Nove knjige, publikacije, promocije…

Emanuel Karer: RUSKI ROMAN (preveo Bojan Savić Ostojić): Zepter Bookworld, Beograd, 2023.

Nakon što je napisao jednu naročito užasnu knjigu, pisac i reditelj pokušava da se pribere i posveti se pozitivnim aspektima života. Ubrzo, međutim, ponovo ispada iz koloseka. Reportaža o poslednjem zarobljeniku Drugog svetskog rata u ruskom mestu Koteljnič, koju olako prihvata, odvodi ga ka neočekivanim horizontima. Na njenom tragu, on će povesti istragu o smrti dede po majci i tako se dotaći porodičnih tabua. Na potragu se nadovezuje društvena slika opustošene postsovjetske Rusije i sudbina osoba s kojima se autor mimoilazi. U centrifugi koja se otvara tom posetom ne izlazi pošteđena ni autorova nova romansa koja se najavljuje kao idilična.

Ruski roman je prikaz ličnog i kolektivnog potonuća, knjiga kakvu mogu da ispišu samo okolnosti, a ujedno je reportaža izvedena na živo, u dokumentarno-fiktivnom stilu po kojem je Emanuel Karer postao svetski prepoznatljiv.

Bojan Savić Ostojić

EMANUEL KARER

Ruski roman

((Emmanuel Carrère, Un roman russe)

s francuskog: Bojan Savić Ostojić

Zepter Bookworld, Beograd

2023.

“Biber” konkurs i višejezične zbirke kratkih priča predstavljeni su u Užicu

U Narodnoj biblioteci Užice, u četvrtak, 14. marta 2024. godine predstavljeni su višejezični Konkurs za kratku priču na temu pomirenja Biber i zbirke priča proistekle iz Konkursa. U toku je šesti Biber konkurs, na kojem mogu da učestvuju svi autori i autorke koji pišu na albanskom, makedonskom, srpskom, crnogorskom, hrvatskom ili bosanskom jeziku.

Šesti Biber konkurs otvoren je do 26. maja 2024. godine, a svi uslovi za učestvovanje i prijava nalaze se na ovom linku. O nagradama i pričama koje će biti objavljene odlučivaće žiri koji čine: Tanja Stupar Trifunović, Almin Kaplan i Jasna Dimitrijević.

Na užičkoj promociji Biber konkursa i zbirki, od preko 100 autora i autorki čije su kratke priče objavljene u do sada štampanih pet Biber zbirki, govorili su:

Tena Lončarević (Županja), Amina Kaja (Priština), Bojan Krivokapić (Novi Sad), a o ideji koja je prethodila prvom konkursu, raspisanom 2016. godine, i realizaciji do sada završenih pet konkursa i šestom koji je u toku, pričala je Ivana Franović (Biber tim, Centar za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd).

Moderatorka razgovora bila je Ružica Marjanović, članica Užičke književne republike i njeno prvo pitanje bilo je o tome šta je Biber i kako je do njega došlo. Ivana Franović je pojasnila da je ideja o Biberu nastala još 2014. godine, na jednom od programa mirovnog obrazovanja koje organizuje Centar za nenasilnu akciju, a da je želja bila da se uključe i autori i autorke koji pišu na albanskom i makedonskom jeziku, jer se književnost najbližih suseda retko prevodi, i jako malo znamo šta se dešava na književnim scenama u celoj regiji.

„Nismo imali velike ambicije na početku, mislili smo da ćemo organizovati jedan konkurs, međutim, kako je odziv bio veliki, evo stigli smo do šestog, i organizovaćemo ih dok god bude interesovanja“, rekla je ona.

Organizatori promocije bili su Užička književna republika, Narodna biblioteka Užice i Centar za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd, mirovna organizacija koja sprovodi i Biber konkurs.

Bojan Krivokapić je u Biber konkursima imao dvostuku ulogu, na prvom je bio član žirija, a na četvrtom je njegova priča “Ptičice” dobila prvu nagradu.

„U žiri sam pozvan 2014. godine kad sam bio na književnoj rezidenciji u Prištini, i odmah sam prihvatio. Nekoliko godina kasnije, bilo mi je važno da ispričam svoju priču, i odlično je što su sve priče pod šiframa, što su autori koji učestvuju anonimni dok žiri ne donese odluku. Bilo mi je izazovno da pišem na unapred određenu temu, hteo sam da vidim šta je moja priča o pomirenju. Zanimalo me je da se bavim sećanjem, propadanjem uma i onim što je u njemu ostalo od trauma.“

Najavljujući Aminu Kaju, Ružica Marjanović je istakla da je njenu priču objavljenu u petoj Biber zbirci, “Na dnu šoljice” sa albanskog na srpski jezik preveo Đorđe Božović, književni prevodilac koji je bio učenik Gimnazije u Užicu, i učesnik festivala “Na pola puta”.

„Ja sam dva puta slala priču na “Biber” konkurs, prvi put moja priča nije prošla kod žirija, ali nisam odustajala, upoznala sam se sa konkursom, sa celokupnim radom Centra za nenasilnu akciju, i poslala ponovo priču na konkurs. Važno mi je da svi damo svoje perspektive, a u priči sam htela da prikažem intimnije momente jedne porodice, i da ljudima približim kako rat izgleda i kako se on ne dešava samo na makrosferi, već da utiče na mikrosfere, na porodice i njihove svakodnevne živote i navike. Ja ne znam ništa o politici, ali pišem o onome što znam.“

O svojoj priči “Kava, komšinice” Tena Lončarević kaže da je želela da piše o tome da sve što se dogodilo nije uticalo samo na učesnike ratova, već i na njihove žene, decu, generacije koje dolaze.

„Ja sam dete iz Vinkovaca, doživjela sam rat i izbeglištvo u svojoj 13. godini, ali nisam pisala o vlastitom iskustvu, već o ljudima koji su preživljavali ne samo rat, već i promenu sistema.“

Zbirke priča koje su predstavljene u Užicu su plodovi Biber konkursa za kratke priče na temu pomirenja u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, kao i za priče koje mogu da doprinesu boljem razumevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, saosećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u „neprijateljskim” cipelama, priče koje pomeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvesniju, sigurniju i slobodniju budućnost za sve.

Elektronska izdanja svih „Biber“ zbirki mogu se naći na ovoj stranici i besplatne su za preuzimanje.

Gita Serenji u izdanju Partizanske knjige

Partizanska knjiga u saradnji s Kulturnim centrom Novog Sada upravo je objavila knjigu Odlazak u tamu (1974)austrijske novinarke mađarskog porekla Gite Serenji (1921-2012). Knjiga je zasnovana na sedamdeset sati razgovora koje je Gita Serenji obavila sa zloglasnim Francom Štanglom, komandantom Treblinke, najvećeg nemačkog nacističkog koncentracionog logora, kao i logora Sobibor. Odlazak u tamu se smatra nezaobilaznim tekstom za razumevanje nacističkih zločina, ali i neprolazne i neotklonjive prirode ljudskog zla. Sam Štangl je na kraju razgovora priznao vlastitu krivicu i preminuo od srčanog udara za manje od dvadeset i četiri sata.

            Knjigu je za potrebe Partizanske knjige i Kulturnog centra Novog Sada prevela Nataša Kampmark i ovo je prvi integralni prevod Odlaska u tamu na srpski jezik.

ANTOLOGIJA HRVATSKE I SRPSKE SLEM POEZIJE

Velika regionalna Antologija hrvatske i srpske slem poezije “Slem nije mrtav, samo tako smrdi!” ugledala je svetlost dana u izdanju Udruženja za razvoj kulture URK/Kluba Močvara, a sadrži poeziju i biografije pesnika i pesnikinja iz Hrvatske i Srbije koji su nastupali na slem sceni u svojim državama.

U Antologiji su objavljeni i plakati raznih slem događaja, kao i autorski tekstovi o slemu i slem sceni.

Antologija obuhvata više do 60 autora, što ukazuje na nameru da se detaljno obuhvati prostor Hrvatske i Srbije, te mapiraju pesnici i pesnikinje koji iskaču iz statične akademske književne scene i pripadaju slemu, alternativi i andergraundu.

“Knjiga dokumentuje regionalnu slem scenu i njene akter(k)e koji su mahom autsajderi, čudaci, izopštenici, ali istinski majstori scenskog nastupa. Kako je slem poezija prvenstveno namenjena živom, javnom izvođenju, ova knjiga je pokušaj da se ulovi to neuhvatljivo ili ukroti neukrotiva pesnička reč. Ako taj pokušaj i ne uspe, nećemo se previše oko toga sekirati – u prirodi eksperimenta je da propadne!”, naveo je jedan od urednika Mario Kovač (Močvara).

Glavni urednik Antologije je Luka Antić (Močvara), a osim Kovača, u svojstvu urednika pomagali su mu i Milan Mijatović iz organizacije Poezin iz Srbije i Hrvoje Mimica, slem pesnik i muzičar iz Hrvatske.

Dizajn i grafičku pripremu uradio je Tomislav Vranić Vrana (Hrvatska). Naslovni plakat je autorski rad Dragane Nikolić (Srbija), a korišćen je za regionalni slem događaj u klubu Močvara u Zagrebu.

“Knjiga je štampana u tiražu od 400 primeraka i jedan od glavnih sponzora je Grad Zagreb.

Knjigu je moguće naručiti preko „ROCKMARK – prve glazbene knjižare“.

Kratka prezentacija Antologije na Youtube kanalu Poezina:

https://www.youtube.com/shorts/AO07XIuZVKE

Partizanska knjiga, nova izdanja: februar 2024

            Izdavačka kuća Partizanska knjiga upravo je objavila dva nova izdanja domaćih autora, debitantsku knjigu kratkih priča Tijane Katić Hod po ivici kruga, za čiji rukopis je autorka nagrađena književnim priznanjem Đura Đukanov, kao i zbirku pesama Kavezi Zvonka Karanovića u prevodu na engleski jezik (The Cages, edicija Anglopolis).

             Izvorno objavljena 2013. godine, zbirka pesama u prozi Kavezi Zvonka Karanovića, smatra se jednom od njegovih najuspešnijih knjiga, onom koja ujedno predstavlja eksperimentalni i formalni odmak od njegove dotadašnje poetike, a čije su dominantne teme potraga za identitetom i duhovnim dvojnikom. Za ovu knjigu Karanović je dobio nagradu Biljana Jovanović, a na engleski ju je prevela Snežana Đorđević.

            Tijana Katić (1997, Kragujevac) živi i radi kao ekonomista u Beogradu. Hod po ivici kruga nudi sagledavanje i promišljanje jugoslovenske i srpske kulture iz perspektive mlađe generacije, kroz razmatranja nasleđenog i potrage za sopstvenim mestom, kako u široj zajednici, tako i u sopstvenom mikrokosmosu. Potcrtavajući motiv kruga da označi cikličnost istorije i kulture, ali i ljudske prirode, autorka preispituje pregršt tema poput tumačenja stvarnosti, transformacije moderne porodice, osnivanja i održavanja različitih prijateljskih i romantičnih odnosa koji trpe pod zahtevnim uticajem modernog kapitalizma, ali i sazrevanja i suočavanja s ličnim željama, postupcima i odlukama. Oslanjajući se na bogatu tradiciju domaće književnosti i popularne kulture, autorka uspostavlja sponu između proslavljenih stubova literarne, filmske i muzičke umetnosti XX veka i novih, mladih glasova savremene kulture, te njihove jedinstvene perspektive, gledajući istovremeno u prošlost i budućnost, u svet i sebe. Knjiga je objavljena u saradnji s Narodnom bibliotekom Jovan Popović iz Kikinde.

Зборник Поетички концепти Милутина Петровића

У издању Института за књижевност и уметност и Српског књижевног друштва, објављен је зборник Поетички концепти Милутина Петровића.

Зборник је произашао из научне конференције одржане 15. октобра 2021. године у Институту за књижевност и уметност u Београду.

Уредили су га Бојан Чолак и Марко Аврамовић.

Osmi rođendan Partizanske knjige i novi roman Srđana Srdića

Nezavisna kikindska izdavačka kuća Partizanska knjiga proslavila je pre desetak dana osmu godišnjicu postojanja i objavila roman Autosekcija  Srđana Srdića, jednog od svojih osnivača i urednika. Ovo je peti roman Srđana Srdića i njegova osma objavljena knjiga. Rođen u Kikindi (1977), Srdić radi kao urednik, izdavač, književni kritičar i predavač kreativnog pisanja i čitanja. Dobitnik je brojnih književnih priznanja, a njegove ranije knjige prevedene su na nekoliko evropskih jezika.

             Urednik izdanja, Ivan Radosavljević, opisuje novi Srdićev roman kao „knjigu zabavnu mimo svakog očekivanja, ispovednu megatiradu u čiji autofikcijski vrtlog, bujicu, pisac uvlači sopstvene lekare, kolege pisce, domaće i strane, tupave kritičare, samuraje i lokalne pse (pa čak i jednog, nesretnog, urednika sa visokim vojnim činom), ne bi li raskrinkao i jasno izložio pogledu i razumevanju (sopstvenom, koliko i čitaočevom) sumorni totalitet svoje situacije.

            Za osam godina postojanja Partizanska knjiga objavila je više od 120 naslova i u njenom katalogu danas se nalaze i svetske književne zvezde, kao i autori koje je upravo ova kuća afirmisala i objavila im prve knjige uz dobropoznati moto: „Verovati, čitati, boriti se”.

Druga promocija multimedijalnog romana ,,Cvet kamilice

Druga promocija multimedijalnog romana ,,Cvet kamilice“, aurora Peđe Ristića u Beogradu biće održana ponedeljak, 25. 12. 2023. u 19 časova u Udruženju književnika Srbije, Francuska 7

Dobro došli!

Četvrti roman Peđe Ristića ,,Cvet kamilice“ široj publici je predstavljen poćetkom novembra 2023. godine u Biblioteci grada Beograda i utisci budućih čitaoca su pozitivni. Neretko se čulo da ,,nikad nisu videli tako lepu knjigu“ i da sam pogled na knjigu ,,izaziva prijatne emocije“. Toj lepoti svakako doprinosi maestralna ilustracija Jugoslava Vlahovića koja prikazuje točkove vremena i modifikovane viruse koji vuku cvet kamilice, koji je u ovom delu simbol sreće – fantazmagorično pada iz kose junaka ovog romana u trenucima sreće, dajući nov, ali precizan opis sreće – kratkotrajna je i nestabilna.

Iako počinje kao krimi priča, a radnja se razvija u porodično-istorijski roman o tri generacije porodice Radović, prateći (inter)naciolne tokove i dilemme u Srbiji, Crnoj Gori, Rusiji, Ukrajini i Evropi u proteklih 70 i budućih 10 godina, razotkriva mentalitet, kolektivnu (ne)svest, pa prerasta u roman sa ključ(evima). Neke od ključeva možete preslušati posredstvom QR koda (što ovo delo čini multimedijalnim) ili na sajtu www.pedjaristic.com, a u komentarima možete napisati i druge ključeve do kojih ste, došli čitajući ovaj roman.

Marina Đenadić

Promocija knjige „Bura“ Eme Sezera u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu

Polemička adaptacija istoimenog Šekspirovog komada sa novom, dekolonijalnom vizijom sveta

Promocija knjige „Bura“ Eme Sezera u izdanju Prelom izdavaštva biće održana u četvrtak, 14. decembra u 18 časova u Muzeju afričke umetnosti (MAU) u Beogradu.

O knjizi će govoriti dr Stevan Bradić, teoretičar književnosti i urednik izdanja, dr Nemanja Radonjić, istoričar, Aleksa Nikolić, prevodilac i Seku Sidi Diavara, doktorand na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Iako su delo i lik Eme Sezera odavno kanonizovani širom frankofonog sveta, neki od njegovih najbitnijih naslova čekali su do nedavno na prevode kod nas. Činjenici da se stvari jesu promenile u proteklih nekoliko godina, svedoči i prevod drame „Bura“, najznačajnijeg Sezerovog dramskog dela.

Sezerov književni i politički doprinos antikolonijalnoj i globalnoj revitalizaciji afričkog identiteta, dobio je svoj snažan i zaoštren izraz u ovoj drami.

Ovaj klasik frankofonog teatra uzima Šekspirovu „Buru“ kao svoj dramski predložak, kako bi u taj značajni tekst evropske kulture upisao novu, dekolonijalnu viziju sveta. Zato u Sezerovoj verziji „Bure“ dramski sukob između Kalibana i Prospera više nije sukob necivilizovanog čudovišta sa mudrim evropskim vladarem, već borba ostrvskog domoroca protiv evropskog kolonizatora koji sve(t) podređuje sebi. Ovo je drama Kalibanove borbe za potvrdu sopstvene čovečnosti, negirane zarad uspostavljanja kolonijalnog poretka. Glasovi dekolonijalne borbe usložnjavaju se prisustvom još jednog roba, Arijela. Pesme slobode su mnoge, ali vodi li svaka do istinskog rušenja starog, kolonijalnog sveta? Kaliban veruje u svoju pesmu, ona je nova bura.

Eme Sezer (fr. Aimé Fernand David Césaire, 1913 – 2008) frankofoni pesnik, pisac i političar sa Martinika, kao i veliki borac za ljudska prava. Bio je jedan od osnivača Pokreta crnaštva, poniklog u krilu pariskog časopisa „Crni student” u kome su pisali, između ostalih, Leopold Sengor i Leon Gontran Damas. Ovaj pokret je imao za cilj afirmaciju afričkog i karipskog identiteta u francuskoj književnosti. Među njegova najznačajnija dela spadaju poema Cahier d’un retour au pays natal (Beležnica povratka u rodnu zemlju), esej Discours sur le colonialisme (Rasprava o kolonijalizmu) i drama „Bura“, koja predstavlja polemičku adaptaciju istoimenog Šekspirovog komada. Sezer je u mladosti bio član Komunističke partije Francuske, a kasnije je učesvovao u osnivanju Progresivne partije Martinika i ispred koje je bio predstavnik u Francuskom parlamentu. Njegova poezija i eseji su ostavili dubok i neizbrisiv trag u francuskoj i svetskoj književnosti i predstavljaju jedan od najznačajnijih pesničkih glasova antikolonijalne borbe u 20. veku. Preminuo je 2008. godine, a njegovo nasleđe je obeleženo brojnim priznanjima i počastima.

Više o događaju na: https://mau.rs/sr/61-vesti/najava-doga%C4%91aja/2138-promocija-knjige-bura-eme-sezera.html

Biblija panka, knjiga Please Kill Me Legsa Meknila i Džilijan Mekejn, u knjižarama!

„Please Kill Me će vas možda naterati da pustite suzu za izgubljenim pesnicima i promašenim likovima, ali će vas zasigurno i nasmejati. To je iskreno, detaljno, necenzurisano – dođavola: pogano – i fascinantno usmeno svedočenje.“

—Rolling Stone

Knjiga Please Kill Me: necenzurisana usmena istorija panka u izdanju Mascoma od danas se nalazi u domaćim knjižarama.

Biblija panka, knjiga Please Kill Me Legsa Meknila i Džilijan Mekejn, autentična je, neumoljiva, šokantna, drska, neretko kontradiktorna, beskrajno duhovita i sirova baš kao i muzika o kojoj govori. Ovaj kultni naslov bez pardona, realistično i živopisno, iznosi na videlo svu slavu i sav prljav veš pankerske epohe – otkriva kako je jedna marginalizovana društvena grupa dovela do korenitih promena u svom okruženju, ali i u celom svetu.

Slobodan Nešović, prevodilac knjige je povodom rada na ovom jedinstvenom izdanju rekao: Please Kill Me mi je preporučio sada pokojni osnivač Sire Records, Simor Stajn koji je bio u samom epicentru događaja i pojavljuje se u knjizi na mnogo mesta. Rekao mi je da je to najvažnija knjiga o andergraund kulturi i razvoju panka koja je ikada napisana. Bio je u pravu! S obzirom da se o radi o specificnom načinu pripovedanja, usmenoj istoriji, druženje sa herojima popularne muzike, iz njegovog zlatnog perioda je, u prvom licu je fantastično iskustvo. Dok sam radio na knjizi imao sam veoma intenzivan osećaj da sam prisutan na licu mesta i da proživljavam sve te čudnovate situacije. Mislim da je to maksimum koji jedna knjiga ovog tipa može da pruži”.

Nije preterano tvrditi da je ova knjiga o panku revolucionarna baš kao što je bio i sam pank. Ona iz korena menja shvatanje pripovedanja jer predstavlja nepatvoreno usmeno svedočanstvo o veličanstvenim godinama previranja u najvećem gradu Amerike iz usta prvih i najznačajnijih vinovnika tih previranja.

Bez namere da menja istoriju i potrebe da glorifikuje pank kao muzički pravac, ova izvanredna knjiga pruža najintimniji mogući literarni uvid u sjaj i bedu izgubljene generacije. I nije stvar samo u tome što je „pripovedaju“ legendarni likovi kao što su Lu Rid, Endi Vorhol, Džon Kejl, Po Morisi, Igi Pop, Ramonsi, Dankan Hana, Blondi… Stvar je (možda čak i više) u samom narativnom metodu koji knjizi daje neverovatnu ubedljivost i kvalitet autentičnog istorijskog svedočanstva.

Autori knjige su Legs Meknil i Džilijan Mekejn. Meknil je jedan od autora knjige The Other Hollywood: The Uncensored Oral History of the Porn Film Industry. Bio je „Dežurni panker“ časopisa Punk, viši urednik u Spin-u i redovno piše za onlajn izdanje časopisa Vice. Mekejn je bila programska koordinatorka i članica odbora projekta Poezija u Crkvi Svetog Marka. Autorka je dve knjige poezije: Tilt i Religion.

Knjiga Please Kill Me: necenzurisana usmena istorija panka dostupna je u Delfi i Vulkan kao i svim drugim bolje snabdevenim knjižarama, a svi zainteresovani mogu da je, uz besplatnu dostavu, poruče preko mascom.rs veb sajta.

Uskoro srpsko izdanje knjige Please Kill Me: necenzurisana usmena istorija panka

Knjiga o generaciji koja je celom svetu pokazala srednji prst

Četvrtak, 16. novembar – Knjiga Please Kill Me: necenzurisana usmena istorija panka u izdanju Mascoma pojaviće se uskoro pred domaćim čitaocima.

Lou Reed, Iggy Pop, The Ramones (Dee Dee Ramone, Joey Ramone), Andy Warhol, Nico, Ray Manzarek, Patthi Smith, Malcolm McLaren i mnogi drugi legendarni (ali i zaboravljeni) likovi njujorške scene iz vremena rađanja panka u ovoj knjizi – prozvanoj Biblijom panka – svedoče o burnoj i revolucionarnoj epohi previranja čiji su bili inicijatori i akteri. Ako volite njih – obožavaćete i ovu knjigu!

Please Kill Me je nekonvencionalno, šokantno, drsko i – budimo do kraja iskreni – pogano, ali znalački ukomponovano štivo o grupi ljudi koja je na učmalost i dekadenciju američke kulture osrednjosti odreagovala burno i rušilački. Bunt, koji je cela generacija osećala prema establišmentu, iznedrio je revolucionarni (ne samo muzički!) pokret koji nam je poznat kao pank, a koji je predvodila galerija iščašenih, ekscentričnih, često skandaloznih, ali iznad svega autentičnih i talentovanih likova: muzičara, pesnika, vizuelnih umetnika, stripadžija, „običnih uličara“… U knjizi koja će se uskoro pojaviti pred domaćim čitaocima, oni svedoče o periodu istorije koju su sami stvarali, a njihova svedočanstva su – kao i oni sami – sirova i surova, neumoljivo iskrena, često čak i kontradiktorna, ali svakako beskrajno interesantna i duhovita.

Osim što će promeniti shvatanje panka, rokenrola i muzike uopšte, ova knjiga će zasigurno promeniti i doživljaj usmenog svedočenja kao književnog žanra. Modernizujući usmenu tradiciju, ova knjiga iz korena redefiniše pripovedanje kao takvo. Kao što je sam pank bio revolucionaran, tako je – u svojoj narativnoj metodi – i ova knjiga o njemu. Please Kill Me će vas možda naterati da pustite suzu za izgubljenim pesnicima i promašenim likovima, ali će vas zasigurno i nasmejati. Ona je iskreno, detaljno, necenzurisano i znalački vođeno usmeno svedočanstvo jedne genijalne generacije o sebi samoj. Bez primesa istorijskog autorevizionizma i potrebe da glorifikuje pank kao muzički pravac, ova knjiga pruža najintimniji mogući literarni uvid u sjaj i bedu jednog prošlog vremena čije su posledice transgeneracijske. Kao takva, ovo izdanje je neprocenjivo štivo za pripadnike pank generacije, ali nas ne bi iznenadilo da vidimo kako postaje kultna među današnjim šesnaestogodišnjacima… Jer, Biblija panka je knjiga o buntu, a on je pogonsko gorivo svakog novog naraštaja…  I koji je to trenutak bolji za revoluciju od ovoga sada!?

Autori knjige su Legs Meknil i Džilijan Mekejn. Meknil je jedan od autora knjige The Other Hollywood: The Uncensored Oral History of the Porn Film Industry. Bio je „Dežurni panker“ časopisa Punk, viši urednik u Spin-u i redovno piše za onlajn izdanje časopisa Vice. Mekejn je bila programska koordinatorka i članica odbora projekta Poezija u Crkvi Svetog Marka. Autorka je dve knjige poezije: Tilt i Religion.

Do 1. decembra svi zainteresovani knjigu mogu da poruče, po 20% nižoj ceni u pretprodaji, preko mascom.rs veb sajta i uz besplatnu dostavu.

Četvrti roman Peđe Ristića ,,Cvet kamilice“

Četvrti roman Peđe Ristića ,,Cvet kamilice“ široj publici je predstavljen poćetkom novembra 2023. godine u Biblioteci grada Beograda i utisci budućih čitaoca su pozitivni. Neretko se čulo da ,,nikad nisu videli tako lepu knjigu“ i da sam pogled na knjigu ,,izaziva prijatne emocije“. Toj lepoti svakako doprinosi maestralna ilustracija Jugoslava Vlahovića koja prikazuje točkove vremena i modifikovane viruse koji vuku cvet kamilice, koji je u ovom delu simbol sreće – fantazmagorično pada iz kose junaka ovog romana u trenucima sreće, dajući nov, ali precizan opis sreće – kratkotrajna je i nestabilna.

Iako počinje kao krimi priča, a radnja se razvija u porodično-istorijski roman o tri generacije porodice Radović, prateći (inter)naciolne tokove i dilemme u Srbiji, Crnoj Gori, Rusiji, Ukrajini i Evropi u proteklih 70 i budućih 10 godina, razotkriva mentalitet, kolektivnu (ne)svest, pa prerasta u roman sa ključ(evima). Neke od ključeva možete preslušati posredstvom QR koda (što ovo delo čini multimedijalnim) ili na sajtu pedjaristic.com, a u komentarima možete napisati i druge ključeve do kojih ste, došli čitajući ovaj roman.

Marina Đenadić