašnja porodica u kojoj je sukob preduslov zajedništva.

Tokom četiri dana manifestacije, u selekciji inostranih dugometražnih igranih filmova  biće prikazano još osam ostvarenja: američki “Aristotel i Dante otkrivaju tajne univerzuma” reditelja Aitcha Alberta, holandsko-britanski “Srebrna magla” Sache Polak, kanadski “Pre nego promenim mišljenje” Trevora Polaka, francuski “Momci iz provincije” Gaëla Lepinglea, izraelsko ostvarenje “Dve” rediteljke Aster Elkayam, nigerijski “Sve boje sveta su između crne i bele” (Babatunde Apolowo), austrijski “Probiti led” Clare Stern, i norveški film “Norveški san” Leiva Igora Devolda”.

Film “Aristotel i Dante otkrivaju tajne univerzuma” reditelja Aitcha Alberta nastao je na osnovu tinejdžerskog romana Benjamina Alire Sáenza, koji je preveden i na srpski jezik, i fokusira se na prijateljstvo između dva tinejdžera meksičko-američkog porekla u El Pasou 1987. godine, koji istražuju neobično novo prijateljstvo i težak put ka samootkrivanju.

Nakon Berlinala i Tribeca festivala u Beograd stiže film “Srebrna magla” Sache Polak, o 23-godišnjoj medicinskoj sestri Franki koja živi sa svojom velikom porodicom u istočnom delu Londona. Opsednuta osvetom i potrebom da nekome pripiše krivicu za traumatičan događaj koji se desio pre 15 godina, nije u mogućnosti da izgradi duboke veze sve dok se ne zaljubi u jednu od svojih pacijentkinja – Florens. Beže na obalu gde Florens živi sa svojom raznolikom i otvorenijom porodicom. Tamo, Franki nalazi emocionalno utočište kako bi se suočila sa prošlošću.

U ostvarenju “Pre nego promenim mišljenje” Trevora Polaka, koji je premijerno prikazan u Lokarnu, ostali đaci se pitaju da li je novi đak Robin dečko ili devojčica, dok Robin razvija komplikovan odnos sa nasilnikom iz škole, praveći sve opasnije izbore kako bi se uklopio.

Film “Momci iz provincije” Gaëla Lepinglea prati troje likova. Zaposleni u noćnom klubu, Youcef se zaljubljuje u plesača iz putujuće queer trupe tokom leta. Negde, mladić u visokim potpeticama šeta kroz selo koje se sprema da napusti. U izolovanom gradiću, Jonas ima sastanak za erotske fotografije s nepoznatom osobom. Tu su onaj koji ostaje, onaj koji odlazi i onaj koji je u prolazu. Oni su momci iz provincije.

Lezbejski par u filmu “Dve”, rediteljke Aster Elkayam, sanja o tome da ima bebu. Bar prima antidepresive tako da će njena partnerka Omer nositi trudnoću. Njihovo putovanje počinje sa mnogo uzbuđenja i sigurnosti da će njihova ljubav prevazići sve prepreke. Međutim, mnogi neuspešni postupci inseminacije utiču na njihovu vezu. Omer postaje napeta, a Bar je frustrirana svojom ulogom u procesu.

U filmu “Sve boje sveta su između crne i bele”  koji je režirao Babatunde Apolowo, Bambino i Bawa se sreću u Lagosu i odmah se sprijatelje. Tokom svojih dugih vožnji po gradu, razvijaju duboku privrženost jedan prema drugom. Ali u društvu koje homoseksualnost smatra tabuom, osećaju pritisak društvenih normi. Film je nagrađen Teddy nagradom na ovogodišnjem Berlinalu.

Glavna junakinja filma “Probiti led” Clare Stern, devojka Mira u ranim dvadesetim godinama, beži od pritiska vođenja porodičnog vinograda tako što igra hokej na ledu. Kada se nova igračica Teresa pridruži timu, izaziva Mirin rigidni pogled na svet, što dovodi do noći koje će promeniti njihove živote na ulicama Beča.

U središtu ostvarenja “Norveški san” reditelja Leiva Igora Devolda je devetnaestogodišnji poljski imigrant, koji radi u fabrici ribe u Norveškoj i oseća simpatije prema svom kolegi. Počinje štrajk među poljskim radnicima u fabrici, što dovodi do testiranja njihovog odnosa i odnosa prema kolegama.

U selekciji kratkih igranih filmova na programu će biti 34 ostvarenja iz 21 zemlje: Španije, Belgije, Francucke, Čilea, Kanade, Meksika, Kine, SAD, Švedske, Brazila, Mađarske, Tajlanda, Izraela, Irske, Norveške, Australije, Italije, Irana, Velike Britanije, Argentine i Poljske.

Digitalni novembar – Festival posvećen digitalnoj umetnosti u Francuskom institutu Srbije

U okviru tradicionalnog festivala posvećenog digitalnoj umetnosti koji se na inicijativu Francuskog instituta u Parizu odvija širom sveta, Francuski institut u Srbiji i partneri pripremili su tokom novembra veoma atraktivan izložbeni i VR program.

U Galeriji Francuskog instituta u Srbiji (Knez Mihailova 31) od 7. do 21. novembra (radno vreme: od utorka do petka od 13 do 19 časova i subotom od 10 do 15h) biće održana izložba TRAGOVI: Ulična umetnost Srbije i Francuske 1995 – 2022“. Ova izložbaprati razvoj ulične umetnosti na relaciji Srbije i Francuske i uticaj Francuske i francuskih umetnika na domaću scenu od 1995. do 2022. godine. U virtuelnom prostoru na platformi VR-All-Art je prikazano preko 70 radova nastalih u Srbiji i Francuskoj koji pokazuju relacije ove dve zemlje u oblasti ulične umetnosti.

Pored ove izložbe, publici će biti predstavljena i virtuelna izložba “Loving Street art Belgrade” iz 2020. godine prevedena na francuski, gde se nalazi preko 40 radova koje su domaći i strani autori stvarali na ulicama Beograda.

Autor projekta je organizacija “Street Art Belgrade” čiji se članovi preko dve decenija bave istraživanjem, dokumentovanjem i popularizacijom ulične umetnosti i grafita. Projekat je realizovan uz podršku Francuskog instituta u Srbiji, Ministarstva kulture Republike Srbije i kompanije VR ALL ART.

Od 22. novembra do 11. decembra takođe u galeriji Francuskog instituta biće održana Izložba video igara”. Francuski institut u Srbiji udružio se sa renomiranom francuskom gejming kompanijom Ubisoft u cilju predstavljanja game art rešenja nastalih u beogradskom studiju. Najatraktivniji dekori iz čuvenih video igara biće predstavljeni posetiocima u velikom formatu.

U okviru izložbe će biti organizovan i VR odeljak za igranje igara, kao i panel sa artistima iz Ubisoft Beograd studija, posvećen umetnosti i razvoju video igara.

U petak, 24. novembra u 18 časova u Grafičkom kolektivu (Dragoslava Jovanovića 11) biće odražano Grand Finale projekta Playing Narratives. Na inicijativu Francuskog i Gete instituta, projekat Playing Narratives koji je već treću godinu za redom organizovan u Srbiji, dolazi do kraja ovogodišnjeg ciklusa. Tridesetak mladih kreativaca su tokom osam meseci posvećeno radili na svojim projektima za razvoj video igara i konačna odluka o pobedničkom timu i najuspešnijem projektu programa Playing Narratives pašće u Grafičkom kolektivu. Međunarodni žiri, sačinjen od gejming stručnjaka, odlučivaće o pobedniku trećeg ciklusu ovog izuzetno uspešnog programa.

Program desetog Japansko-srpskog festivala filma

8 -12. novembar 2023. godine

Cineplexx Galerija Beograd i Jugoslovenska kinoteka

Jubilarni, deseti Japansko-srpski festival filma (JSFF), koji će se održati u periodu od 8. do 12. novembra 2023. godine, pod sloganom Trajanje / Lasting, donosi najaktuelnije filmove japanske i srpske filmske produkcije.

Jubilarno izdanje JSFF-a beogradskoj publici predstaviće četiri programske celine: takmičarsku selekciju dugometražnih i kratkometražnih filmova različitih žanrova i animacije i J-Drame (japanske TV serije) u revijalnom delu programa.  

Dugometražni filmovi će biti prikazani u bioskopu Cineplexx Galerija Beograd i Jugoslovesnskoj kinoteci, gde će se naći i program kratkometražnih filmova i japanskih TV serija (J-Drama), kao i nekoliko masterklasova i panel diskusija (Jugoslovenska kinoteka, Uzun Mirkova 1 i Muzej Jugoslovenske kinoteke, Kosovska 11).

Festival će otvoriti film “Mama, da li si to ti!?” (Mom, is that you!?)  čuvenog  japanskog reditelja – Jođija Jamade (Yoji Yamada),  8. novembra 2023. godine u bioskopu Cineplexx Galerija, s početkom u 20 časova

Radionica sa glavnim gostom ovogodišnjeg JSFF-a, britanskim rediteljem Piterom Veberom (Peter Webber) biće održana na Fakultetu dramskih umetnosti (FDU) u četvrtak, 9.novembra u 14.00 časova. Čuvena kasting direktorka Lusi Lenoks (Lucy Lenox) će takođe na FDU održati predavanje i razgovor sa studentima, u petak 10. novembra u 14 časova, nakon čega će biti upriličen koktel i druženje u Etnografskom muzeju pod nazivom: Meet-up The Actors Home.

Kuriozitet ovog festivala je svakako i premijera remek-dela japanske anime – „Akira“, u četvrtak, 9. novembra u 20.00 u bioskopu Cineplexx Galerija, kojem će prethoditi jedan od favorita festivala, film „Decembar“, Anšula Čouhana (Anshul Chauhan), od 18.00. Za mlađu publiku izdvajamo debitantsko delo Hajaa Mijazakija (Hayao Miyazaki) „Lupin III: The Castle of Cagliostro“ koji je na repertoaru 12.novembra u 17.00, dok će u Jugoslovenskoj kinoteci 10.novembra od 20.00 biti prikazano i desetak jednako atraktivnih, kratkih animiranih ostvarenja, među kojima su: „Monolit“, „Odlazak“ (Departure),“Prokleta kamera moga oca“ (My Father’s Damn Camera), „Oblik slona“ (Shape of The Elephant)…

U duhu jubileja, a povodom obeležavanja 120 godina od rođenja Jasuđira Ozua (Yasujiro Ozu), po izboru Ditera Koslika (Dieter Kosslick), dugogodišnjeg direktora Berlinalea, JSFF će prikazati i japanski klasik Tokyo Story. Pre filma, gledaoci će moći da prisustvuju razgovoru o Ozuovom stvaralaštvu koji će voditi Dejan Dabić, Igor M. Toholj i Saša Radojević.

Među zanimljivim domaćim i japanskim kratkometražnim filmovima u Jugoslovenskoj kinoteci tokom trajanja 10. JSFF-a, našli su se: „Pera ne zna kad mu se žena porodila, a kamoli nilski konj“, rediteljke Teodore Arsić, „Tenjisan Textiles“ (Tenđisan tekstili), reditelja Majkla Lajonsa (Michael Lyons), „Levo smetalo“ (Third wheel ), Kevina Hefelina (Kevin Haefelin) , „Dar“( Gift), reditelja Juičiro Nakade (Yuichiro Nakada), „Drugi avgust“, Nađe Petrović i mnogi drugi.

Raznovrstan filmski i edukativni sadržaj pratiće izložba pod nazivom MOTOKO, digitalne umetnice Vesne Filipović u atrijumu Jugoslovenske kinoteke od 9. novembra.

Žiri u sastavu: Monika Romić (glumica), Peter Webber (reditelj), Ognjen Petković (reditelj) i Masakazu Kaneko (reditelj), odlučivaće o najboljem srpskom i japanskom filmu, dok će o nagradama za kratkometražne filmove odlučivati Maša Šarović (rediteljka), Igor Stanojević (reditelj), Takeshi Sone (reditelj) i Florian Hohr (Nippon Connection).

Celokupan program festivala, kao i satnica projekcija nalaze se na sajtu JSFF-a – jsffest.com

Ulaznice su dostupne na blagajnama Jugoslovenske kinoteke, Cineplexx bioskopa i putem aplikacije CineplexxRS.

Otvoren 16. Kondenz – Festival savremenog plesa i performansa

Performansom “Terra Nullius” performerke i reditelje Paule Diogo iz Lisabona,  audio-šetnjom uz reke i kroz ulice Beograda, u subotu 28. oktobra otvoren je ovogodišnji 16. Kondenz – Festival savremenog plesa i performansa, u organizaciji Stanice Servisa za savremeni ples.

“Terra Nullius” je audio šetnja zasnovana na zvučnom tkanju koje povezuje geografske teritorije, Portugal, Island, Beograd, stupajući u dijalog sa novom lokalnošću u kojoj se performans dešava. Time uvlači publiku u kolektivno iskustvo koje prati predodređenu putanju kroz grad i nudi novi pogled na poznate gradske prizore.

“Opsednuta sam linijama i presecima. Mesto gde se Sava sastaje sa Dunavom odmah mi je privuklo pažnju”, istakla je autorka performansa Paula Diogo. “Delo je stvoreno u javnom prostoru i uvek uz svest, i ponekad stalne podsetnike, da javni prostor gotovo da ne postoji u gradovima. Sve je privatno ili gotovo skroz privatno, čak i kada pripada državi. Ideja Terra Nullius kao koncepta bila je korisna za razmišljanje o nemogućnosti teritorije bez vlasništva, o tome šta je vlasništvo, i kako bi to moglo da izmeni odnos prema stvarima”.

U subotu uveče u Centru za kulturnu dekontaminaciju, izvedena je predstava “I need a new body” Viktorije Ilioske. Ovaj rad mlade makedonske koreografkinje fokusira se na pojmove ispumpavanja, isisavanja, crpljenja i ekstrakcije koji povezuju način na koji ljudi iscrpljuju i sopstveno telo i prirodne resurse.

Viktorija Ilioska je o svojoj predstavi rekla: „Moj rad je u širem smislu o kolonijalizmu, ali konkretno govori o ekstraktivizmu. O tome kako dajemo naše resurse besplatno i kome ih dajemo – to su pitanja koja bi trebalo da postavljamo češće. Imamo zatvoreni krug ispumpavanja i isisavanja, i ja propitujem koliko brinemo o prostoru koji za tim procesima ostaje, kada je ekstrakcija gotova. Sa druge stane, ja sam koreografkinja koja se bavi velikim telima i komentarišem čitam pokret iz sedamdesetih u kome je postojala opsesija rastom. Da li je to supermoć i šta se dešava kada se ta tela ispumpaju? Zanimaju me i sama tela i ono što se dešava van njih“.

U Magacinu je tokom dana održana radionica – radna grupa “Ka feminističkoj dramaturgiji” pod rukovodstvom Ane Dubljević. Rad grupe baziran je na tekstualnim materijalima knjige „Feministički pornopejzaži. O feminističkom dramaturškom mišljenju u praksi plesa i performansa“ ove autorke. Knjiga nas poziva da, kao polazište za refleksiju i diskusiju, posmatramo (feminističku) dramaturgiju ne samo kao produkciju značenja na sceni, već i šire, kao zajedničku praksu mišljenja-osećanja unutar procesa stvaranja, organizacije, produkcije i komunikacije dela.

U nedelju, 29. oktobra u 20:30h, na festivalskom repertoaru je predstava “Es un no parar” u Malom pozorištu “Duško Radović” U ovom delu autor Darío Barreto Damas i plesačica Zrinka Užbinec koriste repeticiju i ritam kao generatore kako bi plesali ples koji ostvaruje sopstveni potencijal fenomena u stalnoj promeni i koji koegzistira sa drugim formama, ne potčinjavajući se ni jednoj od njih.

Istog dana u 17:30 u Magacinu, biće održano predavanje Nebojše Milikića „Kretanje u vreme statusa quo”. U fokusu ovog predavanja su odgovori na kulturnu hegemoniju status quo režima koja čini da ideja drugačijeg sveta deluje u najmanju ruku čudno, lako sistematski potisnuta i ignorisana, ili čak razarajuća, podložna rutinskoj demonizaciji i proganjanju. Ideje o drugačijem, univerzalno pravednom i humanom svetu su izostavljene iz repertoara globalnog dramskog pozorišta. Te ideje su prepreka sve intenzivnijem univerzalnom toplom i hladnom ratovanju, koje je sve više motivisano ili nadoknađeno toplim i hladnim kulturnim ratovima.

Festival Kondenz se ove godine održava od 27. oktobra do 4. novembra na više lokacija u Beogradu pod sloganom „Feminističke budućnosti“. Tokom festivala na programu je ukupno osam predstava, uz veliki broj diskusija, predavanja i radionica, grupisanih u program Feministička škola. 

Počinje 16. Kondenz – Festival savremenog plesa i performansa

Na 16. izdanju Kondenza – Festivala savremenog plesa i performansa koji se od 27. oktobra do 4. novembra održava u Beogradu u organizaciji Stanice Servisa za savremeni ples, biće odigrano osam predstava i performansa.

U petak 27. oktobra u 17:30, performerka i rediteljka Paula Diogo iz Lisabona će predstaviti performans “Terra Nullius” u javnom prostoru, a mesto polaska biće na savskom šetalištu ispod Hercegovačke ulice. “Terra Nullius” je audio performans zasnovan na zvučnom tkanju koje prevazilazi geografski određene granice i stupa u dijalog sa svakom novom lokalnošću u kojoj se performans dešava. Time uvlači publiku u kolektivno iskustvo koje se, prateći predodređenu putanju, završava ponovnim susretom u Kulturnom centru Magacin i razgovorom umetnice i publike.

Narednog dana, u subotu 28. oktobra u 20 časova u Centru za kulturnu dekontaminaciju, na programu je predstava “I need a new body” Viktorije Ilioske. Ovaj rad mlade makedonske koreografkinje fokusira se na pojmove ispumpavanja, isisavanja, crpljenja i ekstrakcije koji povezuju način na koji ljudi iscrpljuju i sopstveno telo i prirodne resurse.

Predstava “Es un no parar” na programu je u Malom pozorištu “Duško Radović” u nedelju 29. oktobra u 20.30 časova. U ovom delu autor Darío Barreto Damas i plesačica Zrinka Užbinec koriste repeticiju i ritam kao generatore kako bi plesali ples koji ostvaruje sopstveni potencijal fenomena u stalnoj promeni i koji koegzistira sa drugim formama, ne potčinjavajući se ni jednoj od njih.

U ponedeljak 30. oktobra u Centru za kulturnu dekontaminaciju biće izvedena predstava “Omni Tóxica” Paule Chaves Bonille iz Kolumbije, nastanjena u Amsterdamu.  Ova autorka, poznata i kao La ChicaScratch, je koreografkinja, performerka i aktivistkinja u brojnim lokalnim inicijativama u Amsterdamu. U ovom radu stvara distopijsku laboratoriju u kojoj se odvija novinarski i forenzički izvedbeni ritual o istoriji biljke koke i njenoj zloupotrebi od strane „belog“ čoveka.

Predstava “Hiljadu i druga noć” kolektiva NEUT biće izvedena u utorak 31. oktobra u galeriji ArtGet Kulturnog centra Beograda u 20 časova. Na ovom performans-putovanju, mladi plesni kolektiv NEUT iz Beograda istražuje forme i sredstva koja su u vezi s temama samog dela, sa različitim fokusima na tekst, ples, muziku, video i veštačku inteligenciju. Kamerni ansambl MONK učestvuje u događaju izvođenjem transkripicije dela “Šeherezada” Rimskog-Korsakova, originalno pisanog za simfonijski orkestar, čime se nadgrađuje princip pripovedanja koji prožima čitav događaj.

U sredu 1. novembra u 20 časova, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, koreograf i performer Arkadi Zaides iz Brisela izvešće predstavu “Necropolis”, koja istražuje i dovodi u pitanje forenzičke procedure i odsustvo informacija vezanih za raspadajuća tela nepriznatih i neidentifikovanih žrtava – migranata i izbeglica koji su izgubili živote pokušavajući da uđu na teritoriju Evrope. “Necropolis” je zamišljen kao rastuće virtuelno skladište, arhiv, mapa i nevidljivi horizont koji spaja mitologije, istorije, geografije i anatomije onih koji su ušli u nekropolis. Predstava je i njegov doprinos aktivističkim borbama da se pomogne porodicama nastradalih migranata i mapiraju njihovi grobovi širom Evrope, a nastala je u saradnji sa našim Igorom Dobričićem kao autorom teksta.

Predstava “Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom” Igora Koruge na programu je u četvrtak 2. novembra u 20 časova u Bitef Teatru. Polazna želja u kreiranju ove plesne predstave jeste pitanje: na koji način arhiviranje plesne umetnosti može biti umetnička praksa? Autorovo istraživanje ove želje odvija se kroz transgeneracijsku kreativnu razmenu sa šest koreografa/reditelja/plesača/izvođača lokalne nezavisne plesne scene: Nelom Antonović, Anđelijom Todorović, Jelenom Jović, Tatjanom Pajović, Borisom Čakširanom, i Sanjom Krsmanović Tasić.

U petak 3. novembra u 20h u Bitef Teatru, biće odigrana predstava “Repertorio No.2” dvojice mladih autora iz Rija de Žaneria, Davija Pontesa i Valasa Fereire. To je koreografski eksperiment koji koncipira ples kao praksu samoodbrane kroz analizu devijantnih, transgresivnih i neformalnih tehnika. Pontes i Fereira formulišu ovaj rad oko pojmova pobunjeniih tela i njihovih načina pružanja otpora. Njihov boravak u Beogradu rezultat je nove saradnje Stanice i brazilskih plesnih umetnika, kao i podrške Ambasade Brazila u Beogradu.

Festival se ove godine održava pod sloganom „Feminističke budućnosti“.

Savremeni žanrovski filmovi u selekciji “Sirovo” na 29. Festivalu autorskog filma

29. Festival autorskog filma (FAF) biće održan od 24. novembra do 1. decembra u Beogradu.

Centralne selekcije festivala čine takmičarski i glavni program, dok prateće selekcije, koje poslednjih godina izazivaju veoma veliku pažnju publike, čine Hrabri Balkan, Bande à part, Sirovo i Mreža festivala Jadranske regije.

Selekcija “Sirovo” predstavlja savremene žanrovske filmove koji izvrću konvencije i naslućuju njihove rubove koje smelim vizurama čine elastičnijim; oni nisu dakle suprotstavljeni autorskom stvaralaštvu, već predstavljaju srodnu interpretativnu i taktilnu disciplinu.

U okviru ove selekcije na festivalu će biti prikazan film “DAAAAAALI!” reditelja Kentena Dipjea. Film prati mladu francusku novinarku koja stalno susreće Salvadora Dalíja zbog projekta dokumentarnog filma koji nikako da počne sa snimanjem.

U okviru programa “Sirovo” publika će imati priliku da pogleda i film “Univerzalna teorija” Tima Kregera. Godine 1962. Johanes Lajnert, zajedno sa svojim doktorskim savetnikom, putuje na kongres fizike u švajcarske Alpe, gde iranski naučnik treba da otkrije „revolucionarnu teoriju kvantne mehanike“. Ali kada fizičari stignu u hotel sa pet zvezdica, iranskog gosta nema nigde. U nedostatku nove teorije o kojoj bi se raspravljalo, zajednica fizike strpljivo se okreće skijanju. Johanes, međutim, ostaje u hotelu da radi na svojoj doktorskoj tezi, ali ubrzo se rasejava, razvijajući posebnu fascinaciju prema Karin, mladom džez pijanistkinjom. Nešto na njoj deluje čudno, neuhvatljivo. Čini se da ona zna stvari o njemu — stvari za koje je on mislio da samo on zna. Kada jednog jutra jednog od nemačkih fizičara pronađu mrtvog, na lice mesta stižu dva inspektora koji istražuju slučaj ubistva. Kako se na nebu pojavljuju sve bizarnije formacije oblaka, pijanista nestaje bez traga — a Johanes se nađe uvučen u zlokobnu priču o lažnim sećanjima, stvarnim noćnim morama, nemogućoj i mračnoj ljubavi, urlajućoj misteriji skrivenoj ispod planine.

Ova programska selekcija predstaviće i ostvarenje “Kraljevstvo životinja” autora Tome Kajea. U svetu suočenom sa serijom genetskih mutacija zbog kojih se ljudi postepeno pretvaraju u životinje, Fransoa čini sve što može kako bi spasio svoju suprugu pogođenu tim misterioznim stanjem. I dok se stvorenja povlače u obližnju šumu, Fransoa sa svojim šesnaestogodišnjim sinom Emilom kreće na putovanje koje će im zauvek promeniti život.
 
Film “Omen” belgijskog hip-hop umetnika Balođija je ansambl film o četiri osobe optužene da su veštice i čarobnjaci. Uprkos svojoj nesreći, oni pronalaze način da vode jedni druge dalje od svojih društveno nametnutih sudbina u fantazmagoriju Afrike.
 
Podsećamo da će FAF u petak, 24. novembra u 19 časova (a nakon toga i repriznom projekcijom u 21.30h) u mts Dvorani otvoriti ostvarenje “Lost country” Vladimira Perišića. Još jedan od festivalskih favorita koji će biti prikazan u subotu, 25. novembra u 19 časova je i film “Jadna stvorenja” Jorgosa Lantimosa. Ulaznice za oba filma su u prodaji na blagajni mts Dvorane i preko sajta mtsdvorana.rs.

Glavna lokacija festivala biće mts Dvorana, dok će projekcije filmova biti održane i u Dvorani Kulturnog centra Beograda, Domu omladine Beograda, Jugoslovenskoj kinoteci, Domu kulture „Studentski grad” i bioskopu Cine Grand BIG Rakovica.

Otvoren 12. GoetheFEST

Dvanaesto izdanje filmskog festivala GoetheFEST, u organizaciji Goethe-Instituta, otvoreno je u Kulturnom centru Beograda u četvrtak 12. oktobra. Na otvaranju su se prisutnima obratili Zorana Đaković Minniti, pomoćnica direktora za program Kulturnog centra Beograda, Anke Konrad, Ambasadorka Savezne Republike Nemačke u Srbiji, i Sunčica Šido, selektorka programa GoetheFEST-a i koordinatorka programa kulture Goethe-Instituta.

Zorana Đaković Minniti, pomoćnica direktora za program Kulturnog centra Beograda, na otvaranju festivala je rekla: “Selektorka Sunčica Šido svake godine veoma pažljivo bira filmove, precizno stavljajući fokus na određenu temu za koju smatra da je važna u datom trenutku, pružajući nam priliku da iz neke druge perspektive sagledamo probleme i izazove sa kojima se i mi sami, u našoj najneposrednijoj okolini, susrećemo. Naslovi svakog izdanja GoetheFEST-a veoma često su i poruke. Ovo 12. izdanje poziva na aktivno razmišljanje o našem okruženju i kako da ga učinimo boljim, noseći naziv Refleksije – između percepcije i stvarnosti.”

Anke Konrad, Ambasadorka Savezne Republike Nemačke u Srbiji, publici se obratila rečima: “Želimo da vas pozovemo na uzbudljivo putovanje, da otkrijete priče mladih ljudi – njihove živote, sumnje, njihove želje i strahove, pitanja i izazove sa kojima žive. Filmovi govore univerzalnim jezikom i upravo to ih čini neizbežnim za razmenu među nama i za naš kulturni život. U globalizovanom svetu mnogi se bave pitanjem identiteta i izbora, a tako je i u filmovima u izboru gospođe Šido.“

Sunčica Šido, selektorka programa GoetheFEST-a, u uvodnom govoru je istakla: “Kulturni centar Beograda i Goethe-Institut već 12 godina zaredom priređuju program zbog vas, naše publike, i naše zajedničke težnje da dođemo do novih spoznaja. Selekcija ovogodišnjeg programa o filmskim narativima različitih žanrova nemačke produkcije, provešće vas kroz refleksije o aktuelnim društveno relevantnim temama”.

Ovogodišnje izdanje GoetheFEST-a otvorio je film ,,Sunce i beton” u režiji Dejvida Vnenta, osvajač Bavarske nagrade 2022. za najbolji scenario. Ovo ostvarenje je beskompromisna filmska adaptacija bestselera proslavljenog nemačkog stand-up komičara, podcast voditelja i pisca Feliksa Lobrehta.

Na 12. GoetheFEST-u pod sloganom „Refleksije – između percepcije i stvarnosti“ na repertoaru je sedam nemačkih savremenih filmova koji pružaju duboku analizu aktuelnih pojava u savremenom društvu odnosno onih koje su za savremeno društvo relevantne: “Sunce i Beton”, “Obični”, “Egzil”, “Zbornica”, “Sveti pauk”, “Zaljubljena Orfeja” i “Čovekove mere”.

Beogradski program 12. GoetheFEST-a održava se od 12. do 15. oktobra u Kulturnom centru Beograda, novosadski program u Kulturnom centru Novog Sada od 19. do 22. oktobra, a niški program u sali 5 bioskopa Cineplexx Niš od 26. do 29. oktobra 2023. godine, u saradnji sa Niškim kulturnim centrom.

Počinje 12. GoetheFEST

Ovogodišnje, 12. izdanje GoetheFEST-a otvoriće film ,,Sunce i beton” u režiji Dejvida Vnenta, osvajač Bavarske nagrade 2022. za najbolji scenario, u četvrtak 12. oktobra u 19:30h u Kulturnom centru Beograda. Ovo ostvarenje je beskompromisna filmska adaptacija bestselera proslavljenog nemačkog stand-up komičara, podcast voditelja i pisca Feliksa Lobrehta.

Reditelj Dejvid Vnent je o ovom ostvarenju rekao: “Pravljenje filma o ovoj temi u ovom trenutku mi je bilo blisko srcu. Sunce i beton je zabavan i surov film i prikazuje strukture, predrasude i pristrasne autoritete koji otežavaju ovim dečacima da pobegnu iz svog miljea. Hteo sam da pokažem kako izgleda život nekome ko odrasta u Gropijuštatu a čiji roditelji nisu obrazovani ili Nemci, neko ko počinje život ne od nule, već od minus deset. Siromaštvo je nešto što povezuje sve likove. Siromaštvo ih sprečava da pobegnu iz svoje situacije i napreduju. To je dublja tema filma”

Na ovogodišnjem festivalu pod sloganom „Refleksije – između percepcije i stvarnosti“ biće prikazano sedam nemačkih savremenih filmova koji pružaju duboku analizu aktuelnih pojava u savremenom društvu odnosno onih koje su za savremeno društvo relevantne.

U programu 12. GoetheFEST-a svoje mesto pronašao je i originalan debitantski film ,,ObičniSofi Linenbaum koja je nakon završenih studija psihologije, pisanja pozorišnih komada, studija režije na filmskom univerzitetu Babelsberg Konrad Volf, niza serija i kratkih dokumentarnih filmova, snimila svoju prvu dugometražnu igranu Sci-fi satiru.

Film Visara Morene ,,Egzil” svetsku premijeru imao je na festivalu Sundance, nemačku na festivalu Berlinale i srpsku na Festivalu autorskog filma, a na Sarajevo film festivalu osvojio je nagradu za najbolji film 2020. godine, kao i brojne nagrade na drugim filmskim festivalima. Teme ovog nadrealnog trilera o paranoji i identitetu, sa elementima nekonvencionalnog smisla za humor, jesu posledice integracije, asimilacije i ksenofobije po život čoveka.

Iz programa posebno izdvajamo film Ilkera Čataka ,,Zbornica”, nominovanog za Oskara i  ovenčanog sa pet velikih filmskih nagrada koje dodeljuje Nemačka filmska akademija – za najbolji film, režiju, scenario (Johanes Dunker), glavnu žensku ulogu (Leoni Beneš) i montažu (Geza Jeger). Ilker Čatak u dirljivoj drami, premijerno prikazanoj u sekciji Panorama međunarodnog festivala Berlinale, pod lupu stavlja mikrokosmos škole, stvarajući portret savremenog društva.

Na programu je i danski kandidat za najprestižniju filmsku nagradu Oskar, dansko-nemačko-švedsko-francuska koprodukcija “Sveti pauk” reditelja Alija Abasija, čiji autori ističu da je reč o  najiranskijem filmu ikada snimljenom, koji je začeo pukotinu u cenzuri dugoj 50 godina. Reditelj i ostali učesnici iranskog porekla u filmu snose teške posledice odluke da se društveno angažovano pozabave temom femicida kao posledice mizoginiije u kontekstu islamskog fundamentalizma, upravo u vreme iranskih protesta za ženska prava.

Film ,,Zaljubljena Orfeja” je poseban u ovogodišnjem izboru, redak po tome što u sebi spaja operu i film, kao i po savremenosti i iznenađenjima. Orfej i Euridika tek su inspiracija za razmaštavanje neodoljivo kreativnog reditelja Aksela Raniša, sa Mirjam Mesak u glavnoj ulozi, i obiljem kemp elemenata u drugom planu filma. 

Program zatvara film ,,Čovekove mere” Larsa Karumea, čija je prethodna ostvarenja “Država protiv Frica Bauera” i “Minut ćutanja” i publika GoetheFEST-a veoma cenila. Njegova nova istorijska drama bavi se mračnim poglavljem nemačke kolonijalne istorije, zločinima nad namibijskim plemenima Herero i Nama, koji se smatraju prvim genocidom 20. veka.

Beogradski program 12. GoetheFEST-a održava se od 12. do 15. oktobra u Kulturnom centru Beograda, novosadski program u Kulturnom centru Novog Sada od 19. do 22. oktobra, a niški program u sali 5 bioskopa Cineplexx Niš od 26. do 29. oktobra 2023. godine, u saradnji sa Niškim kulturnim centrom.

Dobitnik Zlatnog lava u Veneciji film „Jadna stvorenja“ Jorgosa Lantimosa na 29. FAF-u

Dobitnik Zlatnog lava u Veneciji film „Jadna stvorenja“ reditelja Jorgosa Lantimosa biće prikazan u subotu, 25. novembra u 19 časova u mts Dvorani (sala 1) u okviru programa 29. Festivala autorskog filma (FAF).

Od reditelja Jorgosa Lantimosa i producentkinje Eme Stoun dolazi neverovatna priča o fantastičnom napretku mlade žene, Bele Bakster (Stoun), koju briljantni naučnik, dr Godvin Bakster (Vilem Defo) ponovo vraća u život. Pod Baksterovom zaštitom, Bela je željna učenja. Međutim, zbog žudnje za svetom koji joj nedostaje, ona beži sa Dankanom Vederbernom (Mark Rafalo), uglađenim i razvratnim advokatom u vrtoglavu avanturu širom sveta. Oslobođena predrasuda svog vremena, Bela postaje nepokolebljiva u svojoj nameri da se zalaže za jednakost i slobodu.

Ulaznice za projekciju filma „Jadna stvorenja“ mogu se kupiti na blagajni mts Dvorane kao i preko sajta: https://www.mtsdvorana.rs/film/jadna-stvorenja

Trejler filma: https://www.youtube.com/watch?v=gc15ZSpwZiM

Podsećamo, Festival autorskog filma biće održan od 24. novembra do 2. decembra. FAF će u petak, 24. oktobra u 19 časova svečano otvoriti nagrađivano ostvarenje „Lost Country“ autora Vladimira Perišića. Glavna lokacija festivala biće mts Dvorana, dok će projekcije filmova biti održane i u Dvorani Kulturnog centra Beograda, Domu omladine Beograda, Jugoslovenskoj kinoteci, Domu kulture „Studentski grad” i bioskopu Cine Grand Big Rakovica.

Sve informacije o programu biće uskoro objavljene na sajtu www.faf.rs.

Pokrenimo promene na 21. Uhvati film-u

Uz slogan „Pokrenimo promene“, 21. Međunarodni filmski festival „Uhvati film“ biće održan od 11-15. oktobra od 18h u Kulturnom centru Novog Sada. Očekuje nas 32 kratkometražna filma iz svih krajeva sveta i inspirativan govorni program u kojem će publika imati prilike da razmeni utiske o filmovima i razgovara sa prisutnim autorima i gostima. Ulaz na sve programe je besplatan.

Festival se svečano otvara 11. oktobra od 18h kad je na repertoaru izbor filmova sa prethodnih izdanja Uhvati film-a, koje je spremio tim Festivala. Gledaoci će imati prilike da pogledaju filmove Viki, Gluva ljubav i Lica, koji će ih podsetiti zašto je Uhvati film festival filmova koji menjaju perspektive.

Naredni dani Festivala, rezervisani su za sjajan filmski takmičarski program. Od četvrtka, 12. oktobra do nedelje, 15. oktobra, od 18h u Kulturnom centru Novog Sada, publika će uživati u 29 kratkometražnih filmova iz 18 država sveta. Filmovi su igrani, dokumentarni i animirani. Diraju u srce, edukuju, šire um i promovišu različitosti. Menjaju perspektive i pokreću promene.

Svakog dana nakon filmskih projekcija slede tribine. U četvrtka, 12. oktobra, održaće se tribina „Pokrenimo promene: snaga pojedinca“. Gošća će biti Milica Knežević, aktivistkinja, koja svoj profil na društvenim mrežama koristi za širenje svesti o pristupačnosti i rušenje stereotipa i predrasuda prema osobama sa invaliditetom. Ona će govoriti o snazi pojedinca da pokrene promene i objasniti zašto osobe sa invaliditetom nisu superheroji kad rade uobičajene stvari.

Naredni dan, 13. oktobar rezervisan je za temu umetnosti. U okviru tribine: „Pokrenimo promene: Snaga umetnosti“, gostovaće autor filma „Hortenzija“ iz Albanije, Gentian Minga i producent turskog filma „Nečuvene stvari“, Fatih Başdemir. Oni će zajedno sa publikom govoriti o moći filma da utiče i menja stvarnost.

U subotu, 14. oktobra, tema dana je ljubav. Na tribini „Pokrenimo promene: snaga ljubavi i strasti“, David Todorović, autor filma „Treća sreća“ iz Crne Gore i aktivistkinje Sanja Marković i Anđela Stojanović, govoriće o predrasudama prema osobama sa invaliditetom kao partnerima i zapitati se da li je ljubav svima dozvoljena?

Festival se završava razgovorom u nedelju, 15. oktobra,Pokrenimo promene: snaga porodice“.  Gošće su: Jelena Šebez, poznatija po svojim profilima na društvenim mrežama kao „Jelena dnevnik autistične mame“ i Tatjana Poljak, predsednica Udruženja Realno koje je pokrenulo inicijativu da i osobe sa mentalnim invaliditetom nakon 18. godine imaju personalne asistente. Ove dve hrabre mame istaće važnost podrške porodice osobama sa invalidetom, ali i važnost sistemske podrške.

Kao i prethodne godine, svi filmovi će biti opisno titlovani, audio-opisani i sinhronizovani na srpski. Govorni sadržaji prevode se na srpski znakovni jezik. Bioskop Kulturnog centra Novog Sada, gde se održava Uhvati film, pristupačan je za osobe sa motoričnim invaliditetom. Time, Uhvati film Novi Sad je najpristupačniji filmski festival u regionu, jer je pristupačan osobama sa motoričkim invaliditetom, Gluvim i slepim osobama.

Uhvati film jedini je regionalni filmski festival o invalidnosti. Već 21 godinu uspešno se održava u Novom Sadu, u organizaciji KAO Parnas, od 2011. realizuje se u Rijeci, pod organizacijom Udruge Spirit, od 2017. u Banjoj Luci pod vođstvom Humanitarne organizacije Partner, kao i u Kotoru u realizaciji ART 365 iz Podgorice. Održava se sa ciljem afirmacije domaćih i inostranih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova, čiji su akteri osobe sa invaliditetom, kao i promocije mogućnosti i izazova osoba sa invaliditetom (sa posebnim osvrtom na višestruko marginalizovane grupe) kroz umetnost.

Uhvati film dobitnik je nagrade Prvi glas građana u okviru kampanje Pokretači promena 2022, koju je organizovala Beogradska otvorena škola. Upravo zato, Uhvati film 2023 održava se pod sloganom Pokrenimo promene i šalje poruku da promene koje načinimo sami, jesu vidljive i važne, ali promene koje činimo zajedničkim snagama, imaju moć da menjaju svet.

Više detalja, možete naći i na zvaničnom sajtu Festivala.

Film “Sunce i Beton” otvara 12. GoetheFEST

Ovogodišnje, 12. izdanje GoetheFEST-a otvoriće film ,,Sunce i beton” u režiji Dejvida Vnenta,
osvajač Bavarske nagrade 2022. za najbolji scenario, u četvrtak 12. oktobra u 19:30h u
Kulturnom centru Beograda. Ovo ostvarenje je beskompromisna filmska adaptacija bestselera
proslavljenog nemačkog stand-up komičara, podcast voditelja i pisca Feliksa Lobrehta.
Radnja filma odigrava se u stambenom naselju Berlin-Gropijusštat u najtoplije leto 2003.
godine. Parkovi zaudaraju na pseći izmet, na svakom koraku su ostaci razbijenog stakla, po
ćoškovima stoje dileri. Ovde žive samo kriminalci i žrtve. Lukas, Đino i Julijus spadaju u žrtve.
Nemaju novca za bazen, nemaju sreće u ljubavi, kod kuće se samo svađaju. Kada u parku kupuju
travu, svedoci su sukoba dilerskih bandi. Lukas dobija batine i treba da plati reket od 500 evra.
Odakle mu toliki novac? Njegov novi drug iz razreda, Sančez, ima ideju: mogli bi zajedno da
provale u školu, izvuku nove računare iz skladišta i prodaju ih. To bi im rešilo sve finansijske
probleme. Njihov plan se ostvaruje – zamalo.
Reditelj Dejvid Vnent je o ovom ostvarenju rekao: “Pravljenje filma o ovoj temi u ovom trenutku
mi je bilo blisko srcu. Sunce i beton je zabavan i surov film i prikazuje strukture, predrasude i
pristrasne autoritete koji otežavaju ovim dečacima da pobegnu iz svog miljea. Hteo sam da
pokažem kako izgleda život nekome ko odrasta u Gropijuštatu a čiji roditelji nisu obrazovani ili
Nemci, neko ko počinje život ne od nule, već od minus deset. Siromaštvo je nešto što povezuje
sve likove. Siromaštvo ih sprečava da pobegnu iz svoje situacije i napreduju. To je dublja tema
filma”
Na ovogodišnjem festivalu pod sloganom „Refleksije – između percepcije i stvarnosti“ biće
prikazano sedam nemačkih savremenih filmova koji pružaju duboku analizu aktuelnih pojava u
savremenom društvu odnosno onih koje su za savremeno društvo relevantne: “Sunce i Beton”,
“Obični”, “Egzil”, “Zbornica”, “Sveti pauk”, “Zaljubljena Orfeja” i “Čovekove mere”.
Beogradski program 12. GoetheFEST-a održava se od 12. do 15. oktobra u Kulturnom centru
Beograda, novosadski program u Kulturnom centru Novog Sada od 19. do 22. oktobra, a niški
program u sali 5 bioskopa Cineplexx Niš od 26. do 29. oktobra 2023. godine, u saradnji sa
Niškim kulturnim centrom.

Film „Lost country” Vladimira Perišića otvara 29. FAF

29. Festival autorskog filma od 24. novembra do 1. decembra

29. Festival autorskog filma biće održan od 24. novembra do 1. decembra u Beogradu. Festival će u petak, 24. novembra u 19 časova u mts Dvorani otvoriti ostvarenje „Lost Country“ autora Vladimira Perišića.

Festival autorskog filma će i ove godine predstaviti filmska ostvarenja novih, originalnih i relevantnih dela i ličnih glasova evropske i svetske kinematografije. Publika će imati priliku da pogleda pobedničke filmove sa prestižnih festivala, kao i ostvarenja najcenjenijih stvaralaca danas.

Film koji će svečano otvoriti festival„Lost Country“ reditelja Vladimira Perišića prikazuje Srbiju 1996. godine, tokom studentskih demonstracija protiv Miloševićevog režima. Radnja prati priču mladog Stefana koji prolazi kroz sopstvenu revoluciju, suočen sa činjenicom da je njegova majka portparolka i saučesnica korumpirane vlasti protiv koje ustaju njegovi prijatelji.

„Lost Country“ premijerno je prikazan na ovogodišnjem filmskom festivalu u Kanu na kome je debitant Jovan Ginić dobio nagradu „Otkrovenje“ za najboljeg mladog glumca. Na nedavno završenom Sarajevo Film Festivalu Ginić je osvojio nagradu „Srce Sarajeva“ za najboljeg glumca.

Glavne uloge u filmu tumače Jovan Ginić, Jasna Đuričić, Miodrag Jovanović, Dušan Valentić, Boris Isaković, Lazar Kocić, Ana Simeunović, Marija Škaričić i Pavle Čemerikić.

Centralne programske celine Festivala autorskog filma čine takmičarski i glavni program, dok će selekcije Hrabri Balkan, Bande à part, Sirovo i Mreža festivala Jadranske regije predstaviti nove tokove u autorskom filmu.

Glavna lokacija festivala biće mts Dvorana, dok će projekcije filmova biti održane i u Dvorani Kulturnog centra Beograda, Domu omladine Beograda, Jugoslovenskoj kinoteci, Domu kulture „Studentski grad” i bioskopu Cine Grand Rakovica.

Ulaznice za svečano otvaranje 29. Festivala autorskog filma i premijeru filma „Lost Country“ mogu se kupiti od 4. oktobra na blagajni mts Dvorane kao i preko sajta mtsdvorana.rs.

Sve informacije o festivalu biće objavljivane na sajtu www.faf.rs.

Kultni reditelj Ričard Stenli gost 17. Festivala srpskog filma fantastike

fotografija Daniele Radojković

Kultni reditelj Ričard Stenli biće gost 17. Festivala srpskog filma fantastike koji će se održati od 29. septembra do 1. oktobra u Dvorani Kulturnog centra Beograda (DKC).

Njegov film „Boja izvan ovog svemira“ (Colour Out of Space) sa Nikolasom Kejdžom u glavnoj ulozi biće prikazan u subotu, 30. septembra u 21 čas u DKC-u.

Ričard Stenli je režiser poreklom iz Južne Afrike, čiji su dugometražni filmovi „Hardver“ (Hardware, 1990) i „Peščani đavo“ (Dust Devil, 1992) postali kultni klasici među ljubiteljima fantastike i horora.

Karijeru je počeo snimajući kratke filmove i muzičke video spotove. Za kratko ostvarenje „Rites Of Passage“, koje poredi primitivnog i modernog čoveka, dobio je 1984. godine međunarodnu studentsku nagradu. Potonje kratko ostvarenje „Incidents in an Expanded Universe“ poslužilo je kao osnova za Stenlijev dugometražni prvenac „Hardver“, koji je mešavina naučne fantastike sa sajbepank elementima i horora. Ovaj film smešten je u neveselu postapokaliptičnu budućnost, u kojem skupljač ostataka naše civilizacije nabasa u radioaktivnoj pustinji na delove, ispostaviće se, smrtonosnog robota i odnese ga u ljudsko stanište, najveći je Stenlijev komercijalni hit, a u njemu u sporednim ulogama pojavljuju se rok ikone Igi Pop (Igg Pop) i Lemi Kilminster (Lemmy Kilminster) iz grupe Motorhed (Motorhead). Svoj verovatno najbolji film, natprirodni horor „Pešćani đavo“, Stenli je snimio u Namibiji, inspirisan pričom o nerazjašnjenim ubistvima u toj zemlji na jugu Afrike. „Pešćani đavo“ sa svojim izrazito misterioznim negativcem, pustinjskom lutalicom koju progoni policija zbog niza okrutnih, okultnih ubistava, imao je velikih problema u postprodukciji, i Stenli se godinama borio za to do publika uspe da vidi njegovu originalnu viziju, a ne skraćenu i premontiranu koju su distributeri izneli na tržište. Ovo ostvarenje nije ostvarilo veliki finansijski uspeh, ali je vremenom postao kultni hit i smatra se za jedan od najoriginalnijih horor filmova devedesetih godina prošlog veka.     

Stenli je u međuvremenu snimao ratne dokumentarce i dokumentarce o nacističkim potragama za Svetim gralom i vudu običajima na Haitiju, i bio je planiran za režisera adaptaciju romana Herberta Džordža Velsa „Ostrvo doktora Moroa“, ali je zamenjen drugim režiserom, Džonom Frankenhajmerom nedelju dana posle početka snimanja. Film, sa Marlonom Brandom i Valom Kilmerom u glavnoj ulozi pojavio se 1996. godine, i nema mnogo veze sa Stenlijevom vizijom o kojoj on priča u dokumentarcu „Lost Soul: The Doomed Journey of Richard Stanley’s Island of Dr Moreau“ iz 2014. 

Vratio se u mejnstrim, adaptiravši klasičnu horor priču Hauarda Filipsa Lavkrafta (H.P. Lovecrtaft) „Boja izvan ovog svemira“ (Colour Out of Space) u dugometražni film, sa Nikolasom Kejdžom u glavnoj ulozi.

17. Festivala srpskog filma fantastike biće otvoren u petak, 29. septembra u 19 časova projekcijom filma “Restore point” (Tačka povratka) reditelja Roberta Hloza (manjiska srpska koprodukcija).

Više informacija o programu festivala nalaze se na društvenim mrežama Facebook i Instagram.

Deseti beogradski Zombie Walk u okviru programa 17. Festivala srpskog filma fantastike

Prilika da učestvujete i postanete Miss ili Mister Zombie Walka, kao i Little miss/mister Zombie sunshine

Deseti beogradski Zombie walk održaće se u subotu, 30. septembra, u okviru 17. Festivala srpskog filma fantastike.

Šetnja zombija ima za cilj promociju filmske umetnosti i segmenta koji se bavi scenskom maskom, šminkom i specijalnim efektima. Šminkanje učesnika počinje u 11 časova, dok će sama šetnja krenuti u 15h časova ispred mts Dvorane (Trg Nikole Pašića).

Rok za prijavu učesnika za šminku je petak, 29. septembar do 12 časova, a svi zainteresovani mogu da se jave putem mejla zombiewalkbelgrade@gmail.com Kao i svake godine biće dodeljeno 6 nagrada za najbolje maske u 3 kategorija: Miss Zombie Walka, Mister Zombie Walka i Little miss/mister zombie sunshine (najbolje dete zombi), kao i njihove šminkere.

Šetnja, kao i sam Festival, će tradicionalno imati humanitarni karakter jer će u saradnji sa Kulturnim centrom Beograda biti prikupljana sredstva za odeljenje dečije onkologije Insititututa za onkologiju i radiologiju Srbije.

Miroslav Lakobrija, direktor festivala je povodom desete jubilarne šetnje izjavio: “Kada smo 2012. pokrenuli Prvu zombi šetnju, koja je tada kao i sada, bila održana u sklopu Festivala srpskog filma fantastike, nismo ni slutuli da će ona postati svojevrsna tradicija i nešto što će biti sastavni deo svakog sledećeg našeg Festivala, kao i  nešto što će ga najbolje promovisati. Ono na šta sam posebno ponosan je da je svaka šetnja imala humanitarni karakter, da su svake godine na desetine maskara i šminkera potpuno besplatno šminkali više stotina prijavljenih gradjana, ali i da je šetnja od samog nastanka bila mesto koje okuplja ljude (ali i životinje, pošto je pet friendly) svih generacija i da ujedno ima porodični karakter tako da sad već imamo porodice koje nam godinama unazad dolaze u punom sastavu i maskiraju se u različite likove”.

17. Festival srpskog filma fantastike (FSFF) biće održan od 29. septembra do 1. oktobra u Dvorani Kulturnog centra Beograda. Festival će u petak, 29. septembra u 19 časova biti otvoren projekcijom filma “Restore point” (Tačka povratka) reditelja Roberta Hloza (manjiska srpska koprodukcija). Film je smešten u 2041. godinu u kojoj je svet na ivici propasti. Nauka je dala čovečanstvu sposobnost da žrtve nasilnih zločina vrati u život, omogućavajući ambicioznom detektivu da reši slučaj ubijenog para tako što će vratiti jednog od njih nazad u život.  

U takmičarskom programu naći će se 27 filmova iz Srbije, regiona i sveta, od ukupno 41 prijavljenih. Za nagradu „Koskar“ takmičiće se filmovi podeljeni u četiri selekcije: međunarodna, regionalna, domaća i selekcija “Fantastični klinci”. Od ove godine uvedena je nova takmičarska kategorija „Mali Koskar“ koja se dodeljuje za mlade autore do 17 godina.

Više informacija o programu nalazi se na društvenim mrežama festivala:

Facebook: https://www.facebook.com/festivalsrpskogfilmafantastike/

Instagram: https://www.instagram.com/festivalofserbianfantasticfilm/

Osam očiju“ Ostina Dženingsa sniman u Srbiji ekskluzivno na 17. Festivalu srpskog filma fantastike

17. Festival srpskog filma fantastike (FSFF) biće održan od 29. septembra do 1. oktobra u Dvorani Kulturnog centra Beograda.

Kao filmska ekskluziva, na festivalu će u nedelju, 1. oktobra u 20 časova biti prikazan film Osam očiju (Eight Eyes) autora Ostina Dženingsa (Austin Jennings) koji je sniman u Srbiji.

Radnja filma prati mladi par iz SAD koji turistički posećuje Beograd u nadi da će u stranoj sredini rešiti bračnu krizu. Nakon što upadnu na svadbu nepoznatim ljudima, par sreće ljubaznog, enigmatičnog Svetog Petra, koji ih ubrzo ubedi kako želi da im približi vrednosti Balkana.

Doprinos ostvarenju „Osam očiju“ dali su i dva domaća autora, Miroslav Lakobrija, direktor FSFF koji potpisuje specijalne efekte, a poseban pečat filmu dao je pisac, novinar i pravnik, suosnivač Festivala srpskog filma fantastike Jovan Ristić u ulozi ujaka Svetog Petra. Radnja se dešava u Srbiji i Makedoniji, a film je u celosti snimljen u Srbiji.

„U potpunosti snimljen na lokacijama u Srbiji i Makedoniji na 16mm filmskoj traci Osam očiju se podjednako oslanja na istočnoevropsku žanrovsku kinematografiju i američke horor filmove iz 70-ih. Film je smešten među ruševine bivše Jugoslavije i njegovom nastanku značajno je doprinela i lokalna glumačka postava i ekipa uz čiju pomoć smo autentično prikazali okruženje u koje je ovaj film smešten“, navodi se u izjavi reditelja filma Ostina Dženingsa.

U takmičarskom programu 17. FSFF naći će se 27 filmova iz Srbije, regiona i sveta koji će se takmičiti za nagradu „Koskar“. Od ove godine uvedena je nova takmičarska selekcija „Fantastični klinci“ u okviru koje će se mladi autori do 17 godina takmičiti za priznanje „Mali Koskar“.

Više informacija o programu nalazi se na društvenim mrežama festivala:

Facebook: https://www.facebook.com/festivalsrpskogfilmafantastike/

Instagram: https://www.instagram.com/festivalofserbianfantasticfilm/

12. GoetheFEST u Beogradu, Novom Sadu i Nišu

Dvanaesto izdanje filmskog festivala GoetheFEST, u organizaciji Goethe-Instituta, održaće se u oktobru u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Na ovogodišnjem festivalu pod sloganom „Refleksije – između percepcije i stvarnosti“ biće prikazano sedam nemačkih savremenih filmova koji pružaju duboku analizu aktuelnih pojava u savremenom društvu, odnosno onih koje su za savremeno društvo relevantne.  Čak pet filmova inspirisano je istinitim događajima.

Beogradski program 12. GoetheFEST-a održava se od 12. do 15. oktobra u Kulturnom centru Beograda, novosadski program u Kulturnom centru Novog Sada od 19. do 22. oktobra, a niški program u sali 5 bioskopa Cineplexx Niš od 26. do 29. oktobra 2023. godine, u saradnji sa Niškim kulturnim centrom.

Sunčica Šido, selektorka programa GoetheFEST-a, povodom ovogodišnjeg izdanja manifestacije je rekla: “Programom GoetheFEST-a nastojimo da kontinuirano pokrećemo kulturne, političke i društvene dijaloge inspirisane savremenom nemačkom filmskom umetnošću. Koliko god svaka zemlja ima svoje probleme i globalne teme bivaju promišljane na različite načine, kroz raznolike umetničke perspektive otvorenije možemo da proširujemo sopstvene horizonte, što posebno važi za teme koje nam nisu bliske. Ovogodišnjom selekcijom dominiraju filmovi koji potvrđuju tezu da je život težak, i ako ste tinejdžer u berlinskom kvartu Nojkeln ili inženjer kosovskog porekla koji pokušava da se integriše u nemačko društvo, nastavnica na početku karijere, žena u Iranu, volite nekoga ko napusti svet živih, ili u meta filmskom svetu ne prođete dobro u podeli uloga. Ako dozvolimo sebi da, učeći iz tuđih percepcija utičemo na sopstvenu, ona može biti bliža stvarnosti.”

Ovogodišnji GoetheFEST otvara beskompromisna filmska adaptacija bestselera proslavljenog nemačkog stand-up komičara, podcast voditelja i pisca Feliksa Lobrehta ,,Sunce i beton” u režiji Dejvida Vnenta. Neverovatno svež film vodi nas u centar socijalnih nepravdi, berlinski Nojkeln. Za četvoricu tinejdžera i glavnih protagonista ovo je kvart pun droge, rep muzike, nasilja i dosade.

U programu 12. GoetheFEST-a svoje mesto pronašao je i originalan debitantski film ,,ObičniSofi Linenbaum koja je nakon završenih studija psihologije, pisanja pozorišnih komada, studija režije na filmskom univerzitetu Babelsberg Konrad Volf, niza serija i kratkih dokumentarnih filmova, snimila svoju prvu dugometražnu igranu Sci-fi satiru.

Film Visara Morene ,,Egzil” svetsku premijeru imao je na festivalu Sundance, nemačku na festivalu Berlinale i srpsku na Festivalu autorskog filma, a na Sarajevo film festivalu osvojio je nagradu za najbolji film 2020. godine, kao i brojne nagrade na drugim filmskim festivalima. Teme ovog nadrealnog trilera o paranoji i identitetu, sa elementima nekonvencionalnog smisla za humor, jesu posledice integracije, asimilacije i ksenofobije po život čoveka.

Iz programa posebno izdvajamo film Ilkera Čataka ,,Zbornica”, nominovanog za Oskara i  ovenčanog sa pet velikih filmskih nagrada koje dodeljuje Nemačka filmska akademija – za najbolji film, režiju, scenario (Johanes Dunker), glavnu žensku ulogu (Leoni Beneš) i montažu (Geza Jeger). Ilker Čatak u dirljivoj drami, premijerno prikazanoj u sekciji Panorama međunarodnog festivala Berlinale, pod lupu stavlja mikrokosmos škole, stvarajući portret savremenog društva.

Na programu je i danski kandidat za najprestižniju filmsku nagradu Oskar, dansko-nemačko-švedsko-francuska koprodukcija “Sveti pauk” reditelja Alija Abasija, čiji autori ističu da je reč o  najiranskijem filmu ikada snimljenom, koji je začeo pukotinu u cenzuri dugoj 50 godina. Reditelj i ostali učesnici iranskog porekla u filmu snose teške posledice odluke da se društveno angažovano pozabave temom femicida kao posledice mizoginiije u kontekstu islamskog fundamentalizma, upravo u vreme iranskih protesta za ženska prava.

Film ,,Zaljubljena Orfeja” je poseban u ovogodišnjem izboru, redak po tome što u sebi spaja operu i film, kao i po savremenosti i iznenađenjima. Orfej i Euridika tek su inspiracija za razmaštavanje neodoljivo kreativnog reditelja Aksela Raniša, sa Mirjam Mesak u glavnoj ulozi, i obiljem kemp elemenata u drugom planu filma. 

Program zatvara film ,,Čovekove mere” Larsa Karumea, čija je prethodna ostvarenja “Država protiv Frica Bauera” i “Minut ćutanja” i publika GoetheFEST-a veoma cenila. Njegova nova istorijska drama bavi se mračnim poglavljem nemačke kolonijalne istorije, zločinima nad namibijskim plemenima Herero i Nama, koji se smatraju prvim genocidom 20. veka.

GoetheFEST održava se od 2012. godine i predstavlja presek savremene nemačke kinematografije. Program je tradicionalno okrenut nagrađivanim i najboljim ostvarenjima sa čuvenog Berlinala, jednog od najznačajnijih svetskih festivala autorskog filma.

Trejlere iz filmova možete pogledati ovde: https://www.youtube.com/watch?v=WUB0GTPspkE&feature=youtu.be

Više informacija o festivalskom programu pročitajte:

https://www.goethe.de/ins/cs/sr/kul/sup/gf3.html