Film

Održan razgovor s umetnikom Anrijem Salom u okviru programa umetničkog filma u Muzeju savemene umetnosti

U okviru programa umetničkog filma “Artist’s Film” u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, u subotu 30. septembra održan je razgovor sa umetnikom Anrijem Salom, koji se predstavio video i zvučnom instalacijom Take Over. Njegov rad se sastoji od dva filma i bavi se centralnim temama u opusu ovog umetnika, u okviru kojih on istražuje odnose između muzike i narativa, arhitekture i filma, prožimajući kvalitete različitih medija na kompleksne i intuitivne načine kako bi stvorio dela u kojima jedan medij preuzima kvalitete drugog.

Marijana Kolarić, direktorka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i kustoskinja programa “Artist’s Film”, ovim povodom je izjavila: “Program umetničkog filma Artist’s Film u Muzeju savremene umetnosti pokrenut je sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način. U ovogodišnjem prvom izdanju programa umetničkog filma imamo zadovoljstvo i čast da predstavimo izbor filmova umetnika koji su u dosadašnjoj praksi stekli najviša svetska priznanja i slavu u oblasti filma i to Anri Salu, Širin Nešat i Ali Čerija. Kroz ovaj program, pored prikazivanja filmova, u organizovanim razgovorima sa gostujućim umetnicima, domaća publika je u prilici da se upozna sa produkcijom i procesom stvaranja umetničkog filma, kao i sa posebnim aspiracijama svakog od gostujućih umetnika, kao što je to bila prilika danas u razgovoru sa Anri Salom. Anri Sala predstavio se danas ne samo kroz rad koji ovom prilikom prikazujemo Take Over, već smo u razgovoru uspeli da saznamo celokupan njegov stvaralački put, specifične kreativne procese kroz koje je umetnik prolazio kao i da dobijemo pregled nekih najzanimljivih ostvarenja koje je do sada uradio”.

Umetnik Anri Sala je povodom gostovanja u Beogradu izjavio: “Take Over je rad koji čine dva filma, pri čemu svaki od njih razrađuje odnos između ljudskog bića – pijaniste, i instrumenta –  samosvirajućeg klavira. Istovremeno se bavi odnosom između dve poznate himne. U njemu se spajaju čovek i mašina, dve himne, i istorija. Pritom se ovo dešava nedaleko od drugog geografskog spajanja, dve reke u jednu, doslovno nekoliko metara odavde. Naravno, postoji i veza s zgradom koja je obnovljena, ali predstavlja primer socijalističkog modernizma. Ovo nije rad specifično osmišljen za ovaj prostor, ali  mi se dopada spoj između dve reke, dva himne i dve entiteta”.

Kontekst i polaznu tačku rada Take over  čine dva poznata muzička dela, Marseljeza i Internacionala, povezana prepletenom političkom i kulturnom istorijom. Napisana 1792. godine, Marseljeza je bila usko povezana sa Francuskom revolucijom, ali se brzo proširila i na druge zemlje gde je postala simbol za zbacivanje represivnih režima. Stihovi Internacionale iz 1871. prvobitno su takođe bili usaglašeni sa melodijom Marseljeze, sve do 1888. godine kada je komponovana njena originalna muzika a pesma je potom postala himna socijalističkog pokreta.

Obe himne pretrpele su velike promene u svojim političkim konotacijama: od revolucije, revitalizacije, socijalizma, otpora i patriotizma, do dodatnih asocijacija na kolonijalnu istoriju i ugnjetavanje u drugoj polovini dvadesetog veka (kao nacionalne himne Francuske i Sovjetskog Saveza, respektivno). Ipak, do današnjeg dana njihovo značenje ostaje u fluksu, jer se dve pesme nastavljaju prisvajati.

Film Take Over Anri Sale gradi čujno bliske ritmičke odnose ove dve političke himne otkrivajući muzičko srodstvo kao trag njihovog promenljivog simboličkog značaja. Zvuk bukvalno određuje filmove, čiji je promenljivi fokus vezan za muzičke tonove i pokrete klavirskih dirki koje ih proizvode – čak i ako osnovni sistem ostaje neuhvatljiv.

Oba filma prvobitno su zamišljena da se prikazuju istovremeno sa njihovim odgovarajućim zvučnim zapisima koji se prepliću u tandemu. Za ovu priliku u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, filmovi će biti prikazani jedan za drugim u periodu od 29. septembra do 8. oktobra.

Umetnik iz Berlina Anri Sala rođen je 1974. u Tirani, Albanija. Njegov rad je izlagan na mnogobrojnim samostalnim izložbama i to: na izložbi u Bourse de Commerce, Pariz (2023); Kunsthaus Bregenz (2021); Cisterna Buffalo Baiou Park, Hjuston (2021); Centro Botin, Santander (2019); Mudam, Luksemburg (2019); Castello di Rivoli Museo dArte Contemporanea, Torino (2019); Museo Tamaio, Meksiko Siti (2017); Novi muzej, Njujork (2016); Haus der Kunst, Minhen (2014); Centar Pompidu, Pariz (2012); Galerija Serpentine, London (2011); Muzej savremene umetnosti Severni Majami (2008); i ARC, Musee dArt Moderne de la Ville de Paris (2004). Sala je učestvovao i na velikim grupnim izložbama i bijenalima u svetu, uključujući 57. Venecijansko bijenale (2017), dOCUMENTA (13) (2012), 29. Bijenale u Sao Paulu (2010) i 4. Berlinsko bijenale (2006). Godine 2013. izabran je da predstavlja Francusku na 55. Venecijanskom bijenalu. Anri Sala nagrađen je Prik Gilles Dusein 2000. godine; nagradom za mladog umetnika na Bijenalu u Veneciji 2001. i nagradom Absolut Art, Stokholm, Švedska 2011, a dobitnik je i Vincentove nagrade, Den Hag, Holandija 2014. godine.

Muzej savremene umetnosti u Beogradu je ove jeseni pokrenuo program umetničkog filma – posvećen pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi. Umetnici ovogodišnjeg filmskog programa u MSUB su Anri Sala, Širin Nešat i Ali Čeri.

Već sledeći razgovor sa umetnicom Širin Nešat biće upriličen u MSUB u petak 13. oktobra sa kojim će i započeti program emitovanja i predstavljanja filmova ove Američke i svetski priznate umetničke zvezde.

Generalni sponzor programa je Raiffeisen banka a tehnički omogućio EPSON.

Japansko-srpski festival filma – JSFF slavi 10 godina postojanja, sa temom Trajanje od 8 – 12. novembra 2023. godine

Jugoslovenska kinoteka i Cineplexx Galerija Beograd

Japansko-srpski festival filma (JSFF) ove jeseni obeležava deset godina postojanja, a jubilarno izdanje zakazano je za period od 8. do 12. novembra 2023. godine na temu Trajanje (Lasting). Tokom pet dana festivala, filmovi najnovije srpske i japanske produkcije biće prikazivani u Jugoslovenskoj kinoteci i Cineplexx Galerija Beograd bioskopu.

JSFF je tematski festival kulturne razmene sa fokusom na filmsku umetnost, koji se dešava u Beogradu i Tokiju u organizaciji Udruženja za razvoj umetnosti i kulture CULTCRAVE i uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Grada Beograda.

Budući da JSFF slavi 10 godina postojanja, što predstavlja svedočanstvo trajnog uticaja koji je imao na promovisanje kulturne razmene između dve zemlje, ovogodišnja tema festivala je Trajanje / Lasting. ​I ne samo na​ JSFF-u​, već i ​u svetskoj kinematografiji, “trajanje” je faktor koji pretvara ispri​čane pri​če u legende, ukazuje na iskonske vrednosti koje opstaju kroz vreme i postaje dokaz uspeha. 

Ovogodišnje izdanje festivala donosi nam četiri programske celine: takmičarsku selekciju dugometražnih i kratkometražnih filmova različitih žanrova i animacije i J-Drame (japanske TV serije) u revijalnom delu programa.

Kao i ranijih godina, JSFF će dodeliti nagrade za najbolji dugometražni srpski i japanski film, zatim tri nagrade u kategoriji kratkometražnog filma i počasnu nagradu.

JSFF je tokom prethodnih godina predstavio mnoge mlade autore koji su kasnije ostvarili uspešne svetske karijere. Takođe, JSFF su posetili brojni eminentni domaći i japanski filmski i TV stvaraoci koji su tu započeli međusobnu saradnju.

Pored bogatog filmskog, posetioce očekuje i zanimljiv prateći program: paneli, master klasovi, izložbe i žurke kojima će organizatori obeležiti jubilej.

www.jsffest.com

instagram: @jsffofficial

facebook: @JSFF – Japanese Serbian Film Festival

Program umetničkog filma Artist’s Film od septembra u Muzeju savremene umetnosti

Muzej savremene umetnosti u Beogradu ove jeseni pokreće program umetničkog filma – posvećen pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi.

U ovogodišnjem prvom izdanju programa umetničkog filma MSUB ima zadovoljstvo i čast da  predstavi izbor filmova umetnika koji su u dosadašnjoj praksi stekli najviša svetska priznanja i slavu u oblasti filma. Umetnici ovogodišnjeg filmskog programa u MSUB su Anri Sala, Širin Nešat i Ali Čeri.

Program umetničkog filma Artists Film u Muzeju savremene umetnosti pokrenut je sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način. Tokom trajanja Artists Film Programa, Muzej će organizovati i razgovore sa umetnicima. Kroz ovaj program, pored prikazivanja filmova, otvorićemo mogućnost za diskusije i prezentacije raznolikih umetničkih dostignuća, teorija i pristupa, kao i upoznavanje sa samim umetnicima. Gostujući umetnici u saradnji sa Muzejem učestvovaće u javnim razgovorima prilikom kojih će se domaća publika bolje upoznati sa produkcijom i procesom stvaranja umetničkog filma, kao i sa posebnim aspiracijama svakog od gostujućih umetnika.

Program umetničkog filma u Muzeju savremene umetnosti započinje29. septembra projekcijom filmova Anri Sale Take over” dok će razgovor sa umetnikom biti upriličen u subotu 30. septembra u 16 časova u Muzeju savremene umetnosti.

Take Over (2017) je video i zvučna instalacija koja se sastoji od dva filma – bavi se centralnim temama u opusu Anrija Sale u okviru kojih umetnik istražuje odnose između muzike i narativa, arhitekture i filma, prožimajući kvalitete različitih medija na kompleksne i intuitivne načine kako bi stvorio dela u kojima jedan medij preuzima kvalitete drugog.

Kontekst i polaznu tačku rada Take over  čine dva poznata muzička dela, Marseljeza i Internacionala, povezana prepletenom političkom i kulturnom istorijom. Napisana 1792. godine, Marseljeza je bila usko povezana sa Francuskom revolucijom, ali se brzo proširila i na druge zemlje gde je postala simbol za zbacivanje represivnih režima. Stihovi Internacionale iz 1871. prvobitno su takođe bili usaglašeni sa melodijom Marseljeze, sve do 1888. godine kada je komponovana njena originalna muzika a pesma je potom postala himna socijalističkog pokreta. Obe himne pretrpele su velike promene u svojim političkim konotacijama: od revolucije, revitalizacije, socijalizma, otpora i patriotizma, do dodatnih asocijacija na kolonijalnu istoriju i ugnjetavanje u drugoj polovini dvadesetog veka (kao nacionalne himne Francuske i Sovjetskog Saveza, respektivno). Ipak, do današnjeg dana njihovo značenje ostaje u fluksu, jer se dve pesme nastavljaju prisvajati. Film Take Over Anri Sale gradi čujno bliske ritmičke odnose ove dve političke himne otkrivajući muzičko srodstvo kao trag njihovog promenljivog simboličkog značaja. Zvuk bukvalno određuje filmove, čiji je promenljivi fokus vezan za muzičke tonove i pokrete klavirskih dirki koje ih proizvode – čak i ako osnovni sistem ostaje neuhvatljiv.

Oba filma prvobitno su zamišljena da se prikazuju istovremeno sa njihovim odgovarajućim zvučnim zapisima koji se prepliću u tandemu. Za ovu priliku u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, filmovi će biti prikazani jedan za drugim u periodu od 29. septembra do 8. oktobra.

Umetnik iz Berlina Anri Sala rođen je 1974. u Tirani, Albanija. Njegov rad je izlagan na mnogobrojnim samostalnim izložbama i to: na izložbi u Bourse de Commerce, Pariz (2023); Kunsthaus Bregenz (2021); Cisterna Buffalo Baiou Park, Hjuston (2021); Centro Botin, Santander (2019); Mudam, Luksemburg (2019); Castello di Rivoli Museo dArte Contemporanea, Torino (2019); Museo Tamaio, Meksiko Siti (2017); Novi muzej, Njujork (2016); Haus der Kunst, Minhen (2014); Centar Pompidu, Pariz (2012); Galerija Serpentine, London (2011); Muzej savremene umetnosti Severni Majami (2008); i ARC, Musee dArt Moderne de la Ville de Paris (2004). Sala je učestvovao i na velikim grupnim izložbama i bijenalima u svetu, uključujući 57. Venecijansko bijenale (2017), dOCUMENTA (13) (2012), 29. Bijenale u Sao Paulu (2010) i 4. Berlinsko bijenale (2006). Godine 2013. izabran je da predstavlja Francusku na 55. Venecijanskom bijenalu. Anri Sala nagrađen je Prik Gilles Dusein 2000. godine; nagradom za mladog umetnika na Bijenalu u Veneciji 2001. i nagradom Absolut Art, Stokholm, Švedska 2011, a dobitnik je i Vincentove nagrade, Den Hag, Holandija 2014. godine.

Kustos programa je direktorka muzeja Marijana Kolarić.

Generalni sponzor programa je Raiffeisen banka.

Ovacije na specijalnoj projekciji filma „Što se bore misli moje“ Milorada Milinkovića u Kragujevcu

Uz ovacije publike i poklon ekipe filma večeras je u Kragujevcu u prepunoj hali Šumadija sajam održana specijalna projekcija filma Što se bore misli moje“ u režiji Milorada Milinkovića. Premijera u Kragujevcu upriličena je povodom obeležavanja dvestote godišnjice od rođenja Kneza Mihaila Obrenovića.

Projekciji filma prethodio je prijem u Skupštini grada Kragujevca na kome je prisustvovao Nikola Dašić, gradonačelnik grada, deo ekipe filma, kao i predstavnici producenata Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona.

Milorad Milinković, autor filma pre projekcije je rekao: „Drago mi je što vas vidim u ovolikom broju. Jako je važno što Kragujevac obeležava 200 godina od rođenja jednog od najvažnijih i najtragičnijih vladara koje smo imali. Nadam se da ćete večeras saznati nešto novo i da ćete osećati ono što smo svi mi osećali dok smo stvarali ovaj film.“

Uzbudljiv istorijski i politički triler „Što se bore misli moje“ govori o ubistvu kneza Mihaila Obrenovića, kao i događajima koji su neposredno prethodili samom tragičnom činu. Film je nastao poscenariju Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića o jednom od naših najvećih vladara i atentatu koji se 1868. godine dogodio na Košutnjaku.

Glavna uloga kneza Mihaila Obrenovića poverena je Draganu Mićanoviću, dok ostale uloge istorijskih ličnosti igraju istaknuti glumci Miloš Timotijević, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Aleksandar Srećković Kubura, Tamara Krcunović, Nenad Okanović, potom mladi glumci: Luka Grbić, Jana Ivanović, Maja Čampar, Stojša Oljačić i drugi.

Film je snimljen u produkciji Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona, a prijatelj filma je Dunav osiguranje.

Specijalna projekcija je organizovana u saradnji sa Domom omladine Kragujevca.

„Što se bore misli moje“ naći će se na repertoaru domaćih bioskopa od četvrtka, 21. septembra.

Održana svetska premijera srpske manjinske koprodukcije „The Peasants / Seljaci” na 48. Toronto International Film Festivalu (TIFF)

Dugometražni animirani film „The Peasants / Seljaci“, u koprodukciji Digitalkraft-a iz Srbije, producenata Ivana Pribićevića i Jelene Angelovski, imao je svetsku premijeru 8. septembra u programu Special Presentations 48. Toronto International Film Festivala (TIFF).

Na ovom ostvarenju rediteljke Dorote Kobiela Velčmen i reditelja Hjua Velčmena, nominovanih za Oskara, Zlatni globus i BAFTA nagradu za film „S ljubavlju, Vinsent“ o životu Vinsenta Van Goga, radilo je 22 slikara i slikarki iz Srbije uz supervizore Biserku Petrović i Vladimira Vinkića, zajedno sa VFX timom producentske kuće Digitalkraft. Inostrani koproducenti filma su BreakThru Films iz Poljske i Art Shot iz Litvanije.

Radnja se temelji na romanu Vladislava Rejmonta, dobitnika Nobelove nagrade. „Seljaci“ je tragična priča o seljanki Jagni koja je primorana da se uda za mnogo starijeg, bogatog farmera Borinu, uprkos svojoj ljubavi prema njegovom sinu Anteku. Vremenom, Jagna postaje predmet zavisti i mržnje seljana i mora da se bori da sačuva svoju nezavisnost. Radnja se odvija na poljskom selu na prelazu iz 19. u 20. vek, a dramatični preokreti priče vezani su za promene godišnjih doba, težak rad na poljima i tradicionalne lokalne praznike.

Ovaj jedinstveni mikrosvet seoske zajednice služi kao povod da se ispriča univerzalna i aktuelna priča, o tragičnoj ljubavi i životu u maloj zajednici gde pravila i tradicija određuju uloge svakoga, a izlazak iz očekivanog može da rezultuje ismevanjem i odbacivanjem.

Prethodni film rediteljke Dorote Kobiela Velčmen i reditelja Hjua Velčmena, „S ljubavlju, Vinsent“, zaradio je 42 miliona dolara na blagajnama. “The Peasants / Seljaci” se snima istom slikarskom tehnikom koja je osvojila srca fanova širom sveta.

Toronto International Film Festival postoji od 1976. godine i najznačajniji je filmski festival na severnoameričkom kontinentu, sa godišnjom posetom od preko 400.000 ljudi. Ove godine, u selekcijiama Gala i Special Presentations, premijerno su na programu nova ostvarenja Ričarda Linklejtera, Aleksandra Pejna, Hirokazu Kore-Ede, Itana Houka, i mnogih drugih renomiranih reditelja. 

Uz ovacije publike i rasprodatu salu održana internacionalna premijera filma „Što se bore misli moje“ Milorada Milinkovića na Adria Film Festu u Beču

Film „Što se bore misli moje“ u režiji Milorada Milinkovića svečano je otvorio u četvrtak, 7. septembra treći festival domaćeg filma Adria Film Fest u Beču.

Uz ovacije publike i rasprodatu salu bioskopa Uranija prisutnima se poklonio deo ekipe filma Milorad Milinković, reditelj, Jana Ivanović, glumica i Miroslav Mogorović, producent.

Adria Film Fest se po treći put održava u prestonici Austrije i traje do 10. septembra u organizaciji filmske distributerske kuće Adria Film i udruženja Kultur Kombinat. Festival je koncipiran kao filmska manifestacija u okviru koje će biti prikazano deset igranih i tri dokumentarna filma, a koji predstavljaju najznačajnija kinematografska ostvarenja iz Srbije i regiona.

Podsećamo, svečana premijera filma Što se bore misli moje“ biće održana u petak, 15. septembra u 19.30 časova u Zastavinoj bašti u Kragujevcu. Projekcija filma, uz prisustvo glumaca i autorske ekipe, biće upriličena povodom obeležavanja dvestote godišnjice od rođenja Kneza Mihaila Obrenovića.

Uzbudljiv istorijski i politički triler „Što se bore misli moje“ govori o ubistvu kneza Mihaila Obrenovića, kao i događajima koji su neposredno prethodili samom tragičnom činu. Film je nastao poscenariju Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića o jednom od naših najvećih vladara i atentatu koji se 1868. godine dogodio na Košutnjaku.

Glavna uloga kneza Mihaila Obrenovića poverena je Draganu Mićanoviću, dok ostale uloge istorijskih ličnosti igraju istaknuti glumci Miloš Timotijević, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Aleksandar Srećković Kubura, Tamara Krcunović, Nenad Okanović, potom mladi glumci: Luka Grbić, Jana Ivanović, Maja Čampar, Stojša Oljačić i drugi.

Film je snimljen u produkciji Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona, a prijatelj filma je Dunav osiguranje.

„Što se bore misli moje“ naći će se na repertoaru domaćih bioskopa od četvrtka, 21. septembra.

Svečana premijera filma „Što se bore misli moje“ Milorada Milinkovića povodom obeležavanja dva veka od rođenja Kneza Mihaila u Kragujevcu

Svečana premijera filma Što se bore misli moje“ u režiji Milorada Milinkovića biće održana u petak, 15. septembra u 20 časova u Zastavinoj bašti u Kragujevcu. Projekcija filma, uz prisustvo glumaca i autorske ekipe, biće upriličena povodom obeležavanja dvestote godišnjice od rođenja Kneza Mihaila Obrenovića.

Projekcija se organizuje u saradnji sa Domom omladine Kragujevca.

Uzbudljiv istorijski i politički triler „Što se bore misli moje“ govori o ubistvu kneza Mihaila Obrenovića, kao i događajima koji su neposredno prethodili samom tragičnom činu. Film je nastao poscenariju Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića o jednom od naših najvećih vladara i atentatu koji se 1868. godine dogodio na Košutnjaku.

Glavna uloga kneza Mihaila Obrenovića poverena je Draganu Mićanoviću, dok ostale uloge istorijskih ličnosti igraju istaknuti glumci Miloš Timotijević, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Aleksandar Srećković Kubura, Tamara Krcunović, Nenad Okanović, potom mladi glumci: Luka Grbić, Jana Ivanović, Maja Čampar, Stojša Oljačić i drugi.

Film je snimljen u produkciji Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona, a naći će se na  repertoaru domaćih bioskopa od četvrtka, 21. septembra.

Glumica Jana Ivanović dobitnica specijalnog priznanja žirija festivala Filmski susreti u Nišu za ostvarenje „Što se bore misli moje“

Jana Ivanović, glumica iz filma „Što se bore misli moje“ Milorada Milinkovića dobitnica je specijalnog priznanja žirija festivala Filmski susreti u Nišu za ulogu Katarine Konstantinović.

Film „Što se bore misli moje“ govori o ubistvu kneza Mihaila Obrenovića, kao i događajima koji su neposredno prethodili samom tragičnom činu. U pitanju je politički triler poscenariju Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića o atentatu na jednog od naših najvećih vladara koji se 1868. godine dogodio na Košutnjaku.

Osim što je film „Što se bore misli moje“ bazično politički triler, prema rečima autora reč je i o ljubavnoj priči koja se osvrće na odnos između Kneza Mihaila i njegove znatno mlađe verenice, Katarine Konstantinović.

U godini kada se beleži tačno dva veka od rođenja kneza Mihaila na bioskopsko platno stiže uzbudljiv istorijski, politički triler.

Film je snimljen u produkciji Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona.

Glavna uloga kneza Mihaila Obrenovića poverena je Draganu Mićanoviću, dok ostale uloge istorijskih ličnosti igraju istaknuti glumci Miloš Timotijević, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Aleksandar Srećković Kubura, Tamara Krcunović, Nenad Okanović, potom mladi glumci: Luka Grbić, Jana Ivanović, Maja Čampar, Stojša Oljačić i drugi.

Film će se naći na repertoaru domaćih bioskopa od četvrtka, 21. septembra.

Projekcija filma „Lost Country“ Vladimira Perišića u Kraljevu – 7 dana bioskopa za kandidaturu za Oskar

Projekcija filma „Lost Country“ autora Vladimira Perišića biće održana u periodu od 7 dana u zemlji porekla u komercijalnom bioskopu sa prodajom ulaznica u skladu sa pravilima nominacije za najbolji film van engleskog govornog područja Američke akademije za film – Oskar.

Ostvaranje će biti prikazano u periodu od 14. do 20. septembra u bioskopu Kvart u Kraljevu.

Premijera filma održana je u okviru takmičarske selekcije Nedelja kritike (Semaine de la critique) ovogodišnjeg filmskog festivala u Kanu na kome je debitant Jovan Ginić dobio nagradu „Otkrovenje“ za najboljeg mladog glumca. Na nedavno završenom Sarajevo film festivalu Ginić je osvojio nagradu „Srce Sarajeva“ za najboljeg glumca.

„Lost Country“ prikazuje Srbiju 1996. godine, tokom studentskih demonstracija protiv Miloševićevog režima. Film donosi priču mladog Stefana koji prolazi kroz sopstvenu revoluciju, suočen sa činjenicom da je njegova majka portparolka i saučesnica korumpirane vlasti protiv koje ustaju njegovi prijatelji.

Glavne uloge u filmu tumače Jovan Ginić, Jasna Duričić, Miodrag Jovanović, Dušan Valentić, Boris Isaković, Lazar Kocić, Ana Simeunović, Marija Škaričić i Pavle Čemerikić.

Vladimir Perišić studirao je modernu književnost na Univerzitetu Pariz VII i režiju u filmskoj školi La Femis. U okviru selekcije Kinofondacija festivala u Kanu je prikazao svoj diplomski film Dremano oko (2003), dok je njegov prvi igrani film Ordinary People (2009) imao premijeru u okviru takmičarske selekcije Nedelje kritike u Kanu. Učestvovao je u kolektivnom filmu Mostovi Sarajeva (2014) sa Žan Lik Godarom, Kristi Pujom, Sergejom Loznicom… I ovaj film je premijerno prikazan u okviru zvanične selekcije Kanskog festivala.

Nakon osvajanja Zlatne arene na festivalu u Puli dokumentarni diptih o Stevanu Labudoviću rediteljke Mile Turajlić ponovo u Beogradu


Zbog velikog interesovanja publike dokumentarni filmovi „Non-Aligned & Ciné-guerrillas: Scene iz fonda Labudović“ (Nesvrstani i Filmske gerile) biće ponovo na repertoaru Dvorane Kulturnog centra od 31. avgusta do 5. septembra u terminima od 18h i 20h.

Povodom 62. godišnjice održavanja prvog samita Pokreta nesvrstanih u Beogradu, u petak 1. septembra biće održan i razgovor sa rediteljkom posle prvog filma.

Dokumentarni diptih se sastoji od dva dugometražna filma koji nas vode na arhivsko putovanje kroz proces stvaranja projekta Trećeg Sveta. Filmovi su bazirani na do sada nikada ranije prikazanim 35mm filmskim materijalima, snimljenih od strane Stevana Labudovića, snimatelja Filmskih novosti, koji je pratio predsednika Tita trideset godina.

Svetska premijera „Non-Aligned“ održana je na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu – IDFA, „Ciné-guerrillas“ je premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu (TIFF), dok je srpska premijera diptiha održana na 28. Festivalu autorskog filma. “Nesvrstani” su osvojili Grand Prix festivala angažovanog filma u Alžiru, i tokom septembra predstoji i američka premijera filma na festivalu u Kamdenu.

„Pusti snovi“ Soje Jovanović na repertoaru A1 Kinoteka letnjeg bioskopa

Premijera digitalno restaurisanog filma „Pusti snovi“

24.08.2023. Beograd

Povodom stogodišnjice od rođenja poznatog srpskog glumca Mije Aleksića, Jugoslovenska kinoteka i kompanija A1 organizuju specijalnu projekciju – premijerno prikazivanje tridesetog digitalno restaurisanog filma u okviru projekta A1 Kinoteka. Premijera će biti upriličena na terasi Doma vojske Srbije u okviru A1 Kinoteka letnjeg bioskopa – 30. avgusta u 21h. Ulaz na projekciju je besplatan.

Domaći klasik „Pusti snovi“, u režiji Soje Jovanović iz 1968. godine u produkciji Centar filma, donosi univerzalnu priču o običnom čoveku koji sanja velike snove. Mija Aleksić, koji tumači ulogu prodavca u robnoj kući mašta o poznatoj filmskoj divi i o tome da postane cenjen u filmskom svetu. Svoje slobodno vreme provodi pišući scenarija i baveći se amaterskom glumom. Sekvence realnosti i snova smenjuju se tokom filma, a poznata imena tadašnje televizije, mode i muzike, kao i autentične lokacije, publiku će vratiti u neka stara vremena, u Beograd s kraja šezdesetih godina, na modne revije, filmske setove, u robne kuće, itd.

Pored Mije Aleksića, glumačku postavku čine Mira Banjac, Nuša Marović, Dragutin Dobričanin, Uglješa Raičević, Mića Tomić, Ana Krasojević, Arsen Dedić i drugi.

„Restauracijom filma u kome je glavnu ulogu odigrao velikan domaće kinematografije Mija Aleksić želeli smo da obeležimo jubilej njegovog rođenja i odamo počast njegovoj značajnoj filmskoj karijeri. Ovo je inače i 30. film, koji smo u saradnji sa kompanijom A1 Srbija, restaurisali što predstavlja veliki uspeh za sve nas. Zadovoljstvo mi je što će domaća publika od sada imati priliku da gleda ovaj film onako kako dolikuje, kao i kada je film snimljen pre 55 godina“, izjavio je Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke.

„Bioskop je uvek bio moćan medij koji ima ogroman kulturni, društveni i umetnički značaj. Da bi tu svoju moć zadržao neophodno je da na njegovom platnu ožive legendarni filmski klasici. Ostvarenje Soje Jovanović, prve srpske filmske rediteljke, predstavlja jubilarno 30. filmsko ostvarenje digitalno restaurisano u okviru projekta A1 Kinoteka. Drago mi je što će ovo remek delo premijeru imati baš u okviru A1 Kinoteka letnjeg bioskopa, kultnog mesta na kom se prepliću filmska istorija i savremeno doba, kao i mlađe i starije generacije“, rekao je Dejan Turk, generalni direktor A1 Srbija i A1 Slovenija.

A1 Kinoteka letnji bioskop održava se drugu godinu za redom na krovnoj terasi Doma Vojske u periodu od 15. jula do 31. avgusta. Projekat se realizuje u saradnji Jugoslovenske kinoteke, kompanije A1 Srbija i Doma Vojske Srbije. U okviru A1 Kinoteka letnjeg bioskopa biće prikazano 48 filmskih naslova, od kojih je na repertoaru i 20 domaćih klasika koji su digitalno restaurisani u okviru projekta A1 Kinoteka.

Ulaz na projekciju je besplatan, a ulaznice se mogu preuzeti sat vremena pred početak projekcije ispred Doma vojske Srbije u ulici Braće Jugovića 19. U slučaju kiše, projekcija će se održati u Jugoslovenskoj kinoteci u Sali makavejev u Uzun Mirkovoj 1.

Film „Momak i devojke“ u režiji Ivice Vidanovića otvara 6. Dunav Film Fest

Izveštaj sa konferencije za medije

Šesto izdanje Dunav Film Festa biće održano od 22. do 27. avgusta u Smederevu. Na festivalu će biti prikazano 35 ostvarenja u četiri programske celine.

Na konferenciji za medije održanoj u mts Dvorani predstavljen je program festivala, a prisutnima su se obratile i ekipe filma „Momak i devojke“ i serije „Tunel“.

Dragoljub Martić, direktor Centra za kulturu Smederevo i izvršni producent festivala govorio je o značaju festivala za grad Smederevo i predstavio lokacije na kojima će biti održan program. „Festival će biti održan na četiri lokacije u Malom gradu Smederevske tvrđave, u prostoru sa izvanrednim ambijentom i odličnom akustikom, i tu će biti prikazani filmovi u takmičarskoj selekciji. Filmovi će se prikazivati i u Dunavskom parku, platou kod Karađorđevog duda gde će biti prikazani filmovi za najmlađe posetioce i ovaj program smo nazvali Porodica na okupu i u našem Centru za kulturu Smederevo i u okviru ovog programa imaćemo dosta autora koji će biti gosti festivala. Odabir ovih lokacija je prilika da se spoji čarolija filma sa delovima grada koji su karakteristični po svojoj arhitekturi i značaju i koje oplemenjuju svako filmsko iskustvo. Zahvalio bih se i pokroviteljima Ministarstvu kulture Republike Srbije i gradu Smederevo. S nestrpljenjem čekamo da podelimo sa vama magiju filmske umetnosti,” rekao je Martić.

Ekskluzivan program festivala čini prikazivanje prve dve epizode serije „Tunel“ nastale u produkciji Telekoma i Zillion Filma. Glumica Minja Peković je predstavila seriju rečima: „Jako sam srećna što će premijera prve dve epizode biti baš na filmskom festivalu. U pitanju je policijski i psihološki triler u režiji Petra Ristovskog inspirisan istinitim događajima koji su se desili u Srbiji. Ja igram koordinatorku pregovaračkog tima koja je stavljena u okolnosti koje svaka žena danas živi i oseća i koja ima dodatni pritisak, i trud, da se bude dobar. Da bi stvarno bio priznat i dobar moraš da budeš bolji od muških kolega koji se bave istim poslom, a paralelno sa tim imaš sve svoje ženske uloge u privatnom životu koje moraš da odigraš. Ono što je posebno u seriji jeste to da ljude u uniformi ne vidimo samo kroz prizmu njihove profesije već da je svako to biće, pre svega, čovek. U seriji smo se bavili i pitanjem važnosti mentalnog zdravlja”.

Ivica Vidanović, reditelj filma „Momak i devojke“ koji će otvoriti festival je predstavio ostvarenje i rekao: „Inspiracija je došla iz teksta Roka Radiše. U pitanju je lična priča između troje protagonista, jedne devojke koja se vraća u svoj rodni grad (snimali smo u Temerinu), jednog propalog košarkaša i njegove bratanice. I u tom krugu smo pokušali da ispričamo priču o ljudskosti i ljubavi. Ima malo tuge, ali i dosta radosti u ovom ostvarenju. Ovaj film ima važnu crtu, koju ima i ovaj festival u Smederevu, a to je da se kultura proširi po celoj Srbiji“.

Tamara Aleksić, glumica iz ovog ostvarenja je o svojoj ulozi kazala: „Privukla me je priča ovog filma, ali i reditelj sa kojim je milina raditi. Ivica je autor koji se ne plaši emocija i davanja nade publici. Imali smo divnu ekipu na setu, osećala sam se u sigurnoj zoni u toku snimanja i radovala sam se odlasku na snimanje. Ovo je jedan emotivan, ispravan film sa pravim moralnim vrednostima i podseća nas na to da je, na kraju dana, najbitnije da budemo čovek“.

Ceremoniju svečanog otvaranja 6. Dunav Film Festa upriličiće i koncert pod nazivom Veče filmske muzikeGlumac Slobodan Boda Ninković najavio je da pubiliku očekuje muzika iz filmova i serija. „Prošle godine sam bio u žiriju festivala i uživao sam u ambijentu koji je redak u Evropi. Festivali su pravo i lepo mesto za predstavljanje filmova. Ja sam u Smederevu išao u bioskop Svetlost i za nas decu je najveći događaj bio da uspemo da kupimo kartu za film,“ naglasio je Ninković.

Igor Stanković, idejni tvorac festivala i selektor programa predstavio je program: „Na festivalu će biti prikazano 35 filmova, od toga šest ostvarenja će se takmičiti za nagradu Dunavska lađa. O nagradi će odlučivati žiri u sastavu Iveta Ivanova, glumica i rediteljka iz Bugarske, Jelena Mihajlović, glumica i direktorka Drame na srpskom jeziku Narodnog pozorišta Subotica i Zoran Amar, reditelj. Odaćemo omaž velikanima svetskog filma Federiku Feliniju i Roberu Bresonu. Na festivalu ćemo razgovarati sa scenaristom Jovanom Markovićem, Darkom Bajićem i Hadži-Aleksandrom Đurovićem. Predstavićemo i knjigu Srpski film: pedesete Saše Radojevića, a imaćemo i izložbu Tragovi jednog vremena: Filmski plakat 1970-1979 Filmskog centra Srbije. Festival će zatvoriti ostvarenje Madam di Bari“.

Ulaz na festivalske projekcije je slobodan, sem programa koji će biti prikazan u Malom gradu Smederevske tvrđave. Novina od ove godine je da će publika svoje ulaznice moći da nabavi i onlajn, putem sajta Centra za kulturu Smederevo: sdkultura.rs

IndieGoGo kampanja za film “YUGO IDE U AMERIKU”

Pomozimo Yugu da napokon ostvari svoj američki san

Dokumentarni film “YUGO IDE U AMERIKU” reditelja Filipa Grujića, koji je trenutno u produkciji, prati filmsku ekipu koja putuje u starom automobilu Yugo dužinom cele Amerike.

Yugo je u svoje vreme bio proglašen za “najgori automobil u istoriji Sjedinjenih Američkih Država”, međutim danas se više ni ne postavlja pitanje da li je najgori. Danas je jugo egzotična pojava koja privlači puno pažnje, pokreće diskusije i živi život rok zvezde.

Autori ovog dokumentarca će tokom svog putovanja raditi intervjue sa ljudima koji su bili zaslužni za osnivanje Yugo Amerike osamdesetih godina, kao i entuzijastima koji i danas voze juga u Americi, usput pokušavajući da povežu priču Yuga u Americi sa ličnom pričom raspada svoje porodice i zemlje, a takođe, postavljajući pitanje: “ko odlučuje šta je zaista loše?”

Kako bi sakupila potreban novac za završetak snimanja filma u Americi, autorska ekipa je pokrenula IndieGoGo crowdfunding kampanju.

Filip Grujić, autor filma je o motivima nastanka priče o Yugu rekao: “Glavna motivacija i početna ideja za ovaj film došla je kao rezultat višegodišnjeg pisanja i promišljanja o porodici, zemlji i društvu kom pripadam i pokušaju da dođem do nekih odgovora – zbog čega sam odrastao u društvu iz kojeg sam, nekada, želeo da pobegnem. Upoznavanjem čitave Amerike u vozilu Yugo pokušavam da shvatim šta je moglo da bude da su se kockice drugačije posložile u bliskoj prošlosti. Kako je moguće da je ono što je nama najbolje, nekom drugom najgore? I šta se događa kad mi, u našem najboljem i najgorem istovremeno, obiđemo njihove najbolje i najgore delove? Da li to obesmišljava naše postojanje? Iz potrebe da razumem, odnosno da pokušam da razumem, shvatio sam da je Yugo spojnica za sve što me interesuje. Želja mi je da Yugo ostvari svoj američki san, vozeći se od istočne do zapadne obale”.

Filmska ekipa je sredinom jula stigla u Njujork, odakle je otpočela svoju avanturu. 

Nakon obilaska istočne obale i znamenitosti gradova Vašingtona, Baltimora, Kolumbusa i Detroita, sledeća destinacija Yuga je grad Čikago, u kome će ekipa filma imati priliku da upozna i snimi razne srpske kulturne organizacije. Nakon Čikaga, sledi put u Indijanapolis, Nešvil, pa zatim kroz države Alabama, Misisipi, Louisiana, Texas, New Mexico, Arizona, Nevada sve do Kalifornije i grada Los Anđelesa, gde će Yugo konačno ostvariti svoj Američki san.

Reditelj i autor ovog dokumentarnog filma je pisac i dramaturg Filip Grujić. Iza produkcijskog tima stoji producentkinja Čarna Vučinić, koja je svoje prvo producentsko ostvarenje imala na dugometražnom prvencu „Da li ste videli ovu ženu?“ rediteljskog para Dušana Zorića i Matije Gluščevića koji je premijerno bio prikazan na Filmskom festivalu u Veneciji (2022) gde je osvojio specijalno priznanje za montažu. Autorsku ekipu filma čine i direktor fotografije Aleksa Borković, montažerka Kristina Todorović, dizajnerka zvuka Jana Baljak i snimatelji zvuka Aleksandar Blažić i Ivana Finci. Projekat se realizuje uz saradnju sa američkom produkcijom Cavas Film, a uz podršku medijske kuće United Media.

Pomozimo Yugu u ostvarenju američkog sna!

IndieGoGo kampanja se nalazi na linku: https://www.indiegogo.com/projects/yugo-goes-to-america#/

Summer stage 8. avgust od 20 h (Letnja pozornica, Tvrđava)

SEZARIJA EVORA (CESÁRIA ÉVORA)

Države: Portugalija, rediteljka: Ana Sofia Fonseca, dokumentarni.

Svetski poznata pevačica Sezarija Evora (Cesária Évora) u novom i intimnom dokumentarcu. Uz dosad neviđene snimke i uvide u život pevačice, film prati njenu borbe i uspeh.

ANET (ANNETE)

Države: Belgija, Francuska, Nemačka, reditelj: Leos Carax, igrani. Uloge: Adam Driver, Marion Cotillard, Simon Helberg, Devyn McDowell

Povratnički mjuzikl „nestašnog dečka“ francuske kinematografije prati priču o stend-ap komičaru Henriju (Adam Driver /Adam Drajver) i njegovoj harizmatičnoj ženi, operskoj pevačici En (Merion Cotillard /Merion Kotijar) koji kod dvogodišnje ćerke otkrivaju neobičan dar: osim što izgleda kao marioneta, ume da peva glasom odrasle osobe.

Street movie 8. avgust od 20.30 h (pored fontane na Trgu kralja Milana)

KAZABLANKA BITS (CASABLANKA BEATS / HAUT ET FORT)

Države: Maroko, Francuska, reditelj: Nabil Ayouch. Učestvuju: Ismail Adouab, Anas i Abdelilah Basbousi, Samah Barigou

Film mladog marokanskog autora Nabila Ajuča prikazan je u takmičarskom programu Kanskog festivala. Posvećen je bivšem reperu koji podučava decu kako da izraze svoj talenat i mladalački bes kroz hip hop muziku i potkulturu. Učitelj i učenici pokušavaju da prevaziđu prepreke na tom putu.

ZLATO RAJNE (RHEINGOLD)
Države: Nemačka, Italija, Holandija, reditelj: Fatih Akin. Uloge: Emilio Sakraya, Mona Pirzad, Julia Goldberg, Sogol Faghani, Karim Günes, Doğa Güre

Givar Hadžabi Ksatar (Giwar Hajabi, čuveni Xatar), muzička zvezda kriminalne prošlosti, 2015. godine je napisao i objavio autobiografiju pod nazivom „Sve ili ništa”, koju je tokom jednog svog godišnjeg odmora pročitao i kultni nemačko-turski reditelj, scenarista i producent Fatih Akin, inače i sam vrlo dobro upoznat i sa Hadžabijevom pričom i sa njegovom rep muzikom.

Bogat program Festivala filmova podunavskih zemalja

35 filmova u četiri programske celine na 6. Dunav Film Festu

Šesto izdanje Dunav Film Festa biće održano od 22. do 27. avgusta u Smederevu. U okviru programa biće prikazano 35 ostvarenja podeljenih u četiri programske celine. Glavni program festivala biće održan u Malom gradu Smederevske tvrđave, dok će se filmovi u okviru programa Neprolazni gledati na lokaciji Dunavskog parka. Na Platou kod Кarađorđevog duda biće prikazani filmovi iz programske celine Porodica na okupu. Na letnjoj sceni (dvorište) i u bioskopu Centra za kulturu Smederevo biće održan program Reka-pitulacija.

Šesto izdanje festivala obeležiće zapažena ostvarenja priznatih reditelja, ali i mladih autora i autorki čije karijere su tek na početku.

Ostvarenja iz glavnog programa koja će publika imati priliku da pogleda su, između ostalih, film „Tačka povratka“ (Restore Point) autora Roberta Hloza. Film je smešten u 2041. godinu u kojoj je svet na ivici propasti. Nauka je dala čovečanstvu sposobnost da žrtve nasilnih zločina vrati u život, omogućavajući ambicioznom detektivu da reši slučaj ubijenog para tako što će vratiti jednog od njih nazad u život. Ostvarenje „Plastično nebo“ autora Tibora Banockog i Šarlote Sabo takođe je smešteno u budućnost, u 2123. godinu u postapokaliptičnu Budimpeštu gde se mladi bračni par bori za život. Film „Da li me voliš?“ autorke Tonje Najabrove prati tinejdžerku Kiru čiji život počinje da se menja kada otkrije da njen otac ima ljubavnicu. Njena potraga za ljubavlju, toplinom i nadom za bolju budućnost se poklapa sa slomom Sovjetskog Saveza koji, kao i njen život, počinje da se raspada. Još jedno ostvarenje koje će biti prikazano je i „Nula kalorija“ autorke Džesike Hausner. Gospođica Novak se pridružuje osoblju međunarodnog internata, kako bi predavala o savesnom konzumiranju hrane. Međutim, njena načela se ne podudaraju sa očekivanim i ona naglašava da je zdravije jesti manje. Ostali nastavnici polako primećuju šta se dešava, ali do trenutka kada roditelji shvate, klub Nula kalorija postaje stvarnost.

Osim bogatog glavnog i pratećeg programa festival će projekcijom ostvarenja „Osam i po“ Federika Felinija obeležiti 60 godina od premijere filma i 30 godina od smrti slavnog italijanskog filmskog reditelja i scenariste, dok će prikazivanje filma „Novac“ biti održano u čast autora Robera Bresona i tom prilikom će biti obeleženo 40 godina od premijere njegovog poslednjeg filma.

Festival je takmičarskog karaktera i žiri svake godine čine relevantni filmski radnici koji će dodeliti nagradu Dunavska lađa za najbolji film u takmičarskoj selekciji.

Svetska premijera srpske manjinske koprodukcije „The Peasants / Seljaci” na 48. Toronto International Film Festivalu (TIFF)

Dugometražni animirani film „The Peasants / Seljaci“, u koprodukciji Digitalkraft-a iz Srbije, producenata Ivana Pribićevića i Jelene Angelovski, imaće svetsku premijeru u programu Special Presentations 48. Toronto International Film Festivala (TIFF), koji se ove godine održava od 7. do 17. septembra.

Na ovom ostvarenju rediteljke Dorote Kobiela Velčmen i reditelja Hjua Velčmena, nominovanih za Oskara, Zlatni globus i BAFTA nagradu za film „S ljubavlju, Vinsent“ o životu Vinsenta Van Goga, radilo je 22 slikara i slikarki iz Srbije uz supervizore Biserku Petrović i Vladimira Vinkića, zajedno sa VFX timom producentske kuće Digitalkraft. Inostrani koproducenti filma su BreakThru Films iz Poljske i Art Shot iz Litvanije.

Povodom premijere na Toronto International Film Festivalu objavljen je prvi trejler filma: https://www.youtube.com/watch?v=RfsoP–5_NM

Radnja se temelji na romanu Vladislava Rejmonta, dobitnika Nobelove nagrade. „Seljaci“ je tragična priča o seljanki Jagni koja je primorana da se uda za mnogo starijeg, bogatog farmera Borinu, uprkos svojoj ljubavi prema njegovom sinu Anteku. Vremenom, Jagna postaje predmet zavisti i mržnje seljana i mora da se bori da sačuva svoju nezavisnost. Radnja se odvija na poljskom selu na prelazu iz 19. u 20. vek, a dramatični preokreti priče vezani su za promene godišnjih doba, težak rad na poljima i tradicionalne lokalne praznike.

Ovaj jedinstveni mikrosvet seoske zajednice služi kao povod da se ispriča univerzalna i aktuelna priča, o tragičnoj ljubavi i životu u maloj zajednici gde pravila i tradicija određuju uloge svakoga, a izlazak iz očekivanog može da rezultuje ismevanjem i odbacivanjem.

Prethodni film rediteljke Dorote Kobiela Velčmen i reditelja Hjua Velčmena, „S ljubavlju, Vinsent“, zaradio je 42 miliona dolara na blagajnama. “The Peasants / Seljaci” se snima istom slikarskom tehnikom koja je osvojila srca fanova širom sveta.

Toronto International Film Festival postoji od 1976. godine i najznačajniji je filmski festival na severnoameričkom kontinentu, sa godišnjom posetom od preko 400.000 ljudi. Ove godine će, u selekcijiama Gala i Special Presentations, premijerno biti prikazana nova ostvarenja Ričarda Linklejtera, Aleksandra Pejna, Hirokazu Kore-Ede, Itana Houka, i mnogih drugih renomiranih reditelja. 

Moj OFF – Besplatan onlajn letnji filmski maraton

Besplatan onlajn letnji filmski maraton „Moj OFF“ biće održan od 1. do 31. avgusta na platformi mojoff.net.

Publika će tokom avgusta imati priliku da pogleda 60 ostvarenja igranog i dokumentarnog filma različitih žanrova, svetova i emocija, među kojima su Aftersun, Bergmanovo ostrvo,C’mon C’mon, Summer of 85, Ubistvo svetog jelena, Aferim!, Alma Viva, Žena Čajkovskog, Joyland, Džoni Dep: Kralj kulta, Sent Omer…

Na platformi će u svakom trenutku moći da se pogleda 30 filmova, a program će biti svakodnevno ažuriran.

Gledaoci će samo prvog dana festivala imati priliku da pogledaju film „Broker“ reditelja Hirokazua Korede. Sniman u Južnoj Koreji film prati priču mlade žene koja jedne kišne noći ostavlja svoju bebu na pragu crkve. Novorođenče kupe dvojica muškaraca koji kradu napuštene bebe kako bi ih prodavali roditeljima koji su spremni dobro da plate. Kada se mlada žena, puna kajanja, vrati u crkvu, otkriva nezakoniti posao i odlučuje da se pridruži muškarcima kako bi pronašla najbolje usvojitelje za svoju bebu.

Japanski reditelj Hirokazu Koreda čiji je film „Kradljivci“ iz 2018. u Kanu nagrađen Zlatnom palmom, a u kategoriji Za najbolji inostrani film nominovan za nagradu Oskar, donosi ostvarenje koje američki dnevni list Washington Post hvali kao film čije se najmračnije teme socijalne disfunkcije i pukotina, pretvaraju u bajku iznenadne slatkoće.

Platforma „Moj OFF“ nastala je 2020. godine u godini pandemije, sa idejom da prikaže izvrsna ostvarenja prikazana na nekom od svetskih i domaćih festivala, koja imaju kratak bioskopski život ili nikada nisu prikazana, i koja su teško dostupna na vodećim streaming platformama.

Trejleri:

Broker: https://www.youtube.com/watch?v=UDBdAJo1ZlE

After Sun: https://www.youtube.com/watch?v=oxrfvZFKoK4&t=9s

Bergmanovo ostrvo: https://www.youtube.com/watch?v=kp2_-zsUFwY

Ekološki filmovi pod zvezdama: Zeleni bioskop otvorio sezonu uz izuzetnu posetu

Zeleni bioskop Slobodne zone, jedinstveni događaj na otvorenom koji spaja ljubav prema filmu i posvećenost ekologiji počeo je u Galeriji likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića u Novom Sadu.

Otvaranje, uz domaću premijeru dokumentarnog filma „El Eko“, prošlo je u izuzetnoj atmosferi, a bioskop pod zvezdama bio je popunjen do poslednjeg mesta.

Nakon ovog uspeha, na repertoaru je film „Alkaras“ koji je dobio nagradu Zlatni medved za najbolji film na Berlinalu 2022. godine.

Film prati život porodice Sole koja je svako leto provodila berući breskve u Alkarasu, malom katalonskom selu. Suočeni sa deložacijom, shvataju da bi im ovogodišnji rod mogao biti poslednji. Novi planovi, koji uključuju seču drveća breskve i postavljanje solarnih panela, izazivaju razdor u ovoj velikoj porodici. Po prvi put se suočavaju sa neizvesnom budućnošću i rizikuju da izgube više od svog voćnjaka. Trejler možete pogledati ovde.

Zeleni bioskop je projekat koji podstiče publiku da preispita svoj odnos prema okolini i prepozna značaj zaštite prirode. Već na početku, izuzetan odziv gledalaca potvrđuje da ovakav pristup kulturi i informisanju ostavlja duboki uticaj u zajednici.

U svetlu globalnih ekoloških izazova, ideja organizatora Zelenog bioskopa postaje sve značajnija. “Pozivamo sve da se pridruže našoj misiji da kroz film podignemo ekološku svest i inspirišemo postupke koje će uticati na očuvanje naše planete. Pozivamo vas da iskusite čaroliju filma na otvorenom, u okruženju koje slavi i štiti prirodu.”, poručuju posetiocima u susret filmskim projekcijama u Novom Sadu, Mokrinu i Sremskim Karlovcima.

Projekat je podržala  Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada

Projekcije filma „Alkaras“:

Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića, Novi Sad:

21. jul

Mokrin House, Mokrin:

27. jul

Ekološki centar Radulovački, Sremski Karlovci:

4. avgust

Projekcije su besplatne i počinju u 21.00 sat

Više informacija o projektu možete pronaći na sajtu Slobodne zone

ili na društvenim mrežama FacebookInstagram.

30. Festival evropskog filma Palić – 7. dan

“Zaštita pre svega” Pavla Vučkovića i dodela nagrada najboljim filmovima sutra na programu Festivala evropskog filma Palić

Sedmog, poslednjeg festivalskog dana, u petak 21. jula na Letnjoj pozornici na Paliću, u 21h biće dodeljene festivalska priznanja najboljim evropskim ostvarenjima, nakon čega će u Glavnom takmičarskom programu van konkurencije biti prikazan film “Zaštita pre svega” Pavla Vučkovića.

Film “Zaštita pre svega” je priča o dva mlada para iz Beograda, koji pokušavaju da započnu vezu u vreme korone. U želji da stupe u intimne odnose sprečava ih to što nemaju odgovarajuću “zaštitu”, što ih i motiviše da krenu u potragu. Tokom večeri oni susreću sijaset izopačenih likova, koji stoje na putu njihovoj sreći.

U selekciji „Paralele i sudari” van konkurencije, u Bioskopu Abazija na Paliću na repertoaru će od 17 časova biti film “Penal i seksualni život Ane Đ” rediteljke Milice Stojanov.

Radnja filma smeštena je u 2020. godinu kada je  buknula pandemija korona-virusa. Pozorišta su prekinula rad. Probe predstava su obustavljene. Čemer, praznina. zlokobna tišina. Ipak rediteljka Ana, dobija ponudu da dramatizuje i režira Golmanov strah od penala, remek delo Petera Handkea. To je veliki izazov i šansa da se pokrene posustala karijera. Problem je što joj kreativni proces emotivno inhibira i blokira seksualnost, ali uz nagovor najbolje prijateljice Sanje, Ana se ipak upušta u kreativni proces.

U programu Specijalne projekcije, u Bioskopu Abazija od 19 časova biće prikazan film “Koma” Petra Jakonića. Devedesete godine 20. veka su najturbulentniji period posle 2. svetskog rata na ovim prostorima i proizvele su mnogo dramatičnih situacija. Gradovi su rušeni, krv je tekla, ljudi su ginuli. Koma je intimna priča o jednoj porodici u tom periodu.

U selekciji “Severna Makedonija u fokusu”, u Bioskopu Eurocinema u Subotici će u 17 časova biti prikazan “Sestre” Dine Dume. Tinejdžerke Maja i Jana su nerazdvojne i sve rade zajedno. Svojeglava Jana obično vodi, a Maja je sledi. Jedne noći na zabavi uhvatili su Elenu, najpopularniju devojku u školi, kako se seksa na video snimku sa Majinom dugotrajnom simpatijom. Jana ubeđuje Maju da objavi video i kada postane viralan, Elenin život biva uništen.

Nakon ove projekcije, u istom prostoru će u 19 časova biti prikazan film “Budi mi tata!” Gabora Rohonjija – priča o ponovnom susretu oca i njegovog deteta, a sada tinejdžera, i pokušaju da se izgradi međusobno poverenje kroz pričanje priča pred spavanje.

U selekciji “Eco Dox” u Art Bioskopu “Lifka” u Subotici od 17 časova na programu je film “Neustrašiva Afrin: Vreme poplava” Angelosa Ralisa. Nabujala Bramaputra ponovo preti da proguta sve na svom putu. Na blatnjavoj adi koja nestaje, dvanaestogodišnja Afrin sprema se da napusti jedini svet koji je ikada poznavala.

U Art Bioskopu “Lifka”, u selekciji “Novi evropski dokumentarni film” od 19 časova će biti prikazano ostvarenje “Zimska priča” Karla Olsona. Snimajući savremenu Švedsku u njenoj raznolikosti, ali i kontradiktornostima, Zimska priča, izrasla iz istoimene pesme švedskog muzičara i umetnika Teda Stroma, sadrži 24 pedantno uokvirene scene društvenih slojeva zemlje stvarajući gorko-slatku, detaljima bogatu panoramu melanholične duše ove zemlje.

U selekciji “EFA Shorts”, u Bioskopua Abazija u 14 časova, na programu su ostvarenja “Potemkinist” (Radu Jude), “Crveni kofer” (Cyrus Neshvad), “Sekundenarbeiten” (Christiana Perschon), “Dečak daždevnjak” (Théo Degen), i “Tatine patike” (Olha Zhurba).

Novi projekat „Euro Fest for Kids“ podržan od strane Europa Cinemas

Promocija evropskih filmova za decu i jačanje kapaciteta u području filmske animacije i sinhronizacije

Mreža bioskopa koju čine Kulturni centar Gornji Milanovac, Leskovački kulturni centar i mts Dvorana pokrenuli su projekat „Euro Fest for Kids“ koji će biti realizovan od septembra 2023. do aprila 2024. godine.

Igor Stanković, ispred mts Dvorane kao jednog od partnera, je o ideji projekta izjavio: „Euro Fest for Kids je nastao sa ciljem promocije evropskih filmova za decu u Srbiji kojima je ograničen pristup filmskom sadržaju. Misija projekata je građenje nove publike i obrazovanje mladih u području filmske animacije i sinhronizacije. Cilj nam je da uvođenjem novih pristupa u procesu razvoja publike ojačamo i podignemo standarde organizacijskih i operativnih kapaciteta svih partnera projekta“.

U toku projekta biće realizovana radionica „Kako sinhronizovati crtani film“ koju će voditi filmski profesionalci u oblasti sinhronizacije, kao i filmski distributeri. Nakon održanih radionica u kojima će učestvovati i profesionalni glumci, najtalentovaniji mladi će „pozajmiti“ svoje glasove za jedan evropski dugometražni animirani film.

Sinhronizovani film će premijerno biti prikazan na festivalu koji će se održati u februaru 2024. godine (od 6. do 9. februara), a nakon toga i distribuiran u bioskopima, članicama Mreže kinoprikazivača Srbije (Serbian Cinemas Network).

„Euro Fest for Kids“ revija biće održana simultano u Beogradu, Leskovcu i Gornjem Milanovcu uz prisustvo dece iz svih gradova (članova projekta). Reviju će otvoriti noseći sinhronizovani film.

Projekat je podržan od strane programa „Collaborate to Innovate“ udruženja Europa Cinemas – MEDIA Kreativna Evropa.

30. Festival evropskog filma Palić – 5. dan

“Stari hrast” Kena Louča i “Zemlja kratkih rečenica” Hele Jof sutra na programu Festivala evropskog filma Palić

Petog festivalskog dana, u sredu 19. jula na Letnjoj pozornici na Paliću, u Glavnom takmičarskom programu u 21h će biti prikazan film “Stari hrast” Kena Louča a od 23h “Zemlja kratkih rečenica” Hele Jof. Neposredno pred početak prvog filma, reditelju Andresu Drezenu će biti dodeljena nagrada “Aleksandar Lifka” u kategoriji inostranih stvaralaca.

“Stari hrast” je film o budućnosti poslednjeg preostalog paba, Stari Hrast u selu na severoistoku Engleske, gde ljudi napuštaju zemlju zbog zatvorenih rudnika. Kuće su jeftine i dostupne, što ga čini idealnom lokacijom za sirijske izbeglice.

U filmu “Zemlja kratkih rečenica”, život Mari se okreće naglavačke kada Rasmus, ljubav njenog života, prihvata posao učitelja u lokalnoj školi u zapadnom Jutlandu. Nevoljno, Mari se pridružuje Rasmusu i oni se sele iz Kopenhagena u vetroviti Veling. Rasmus se odmah uklapa u lokalne običaje, ali Mari doživljava kulturni šok. Međutim, postepeno uči da više sluša, a manje priča, te shvata da joj je Veling potreban koliko je i ona, njena kolumna u lokalnim novinama, potrebna Velingu. Film je rađen po istoimenom romanu Stine Pilagrada objavljenom 2020. godine.

U selekciji „Paralele i sudari”, u bioskopu Abazija na Paliću će na repertoaru biti filmovi “Hladan poput mermera” Asifa Rustamova (17h) i “Živi svetac” Tinatin Kajrišvili (19h).

Film “Hladan poput mermera” prati sina koji, nakon što mu je otac, posle deset godina odležanih u zatvoru zbog ubistva supruge, neočekivano pušten na slobodu, želi da sazna šta se tačno dogodilo.

U ostvarenju “Živi svetac”, rudari otkrivaju da je raspeti Svetac oživeo i da je među njima. Ubrzo nakon proslave njegovog ponovnog dolaska, ipak gube nadu – obični ljudi ne mogu da ih zaštite od nedaća. Beznadežna i uplašena gomila ponovo razapinje Sveca.

U selekciji “Severna Makedonija u fokusu”, u Bioskopu Eurocinema u Subotici će u 17 časova biti prikazan film “Mimi” Darijana Pejovskog.  Radnja prati istoimenu glavnu protagonistkinju koja je ostavila majku i mračnu tajnu u svom selu da bi došla u prestonicu na postdiplomske studije. Upoznaje Saru, bivšu manekenku, a sada mladu majku sa bogatim mužem koji je zlostavlja. Dok Mimi radi noćima u kiosku svog starog strica i povremeno izlazi sa mušterijama u prolazu, postaje jasno da ona ne žudi za Sarinim mužem, već za majčinstvom.

Nakon ove projekcije, u istom prostoru će u 19 časova biti prikazan film “Sporedni likovi – fragmenti” Arpada Sopsitsa, koji prikazuje paralelno priče o tri porodice danas u ruralnoj Mađarskoj. Na ekranu se odvija život bogatog biznismena Arpada, njegove supruge Franciske i njihove ćerke Babite, fotografa Gabora i njegove devojke, keramičarke Edine, i zatvorskog sveštenika Tibora. Njihove sudbine su isprepletene: mnogi od njih žive ili su živeli u istom gradu, a njihovi životi su suštinski preokrenuti tajnama i zločinima koji se otkrivaju tokom filma.

U selekciji “Eco Dox” u Art Bioskopu “Lifka” u Subotici od 17 časova na programu je “Planeta B” Pitera Van Eka. Trinaestogodišnja Bo živi naizgled savršen život: u složnoj je porodici u mirnom belgijskom kraju, okružena je prijateljima, dobar je đak. Poput mnogih mladih ljudi, pomalo je buntovna; mnoge stvari preispituje. Prateći vesti, postaje sve svesnija lošeg stanja u kom se planeta nalazi. Zajedno sa bliskim prijateljem Lukom, pridružuje se Pobuni protiv odumiranja usmerenoj protiv klimatskih promena

U Art Bioskopu “Lifka”, u selekciji “Novi evropski dokumentarni film” od 19 časova će biti prikazano ostvarenje “Mavena” Andrije Lekića. Godine 2011, nakon volontiranja u područjima pogođenim cunamijem u Japanu, života sa emigrantima u zimskim noćima Pariza i vremena provedenog na albanskim Prokletijama, protagonista se vraća u mesto odrastanja da bi boravio pored oca koji je u terminalnoj fazi bolesti. Četiri priče snimljene u periodu od osam godina; krvna osveta i njene posledice; fenomen virdžine; ljubav sestre i brata koji ima trajno ostećenje mozga i poslednji dani oca. Kroz četiri priče protagonista promišlja večna pitanja o stvarnosti, istini, traganju za domom, sećanju i ljubavi.

Omaž program posvećen Mariji Kanjas, ovogodišnjoj dobitnici nagrade Underground Spirit, biće održan u 21h u Bioskopu Abazija, a na repertoaru su video radovi ove autorke: “Sveti triler”, “Sé Villana. La Sevilla Del Diablo”, “U ritmu Marabunte”, “No Ni Na”, “Cumbia Against the Machine”, “Moja borba”, “Bog te ubio”, “Vrištaću nad tvojim grobom”, i “Kakav trip. Uvrnuti san savremene umetnosti”. Ovaj program podržan je od strane fonda Acción Cultural Española (AC/E).

U selekciji “Žigmond Vilmoš”, od 14 časova u Bioskopu Abazija, na programu su filmovi “Pukovnik plače za crvenkosom” (Nagy V. Gergő), “Ljudi za druge” (Andella Mirtill), i “Hanin bistro” (Török Aron).

U selekciji “EFA Shorts”, u Bioskopu Abazija od 13:30 časova, na programu su ostvarenja “38”(Joanna Rytel), “Devojačko veče” (Lola Cambourieu, Yann Berlier), “Postati muško u srednjim godinama” (Pedro Neves Marques), “Bakin seksualni život” (Urška Djukić) i “Saboter” (Anssi Kasitonni).

Specijalna projekcija filma “Da li ste videli ovu ženu”, koji je dobio AFIFS nagradu za najbolji domaći film, biće održana u 15 časova u Bioskopu Abazija

U pratećem programu festivala, u Maloj gostioni od 10 do 12 časova biće održan panel “Posledice upotrebe municije sa osiromašenim uranijumom u NATO agresiji 1999. godine – inspiracija za kinematografe”.

U muzičkom programu u Abaziji, od 23 časa nastupiće bend pod vođstvom Vladimira Rusića.

Povodom jubilarnog 30. Festivala evropskog filma Palić napravljena je igrica i nagradni konkurs “Evropske filmske priče”, kojoj možete pristupiti putem linka www.eufilmstories.com. Nakon odgovora na nekoliko pitanja algoritam vam, na osnovu vaših interesovanja, preporučuje filmove sa programa ovogodišnjeg Festivala. Pored preporuke programa očekuju vas i videi u kojima glumci dele svoje utiske i zanimljive informacije o evropskom filmu domaće i međunarodne scene. Kako biste učestvovali u nagradnom konkursu potrebno je da odigrate igricu, objavite ili snimite scenu iz vašeg omiljenog filma i tagujete @palicfilmfestival u toj objavi na Facebooku, Instagramu ili TikToku.

Dunav film fest od 22. do 27. avgusta u Malom gradu Smederevske tvrđave

Šesto izdanje Međunarodnog filmskog festivala Dunav Film Fest biće održano od 22. do 27. avgusta u Malom gradu Smederevske tvrđave.

Praznik filma koji već šest godina stavlja Smederevo na mapu festivalskih prestonica premijerno će prikazati najznačajnija ostvarenja podunavske kinematografije. Publika će pod vedrim nebom ponovo moći da uživa u preko trideset ostvarenja podeljenih u četiri programske celine na četiri atraktivne lokacije u Smederevu. Šesto izdanje obeležiće zapažena ostvarenja velikih festivala, nagrađivani i filmovi priznatih reditelja, kao i filmovi mladih autora i autorki čije karijere su tek na početku.

Festival je takmičarskog karaktera i žiri svake godine čine relevantni filmski radnici koji će dodeliti nagradu Dunavska lađa za najbolji film u takmičarskoj selekciji.

Glavna lokacija festivala i ove godine biće Mali grad Smederevske tvrđave, dok će publika i dalje uživati na lokacijama poput Dunavskog parka, Platoa kod Кarađorđevog duda i u Centru za kulturu Smederevo.

Program kao i ostale informacije o festivalu biće uskoro dostupne na sajtu: dunavfilmfest.rs.

Zeleni bioskop Slobodne Zone u Novom Sadu, Mokrinu i Sremskim Karlovcima

Najbolji filmovi Berlinala u bioskopima na otvorenom

Nakon izuzetno uspešnog pilot projekta prošle godine i više od 2.000 zadovoljnih posetilaca, Zeleni bioskop Slobodne Zone očekuje nas i ovog leta.

Tokom jula i avgusta publika će imati priliku da u bioskopima na otvorenom, pod zvezdanim nebom, pogleda filmove na tri različite lokacije:u Galeriji likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića u Novom Sadu, Mokrin Hausu u Mokrinu i Ekološkom centru Radulovački u Sremskim Karlovcima.

Filmski festival Slobodna zona kroz ovaj projekat želi da doprinese u ukazivanju na ekološke globalne i lokalne probleme, kao i u pronalaženju potencijalnih rešenja i mogućih primera dobre prakse. Kroz pažljivo odabrane filmove otvaraju se pitanja o različitim aktuelnim eko temama kako bi posetioci bolje razumeli koji su uzroci i posledice globalne krize i kako bi bili motivisani da preuzmu inicijativu i angažovano učešće u okviru svojih lokalnih zajednica.  Promo video Zeleni bioskop

Zeleni bioskop počinje domaćom premijerom filma El Eko, koji je ove godine osvojio nagradu za najbolji dugometražni dokumentarni film na Berlinalu. El Eko je priča o ehu onoga što leži u duši, o toplini i utočištu koje pružaju oni oko nas, o surovosti prirode, buntovništvu i odrastanju. U udaljenom meksičkom selu koje postoji van vremena, deca se brinu o životinjama i svojim starima, uče da razumeju smrt i ljubav iz svake izgovorene i prećutane reči svojih roditelja. Trejler možete pogledati ovde.

Očekuje nas i projekcija filma „Alkaras“ koji je dobitnik Zlatnog medveda za najbolji film na Berlinalu 2022. godine. Otkad pamte, porodica Sole je svako leto provodila berući breskve u Alkarasu, malom katalonskom selu. Ali, suočeni sa deložacijom, shvataju da bi im ovogodišnji rod mogao biti poslednji. Novi planovi, koji uključuju seču drveća breskve i postavljanje solarnih panela, izazivaju razdor u ovoj velikoj porodici. Po prvi put se suočavaju sa neizvesnom budućnošću i rizikuju da izgube više od svog voćnjaka. Trejler možete pogledati ovde.

Projekat je podržala  Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada

Projekcije filmova su besplatne za posetioce i počinju u 21.00 sat.

Lokacije i program projekcija :

Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića, Novi Sad:

14. jul : „El Eko“

21. jul: „Alkaras“

Mokrin House, Mokrin:

27. jul: „Alkaras“

Ekološki centar Radulovački, Sremski Karlovci:

4. avgust: „Alkaras“

Više informacija o projektu možete pronaći na sajtu Slobodne zone

ili na društvenim mrežama FacebookInstagram.

U Njujorku otpočela bioskopska distribucija filma „Strahinja Banović“

U kultnom njujorškom bioskopu posvećenom umetničkom filmu, IFC Centru, počela je bioskopska distribucija višestruko nagrađivanog domaćeg filma „Strahinja Banović“. Prvim projekcijama prisustvovali su reditelj Stefan Arsenijević, glavni glumac Ibrahim Koma, producent Miroslav Mogorović i direktorka fotografije Jelena Stanković.

Prvog dana distribucije, u Njujork Tajmsu izašla je kritika filma u kojoj između ostalog stoji: „Izuzetno dobro napravljen film, utemeljen na potresnim ulogama Kome i Mense Ofei… veliko delo o osnovnoj ljudskoj težnji za nečim boljim, i tuzi koja često s njom dolazi.”

„Veliko je uzbuđenje, velika je čast imati film u američkim bioskopima“, rekao je Arsenijević. „Sudeći prema prvim projekcijama kojima smo prisustvovali, američka publika jako emotivno reaguje na film. Dobili smo mnoštvo pitanja, dugo smo razgovarali nakon svake projekcije. Ljudi imaju potrebu da nakon filma razgovaraju o migraciji, o društveno-političkom kontekstu, o tome šta je ljubav danas. A to smo upravo i želeli ovim filmom, da postaknemo publiku na promišljanje, razgovor, diskusiju. Veoma sam zadovoljan prijemom filma.“

“Veliko je zadovoljstvo što se naš film prikazuje u Americi”, rekao je glumac Ibrahim Koma. “Ponosan sam. Imam osećaj da se publici stvarno jako svideo film. Njujorčani su jako otvoreni i radoznali. Imali smo zanimljivu diskusiju na mnoge teme.”

Producent Miroslav Mogorović kaže: „Veoma sam zadovoljan, i moram priznati uzbuđen. “Strahinja Banović” je do sada proputovao festivale širom sveta, i evo sada dolazi i pred američku bioskopsku publiku. Živimo u turbulentnim vremenima koja nisu poštedela ni jedan deo sveta, a Stefan Arsenijević kroz jednu ličnu priču upisanu u matricu našeg kulturološkog nasleđa, govori o aktuelnom trenutku u svetu. Film nosi iskrenu emociju i empatiju i zato je ova univerzalna ljudska priča dirljiva publici na različitim kontinentima. Distribucija našeg filma u američkim bioskopima je veliki uspeh ne samo za ekipu filma, nego i za celokupnu srpsku kinematografiju.”

Maja Novaković u fazi postprodukcije svog novog filma „Ko će pokucati na vrata mog doma“

 Mlada, a već i na međunarodnom nivou višestruko nagrađivana rediteljka Maja Novaković u ovom trenutku je u fazi postrodukcije svog novog filma – dokufikcije (hibridnog dokumentarca) dugog metra nazvanog „Ko će pokucati na vrata mog doma“ (At the door of the house who will come knocking). Prošle godine je na jednom od svojih redovnih konkursa projekat ovog filma podržao i Filmski centar Srbije (FCS).

Kratak sinopsis glasi: Stariji čovek luta hladnim predelima da umiri tugu. On traži utehu u razgovoru i nalazi je ispovedajući svoje jade i najdublja osećanja svom stalnom pratiocu.

Maja Novaković je u svojoj rediteljskoj eksplikacii navela i sledeće: „Ko će pokucati na vrata mog doma je moj prvi dugometražni projekat. Ovo je film o otuđenosti i hladnoći; hladnoći pejzaža i hladnoći ljudi. Ovo je film o čoveku, gubitku i ljubavi prema bosanskim brdima i konjima. Kao i moj prethodni, kratkometražni, film A sad se spušta veče takođe je smešten u krajolik Istočne Bosne.Najsigurnije i najkomfornije se osećam kada pričam, naizgled male, priče iz svog okruženja, jer razumem i osećam atmosferu, duh ljudi i mesta.“

Ekipu filma čine: rediteljka, scenaristkinja, kao i direktorka fotografije i montažerka, Maja Novaković, koscenarista Jonathan Hourigan, protagonisti protagonisti: Emin Bektić i Andrej Božilović,montažer (takođe zaslužan i za grafički dizajn i ilustraciju) Nebojša Petrović, kompozitor muzike Szilárd Mezei, dizajner zvuka Luka Barajević, mikser zvuka Aleksandar Rančić, te Forgrade studio, zadužen za kolor-korekciju.

Film produciraMaja Novaković, koproducentkinja je Sara D’hanens, izvršni producent je  Skye Fitzgerald, producent saradnik Nikica Novaković, organizatori snimanja su Bojana Božilovići i Viktor Božilović. Film producira kuća Kinorasad, a koproducent jer kuća Seafare Films.

Pripreme za snimanje odvijale su se od jula do decembra 2019. Film je sniman u više  navrata u periodu između januara 2020. i januara 2023. godine na lokacijama: Jasenova, Srebrenica i Pobrđe, Bratunac, u istočnom delu Bosne i Hercegovine. Planirano je da film bude završen tokom prve polovine sledeće godine i da traje 80 minuta.

Projekat ovog filma zvanično je predstavljan i nadmetao se na festivalskim segmentima obuke IDFAcademy 2022 i Beldocs Pitching Forum 2023 ( gde je osvojio nagrade Al Jazeera Balkans Award i Forgrade Post-production Award).

Maja Novaković je na sebe skrenula pažnju kratkim dokumentarnim filmom „A sada se spušta veče“ (nastalom u produkciji Akademskog filmskog centra „Doma kulture „Studentski grad“ (na Novom Beogradu) i takođe uz podršku Filmskog centra Srbije). Svetsku premijeru je imao u zvaničnom takmičarskom programu osvedočeno prestižnog festivala dokumentarnog filma Vision Du Reel u Nionu, a usledila su učešća i na brojnim drugim viđenim filmskim festivalima širom sveta. Film je izborio zvaničnu kvalifikaciju za nominaciju za Oskara u svojoj kategoriji, a ukupan skor iznosi čak 53 festivalske nagrade i priznanja, i to većinski na međunarodnom planu.

Film „O novcu i sreći“ prikazan na najvećem svetskom festivalu animiranog filma u Ansiju

 
Kratki animirani film Ane Nedeljković i Nikole Majdaka „O novcu i sreći“ prikazan je u okviru
takmičarskog programa „Perspektive”. prestižnog “Festivala animiranog filma” u Ansiju u
Francuskoj, koji je održan od 11. do 17. juna 2023. godine. Ovaj festival predstavlja najznačajniji
festival animacije na svetu, a ovogodišnje izdanje okupilo je više od 15.000 akreditovanih gostiju
iz celog sveta. Učešće u okviru ovog festivala predstavlja veliku uspeh u svetu animacije. 
Animirani film „O novcu i sreći“ na festivalu je imao čak četiri projekcije pred punom salom i
naišao je na odlične reakcije publike. Reditelji filma Ana Nedeljković i Nikola Majdak imali su
priliku da prisustvuju ovom festivalu i predstave svoj rad publici. 
Film „O novcu i sreći“ bavi se aktuelnom temom ekonomije, kroz distopijski svet Hrčaka koji žive
i vredno rade u Hrčkolendu, savršenoj državi sa savršenom ekonomijom u  kojoj BDP
konstantno raste, ne postoji nezaposlenost, a sto odsto stanovništva izjašnjava se da je srećno.
Naravno, kao i svaki pokušaj nasilnog uređenja savršenog društva, svet Hrčaka ima i svoju
mračnu stranu, koju postepeno otkrivamo tokom filma. Film traje deset minuta i rađen je u
zahtevnoj stop motion tehnici animacije, u kojoj su korišćene plastelinske lutke.  
Film je premijerno prikazan na prestižnom “Filmskim festivalu u Lokarnu” u Švajcarskoj, u
avgustu 2022. godine, a potom i na brojnim drugim međunarodnim festivalima među kojima
izdvajamo “Sarajevo Film Festival”, “DOK Leipzig” i “PÖFF Black Nights Film Festival” u Talinu.
Američku premijeru imao je na “Međunarodnom filmskom festivalu” u Santa Barbari. 
Prvi animirani film Ane Nedeljković i Nikole Majdaka „Rabbitland“ nagrađen je Kristalnim
medvedom na Berlinalu 2013. godine i prikazan je na više od sto festivala širom sveta.
Njihov drugi animirani film „Neputovanja“ iz 2018. godine, prikazan je na Berlinalu, Ansiju
(Annecy) i Sandensu, kao i na brojnim drugim festivalima, a takođe je kvalifikovan za Oskara i
nominovan za prestižnu Annie nagradu u Los Anđelesu.
Film „O novcu i sreći“ je njihov treći kratki animirani film. Trenutno rade i na razvoju svog prvog
dugometražnog animiranog filma „Novi Rabbitland“. 
 
Film „O novcu i sreći“ producirala je filmska kuća Baš Čelik (producentkinja Jelena Mitrović) a
koproducenti su Finta Film iz Slovenije (Tina Smrekar) i Bfilm iz Slovačke (Peter Badač). Film je
podržan od strane Filmskog centra Srbije, Slovenačkog filmskog centra i  Creative Europe
Media, a distributer je MIYU iz Francuske (Luce Grosjean). Boravak autora na festivalu u Ansiju
podržan je od strane Ministarstva kulture Republike Srbije. 
 

Autorka scenarija i vizuelnog koncepta je Ana Nedeljković, direktor fotografije Nikola Majdak,
montažu filma radila je Milina Trišić, muziku Dušan Petrović, naratorka je Maša Mileusnić,
dizajn zvuka radio je Julij Zornik a film su animirali Ana Nedeljković, Leon Vidmar i Nikola
Majdak. U radu na ovom filmu učestvovali su i brojni drugi saradnici. 
 
Više informacija o festivalu 
https://www.annecyfestival.com/home

 “Strahinja Banović” u američkim bioskopima

Višestruko nagrađivani domaći film “Strahinja Banović” Stefana Arsenijevića otpočeće američku bioskopsku distribuciju svečanom projekcijom u petak 30. juna u čuvenom njujorškom IFC Centru. Tokom prva tri dana prikazivanja filma u ovom bioskopu, projekcijama će prisustvovati reditelj Stefan Arsenijević, glavni glumac Ibrahim Koma, producent Miroslav Mogorović i direktorka fotografije Jelena Stanković, koji će razgovarati sa publikom. IFC Centar je kultni njujorški bioskop poznat po prikazivanju kvalitetnog umetničkog filma. Američki distributer filma je ArtMattan Films.

Snažna i autentična ljubavna priča, film ”Strahinja Banović” je svetsku premijeru imao na jednom od najvažnijih evropskih festivala, 55. Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima, gde je osvojio čak pet nagrada, uključujući i glavnu nagradu, Gran-pri Kristalni globus za najbolji film. Ovo je prvi put u ovom veku da je srpski film trijumfovao u glavnom takmičarskom programu na nekom od svetskih festivala najvažnije A kategorije. “Strahinja Banović” je do sada učestvovao na 50 međunarodnih filmskih festivala i osvojio preko 30 nagrada.

Film je inspirisan čuvenom srpskom epskom pesmom “Banović Strahinja”, osavremenjenom i smeštenom u kontekst savremene izbegličke krize. Glavni junak je mladi migrant iz Afrike koji je, u želji da se što bolje uklopi u novu sredinu, uzeo srpsko ime Strahinja. Sa svojom ženom Ababuo on živi u izbegličkom kampu u Krnjači, dok novi talas izbeglica iz Sirije, među kojima je i harizmatični Ali, ne unese nemir u njihov život. Ababuo nestaje bez objašnjenja. Strahinja kreće balkanskom migrantskom rutom iz potpuno drugih razloga od svih ostalih – iz ljubavi.

Pokrenuta kraudfanding kampanja za kratkometražni film „Kalafon“ Vuka Bogdanovića

ETM produkcija, koja radi na realizaciji kratkometražnog autorskog debitantskog filma „Kalafon“ Vuka Bogdanovića, ostvarenja koje afirmiše muzičko stvaralaštvo Roma, istovremeno ističući probleme sa kojima se susreću diskriminisane i marginalizovane grupe stanovništva, pokrenula je kraudfanding kampanju na Indiegogo platformi.

Film je podržao i Nacionalni savet Romske nacionalne manjine. Projekat tog filma je prethodne godine podržan na konkursu Filmskog centra Srbije, čija je komisija u svom obrazloženju istakla da se radi o posebno kvalitetnom projektu koji se izdvojio poznavanjem materije i miljea u kojem se dešava radnja filma, i velikom ljubavlju autora prema vodećim akterima. Zbog svojih umetničkih i zanatskih kvaliteta veruje se da će ovaj film ostvariti značajan uspeh na svim relevantnim domaćim i stranim festivalima kratkog metra na kojima će „Kalafon” biti predstavljen.

Radnja filma se bazira na tradiciji, običajima i muzici Roma, uvodeći nas kroz autorsku filmsku poetiku u ovaj fantastični svet. Romska kultura inspirisala je autora da istraži probleme sa kojima se susreće ova nacionalna manjina, surov život muzičara, vlasnika kafana, konobarica, žena za zabavu… Zloupotrebu dečjeg rada, začarani krug siromaštva i nedostatka obrazovanja, ilegalno tržište rada, nevidljivost u državnom sistemu…

Romska muzika koja se svira dušom, utkana je u sve pore ovog filma i prenosi emociju na publiku – radost, tugu, bol, slavlje… U filmu će biti zastupljena originalna romska muzika koja će na ovaj način biti sačuvana od zaborava i predstavljena široj publici. Osim toga naći će se i autorska muzika koja će još dugo živeti svoj kafanski život.

Reditelj želi da prikaže svoju viziju životnih priča romskih muzičara služeći se autentičnim jezikom filma, i da kroz svoju estetiku ukaže na ovaj društveni fenomen.

Vuk Bogdanović je perspektivni mladi reditelj, koji je sticao iskustvo na različitim projektima. Posle višegodišnje saradnje sa brojnim istaknutim rediteljima, Vuk se odvažio na autorski rad. Osim režije, potpisuje i scenario za ovaj film.

Kako je planirano film „Kalafon” biće prikazan na svim relevantnim domaćim i stranim festivalima kratkog metra.

Više o pomenutoj kampanji ovde: https://www.indiegogo.com/projects/kalafon-short-film-support–2#/

Na sledećem linku možete videti nešto više o samom filmu i kampanji:

U toku je snimanje filma Miroslava Lekića “Ruski konzul”, po romanu Vuka Draškovića

FOTO: Goran Đukanović

Posle višegodišnjih priprema, počelo je snimanje filma „Ruski konzul“ u režiji Miroslava Lekića. U ovoj istorijskoj drami, zasnovanoj na istoimenom romanu Vuka Draškovića, glavne uloge tumače Nebojša Dugalić i Žarko Laušević. „Ruski konzul“ nastaje pod okriljem producentkih kuća Visionteam i Telekom, a snimanje će trajati od 15. maja do 13. jula 2023. godine, na lokacijama u Beogradu, Mladenovcu i Požarevcu. Premijera filma „Ruski konzul“ predviđena je za početak 2024. godine.

Osim Dugalića i Lauševića, u „Ruskom konzulu“ glume Paulina Manov, Konstantin Fidanov, Svetozar Cvetkovic, Visar Viška, Danica Radulović, Petar Zekavica, Meto Jovanovski, Nada Macanković, Slaviša Čurović, Enver Petrovci i drugi. Lekić je, podsećamo, Draškovićev roman „Nož“ pretočio u istoimeni film 1999. godine.

Film režira Miroslav Lekić, a producira ga Dragan Đurković. Lekićevi ključni saradnici na ovom projektu su: direktor fotografije Dalibor Tonković, kostimografkinja Snežana Karl, scenografkinje Irena Marjanov i Ivana Jančić, maskerke Tatjana Ranisavljević, Tamara Milićević i Anita Laušević, majstor vizuelnih efekata (VXS) Ivan Kod. Direktorka filma je Jovana Mijović, a film će monitirati Petar Jakonjić.

Ovo je sedmi dugometražni igrani film u režiji Miroslava Lekića. Prethodna ostvarenja su „Stepenice za nebo“, „Dogodilo se na današnji dan“, „Bolje od bekstva“, „Povratak lopova“, „Nož“ i „Lavirint“. Reč je o petoj saradnji Lekića i Lauševića, računajući i seriju „Državni službenik“.

Filmski centar Srbije je projekat za film „Ruski konzul“ podržao krajem 2018. godine, na Konkursu za sufinansiranje proizvodnje domaćih dugometražnih igranih filmova. U obrazloženju komisije, između ostalog, stoji: „Projekаt je zasnovan nа istoimenoj knjizi Vukа Drаškovićа koja je nаstаvаk romаnа Nož, i koja se bаvi složenom temom srpsko-аlbаnskih odnosа… Uzimаjući u obzir i dаlje veomа аktuelnu problemаtiku sа Kosovom i Metohijom, komisijа smаtrа dа bi reаlizаcijа ovog projektа bilа znаčаjnа, ne sаmo kаo filmsko delo, već i kаo pomoć u rаzumevаnju složenih srpsko-аlbаnskih odnosа kroz priču u kojoj su vešto izbegnutа opštа mestа i stereotipi, kаo i jednostаvnа podelа nа dobre i loše.

Bašta Fest pokreće program Balkan X Visegrad Short Film Network za profesionalce

Bašta Fest, zajedno sa partnerima iz regionalnih zemalja, Drim Short Film Festival (Struga, Severna Makedonija) i Seanema Film Festival (Ulcinj, Crna Gora) prošle godine osnovao je BALKAN SHORT FILM NETWORK, Balkansku mrežu kratkog filma za edukaciju mladih filmskih autora, kao i promociju kratkog filma u regionu.

Od ove godine, projekat se širi i dobija novu dimenziju, BALKAN X VISEGRAD SHORT FILM NETWORK uz podršku Visegrad+ granta. Mreža se širi na zemlje iz Višegradske grupe, ostvarivanjem partnerstva sa festivalima kratkog filma iz Poljske – Short Waves Film Festival, Mađarske – BuSho Film Festival i Slovačke – Azyl Shorts. U saradnji sa partnerskim festivalima, na tri radionice u Crnoj Gori, Srbiji i Severnoj Makedoniji učestvovaće i mentori iz ovih zemalja.

Svi partneri okupljeni su oko istih ciljeva – radu na decentralizaciji kulture, osvešćivanju značaja kratkog filma kao umetničke forme, umrežavanju, osnaživanju i prezentovanju mladih talenata. Kroz niz aktivnosti će zajedno raditi na ovim ciljevima, a prvi i trenutno najveći projekat je proširenje edukativnog programa za mlade filmske autore.

Učesnici ovogodišnjeg niza radionica su projekti za kratke igrane filmove “Smrt, more, plave boje” (reditelj Milutin Milošević, producentkinja Jelena Čeivanović, Srbija), “Preko praga” (rediteljka Tara Gajović, producent Nikola Uzelac , Srbija), “Nepredviđene okolnosti proistekle iz načina igranja” (rediteljka Olja Pokrajac, producentkinja Vera Pavlović, Srbija), “Sve naša putovanja” (reditelj Goran Kaluđerović, producent Aleksa Bujisić, Crna Gora) i “Koledari” (reditelj Filip Lafazanovski, producent Slobodan Trajkoski, Severna Makedonija).

Deset učesnika će na prvoj radionici BAŠTA PITCH u okviru Bašta Festa raditi na prezentaciji svojih projekata sa mentorima  – producentom Milanom Stojanovićem i rediteljem Raškom Miljkovićem, kao i gostujućim mentorima Lukašom Terenom, direktorom fotografije iz Slovačke i Pavelom Kosunom, producentom iz Poljske. Najbolji pitch (prezentacija) projekta biće izabran poslednjeg dana festivala i proglašen na zatvaranju.

Projekat Balkan Short Film Network je podržan od strane MOVE granta za regionalne projekte od Western Balkans Fonda, Internacionalnog Visegrad Fonda Visegrad+ granta, Ministarstva kulture i informisanja Srbije i Filmskog centra Srbije. Western Balkans Fond grant šema za region je osnovana od strane Evropske unije, IPA – Instrument za pretpristupnu pomoć. Ovaj projekat je ko-finansiran od strane Vlade Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke kroz Visegrad grantove iz Internacionalnog Visegrad Fonda. Misija fonda je da unapredi ideje za održivu regionalnu saradnju u Centralnoj Evropi.

Srpski glumci učesnici drugog izdanja međunarodnog programa „ReActing as a Star“ od 15. do 17. juna na Bledu

Drugo izdanje međunarodnog programa „ReActing as a Star„, posvećenog umrežavanju regionalnih glumaca sa evropskim kasting direktorima, agentima, filmskim rediteljima i drugim profesionalcima iz audiovizuelne industrije, održaće se od 15. do 17. juna na Bledu, u Sloveniji. Devetnaest talentovanih i poznatih glumaca iz regiona, među kojima i Borka Tomović, Radovan Vujović, Mira Janjetović i Anita Ognjanović iz Srbije učestvovaće u ovogodišnjem programu koji se održava pod sloganom „Act globally, play internationally!“.

Ovogodišnje izdanje koncipirano je kao jedinstveni događaj namenjen umrežavanju,  na kojem glumci mogu unaprediti svoje sposobnosti, proširiti svoje znanje i pronaći nove poslovne prilike. Program „ReActing as a Star“ nosi oznaku Knowledge Sharing Evropske filmske akademije za 2023. i 2024. godinu. Pod oznakom Knowledge Sharing, Evropska filmska akademija želi dati veću vidljivost i istaći važnost izvanrednih projekata koji su usmereni ka povezivanju ljudi i deljenju znanja.

Program „ReActing as a Star“ inicijativa je Slovenačkog filmskog centra i Secret Arts Cinema kao producenta projekta, u partnerstvu sa filmskim centrima i fondovima iz Srbije, Hrvatske, Severne Makedonije, Crne Gore, CineLink Industry Days Sarajevo Film Festivala,  i u saradnji sa Evropskom filmskom akademijom, Međunarodnim udrženjem kasting direktora i platformom Filmmakers.eu.

Povodom ovog događaja, Nataša Bučar, direktorka Slovenačkog filmskog centra, izjavila je sledeće:

„Drago mi je što smo pokrenuli program „ReActing as a Star“, koji u Sloveniju dovodi mnoge uspešne i poznate filmske glumce iz regiona, kao i etablirane kasting direktore i agente. U saradnji sa regionalnim filmskim centrima, podržavamo ovaj projekat s zajedničkom ambicijom da obezbedimo veću prisutnost naših glumaca u filmskoj produkciji i time im pružimo više prilika za afirmisanje u regionu i inostranstvu. Program „ReActing as a Star“ donosi Sloveniji međunarodno priznat događaj koji je od vitalnog značaja kako za slovensku filmsku industriju, tako i za region u kojem naši filmski stvaraoci sarađuju i koproduciraju svoja dela“.

Poznati i iskusni glumci i glumice koji učestvuju u ovogodišnjem izdanju ReActing programa su Nika Rozman i Blaž Setnikar iz Slovenije; Borka Tomović i Radovan Vujović iz Srbije; Tihana Ćulafić i Petar Burić iz Crne Gore; Iva Mihalić i Slavko Sobin iz Hrvatske; Amila Terzimehić i Boris Ler iz Bosne i Hercegovine; i Natasha Petrović i Dimitar Gjorgjievski iz Severne Makedonije. Programu na Bledu priključiće se i sedam mladih regionalnih glumaca i glumica, polaznika Talents Sarajevo actors studija – Anita Ognjanović, Anuša Kodelja, Luna Pilić, Mira Janjetović, Marija Labudović, Nebojša Rako i Dino Bajrović.

Povodom drugog izdanja programa „ReActing as a Star“, Tina Hajon, osnivač Secret Arts Cinema, autorka i direktorka ReActing projekta, izjavila je sledeće:

„Počastvovani smo što su naše regionalne i evropske kolege prepoznale značaj ovog projekta i sa zadovoljstvom objavljujemo da „ReActing as a Star“ od ove godine nosi oznaku Knowledge Sharing Evropske filmske akademije kao izvanredan evropski trening program. Ugostićemo  sjajne regionalne glumice i glumce i pružiti im priliku da se sretnu sa poznatim filmskim rediteljima iz regiona, kao i da rade sa najvećim kasting direktorima u Evropi, poput Cassandre Han i Jeremyja Zimmermana. „ReActing as a Star“ će ponovo biti važno mesto susreta gde će glumci imati vremena da se bolje upoznaju i otvoreno diskutuju o temama koje su im važne.“

Drugo izdanje „ReActing as a Star“ programa biće otvoreno 15. juna posebnim programom pod nazivom „Razgovor s Brankom Katić“, masterklasom koji moderira Nataša Bučar, direktorka Slovenačkog filmskog centra. Branka Katić je jedna od retkih glumica sa našeg područja koja je postigla uspeh na domaćoj i međunarodnoj sceni, radeći intenzivno u pozorištu, na televiziji i filmu. Sarađivala je sa priznatim rediteljima poput Petera Kosminskog, Michaela Radforda, Anthonyja Minghelle, Michaela Manna i Sally Potter. Delila je ekran sa značajnim glumcima kao što su Javier Bardem, Johnny Depp, Christian Bale, Tim Spall, Romain Duris, Jason Schwartzman i Sarah Lancashire.

Masterklas i okrugli stolovi – kao i prezentacija ReActing-a, planirana za 16. jun, gde će izabrani glumci predstaviti svoje portfolije regionalnim medijima – biće otvoreni za javnost.

Međunarodni program na Bledu takođe će uključivati dve radionice koje će se održati 17. juna, a koje vode dvoje međunaordno uglednih kasting direktora, Cassandra Han i Jeremy Zimmerman.

Cassandra Han se specijalizovala za saradnju između nemačkog, italijanskog, britanskog i američkog tržišta i poznata je po svom radu na filmovima „FORD VS FERRARI“ dobitnika Oskara Džejmsa Mangolda, „A HIDDEN LIFE“ Terensa Malika, i „EIGHT AND A QUARTER“ Oskara Roelera.

Jeremy Zimmerman jedan je od vodećih kasting direktora u Velikoj Britaniji, koji je sarađivao sa značajnim rediteljima poput Toda Filda, Rona Hauarda, Gijerma del Tora, Bile Augusta, Đuzepea Tornatorea, Izabel Košet, Petera Yatesa, Džona Šlesindžera, Ridlija Skota, Brusa Beresforda, Nila Maršala i Sira Ričarda Attenborougha. Njegova filmografija uključuje filmove poput „MOON“, „IN LOVE AND WAR“, „SWING KIDS“, „WILLOW“, „ROBIN HOOD PRINCE OF THIEVES“, „BLADE II“, „AFRICA UNITED“, „HIDALGO“, „KEEPING MUM“, „HELLBOY“ i filma „TÁR“, nominovanog za Oskara.

Da podsetimo, međunarodni program „ReActing as a Star“ pokrenut je 2022. kao networking događaj i već je predstavio dvadeset regionalnih glumaca kasting direktorima i agentima. Prošlogodišnja bogata i plodonosna edicija uključivala je masterklasove i radionice reditelja Teone Mitevske, glumaca Leona Lučeva i Jelene Graovac Lučev, kao i kasting direktora Nathalie Chéron, koja je sarađivala sa svetski poznatim rediteljima, poput Luka Besona. Takođe, u programu su učestvovali hrvatski reditelj Dalibor Matanić, Yngvill Kolset Haga (kasting direktorka filma NAJGORA OSOBA NA SVETU Joakima Trira) i Ita O’Brien pokretačica inicjative i koordinatorka intimnih scena za televiziju, film i pozorište .

Nakon uspešne organizacije prvog međunarodnog programa posvećenog isključivo glumcima iz regiona, u avgustu 2022. godine, direktori filmskih centara iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Severne Makedonije i Crne Gore potpisali su trogodišnji Memorandum o saradnji na projektu „ReActing as a Star“.

Nagrađivani film „Kristina“ Nikole Spasića na festivalima, VOD platformama i u bioskopima u Evropi i svetu

Posle skorašnje nominacije u Kanu za prestižnu godišnju DokAlliance nagradu, film „Kristina“ nastavlja svoju festivalsku turneju. Početkom juna predstoji mu švajcarska premijera na Bildrausch Film Festivalu u Bazelu u glavnom takmičarskom programu, gde će se takmičiti za Peter Liechti nagradu i za nagradu publike. Krajem juna film „Kristina“ će imati Belgijsku premijeru na Briselskom Internacionalnom Filmskom Festivalu, u takmičarskom programu Director’s Week, gde će se takimičiti za Grand Prix, nagradu žirija i nagradu publike. U pitanju je program za prve evropske filmove koji biraju predstavnici francuske asocijacije reditelja. Za sada je potvrđena i nemačka premijera na jednom od najstarijih evropskih festivala DOK Leipzig, koja će se desiti u novembru. Filmski centar Srbije podržao je nastanak i ovog filma.

U susret predstojećim festivalima objavljen je novi trejler koji možete pogledati na ovom linku:

Takođe, novost je da je film “Kristina” posle izuzetno uspešne i posećene južnoameričke premijere na argentinskom festivalu FICIC u maju mesecu, ušao u distribuciju u art bioskopima u Argentini. U junu se očekuje i specijalna projekcija u amsterdamskom bioskopu Kriterion pod pokroviteljstvom festivala Eastern Neighbors, a u sklopu najave za VOD distribuciju filma „Kristina“ na teritoriji Beneluksa. Bioskopska distribucija filma „Kristina“ u Srbiji se očekuje na jesen.

Što se VOD distribucije tiče, „Kristina“ je od maja postala deo projekta Streaming Europe, podržanog od strane potprograma MEDIA Kreativne Evrope. Streaming Europe okuplja četiri evropske striming kompanije – UniversCine, Sooner, LMC i Pickbox koje su se ujedinile oko najuzbudljivijih evropskih filmova. Ugovor podrazumeva šest meseci ekskluzivnog prikazivanja i šest meseci neekskluzivnog prikazivanja na teritorijama Beneluksa, GAS-a, Francuske, Ex-Yu i Bugarske. Tokom trajanja projekta, Streaming Europe će predstaviti 24 nova evropska filma, sveže prikazanih na poznatim filmskim festivalima, a koji nose potpis intrigantnih novih rediteljskih imena.

Distributer filma je britanska kompanija Reason8 iz Londona za čitav svet izuzev Balkana gde je isključivi nosilac prava produkcijska kuća Rezon koja je i proizvela film.

Do sada je film „Kristina“ prikazan na velikom broju značajnih filmskih festivala širom sveta i osvojio je brojne međunarodne nagrade i priznanja uključujući nagradu za najbolji prvi film na festivalu FIDMarseille u Francuskoj, nagradu za najboljeg evropskog reditelja u usponu na Seville European Film Festivalu u Španiji, specijalno priznanje mladog žirija na Muestra de Cinema de Lanzarote u Španiji, nagradu za najbolji domaći film i nagradu za najbolji međunarodni film na festivalu Merlinka, kao i nagradu za najbolju režiju na Martovskom festivalu. Srpsku premijeru film „Kristina“ imao je na Festivalu autorskog filma u programu Hrabri Balkan.

Gordan Matić o 76. Kanskom festivalu: „Naš posao je bio da predstavimo i promovišemo srpske autore i filmove“

Kanski filmski festival je završen, a za najbolji film proglašeno je ostvarenje „Anatomija pada“ francuske rediteljke Žistin Trije. Filmski centar Srbije, predvođen direktorom Gordanom Matićem, učestvovao je na ovoj najprestižnijoj svetskoj smotri sedme umetnosti. Srbija je ove godine imala svog predstavnika u jednom od zvaničnih kanskih programa. Dugometražni igrani film „Lost Country“, scenariste i reditelja Vladimira Perišića, prikazan je sa velikim uspehom u „Nedelji kritike“, pritom osvojiviši zvaničnu nagradu „Zvezda u usponu“ koja je pripala mladom glumcu-debitantu Jovanu Giniću.

Tim povodom razgovarali smo sa direktorom Matićem, koji ocenjuje da je „Kan odlična prilika za susrete filmskih profesionalaca, dogovore i planove“.

„Delegacija FCS je ove godine u Kanu imala mnogobojne sastanke, bilo je veoma živo i produktivno. Možda su najbitniji sastanci sa kolegama iz drugih filmskih centara, ministarstava i festivala. Istakao bih, pre svega sastanke sa kolegama iz Južne Koreje, zatim sa kolegom iz Francuske, i naravno iz celog regiona Jugoistočne Evrope.“

Pod okriljem Regionalnog paviljona (South-East European Pavilion) u Kanu su već tradicionalno predstavljene kinematografije Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Kipra, Severne Makedonije i Slovenije.

Matić posebno ističe: „Velika podrška je došla od svih kolega za vreme prikazivanja filma Vlade Perišića Lost Country. Bili smo jedina zemlja iz Centralne i Jugoistočne Evrope koja je imala film u zvaničnom programu ovogodišnjeg Kana, što nije mala stvar, a lepa je bila podrška od naših regionalnih partnera.“

Svake godine gotovo 15.000 poslovnih ljudi, producenata, finansijera, TV mreža i kanala, distributera, promotera, predstavnika medija i drugih filmskih profesionalaca poseti Kanski festival. Komunikacija i razgovori su ključ budućnosti, a Matić kao najvažnije izdvaja sastanke Evropske asocijacije filmskih agencija (EFAD), Godišnju skupšinu direktora filmskih fondova, zatim sastanak sa agencijom BPX (Best Practice Experience), koja ima najbolju praksu u menadžmentu filmskih fondova, ne samo u Evropi već i u Kanadi, Argentini i Australiji.

Matić dodaje: „Takođe bih istakao sastanak Evropske filmske akademije. Ono što je najbitnije za naše kolege producente za buduće filmove, jesu razgovori sa direktorima i selektorima festivala u Veneciji, Torontu, San Sebastijanu, i drugih važnih festivala koji predstoje. Naš posao u Kanu je pre svega i bio da predstavimo i promovišemo srpske filmove u nastajanju koji će se, nadamo se, pojaviti na ovim značajnim filmskim feštama.“

„Projekti naših producenata i reditelja su takođe predstavljeni u Kanu, sa željom da pronađu međunarodnu podršku i partnere, u čemu smo im mi, nadam se, bar malo pomogli“, kaže Matić. Na Kanskom filmskom marketu biće prestavljen projekat za novi film Filipa Kovačevića, distopijska naučno-fantastična priča „Absolution“, koja je pod naslovom „Deca bogova“, podržana 2021. godine od strane FCS na Konkursu za sufinansiranje proizvodnje domaćih dugometražnih igranih filmova.

Srpski autoru su ove godine bili izuzetno prisutni na Kanskom festivalu. Sedam vodećih evropskih festivala dokumentarnog filma tradicionalno je u Kanu objavilo listu filmova nominovanih za prestižnu, godišnju nagradu „Doc Alliance Award“. Među 16 nominovanih filmova našla su se i dva filma iz Srbije: dugometražni hibridni film „Kristina“, Nikole Spasića (predložen od strane festivala FIDMarseille) i „Prilagođeni“, Dejana Petrovića (nominovan za najbolji kratki dokumentarni film na predlog umetničkog direktora Dokufesta). Osim premijernog filma „Lost Country“, na 76. Kanskom festivalu u programskoj celini „Kanski klasici“ bila je prikazana i restaurirana verzija „Podzemlja“ u režiji Emira Kusturice, filmskog klasika i kanskog pobednika iz 1995. godine.

Panel „Filmska industrija/kinematografija u 21. veku“ u organizaciji Mreže kinoprikazivača Srbije

U utorak, 30. maja 2023. godine biće održan panel „Filmska industrija/kinematografija u 21. veku: Razvoj, perspektive, izazovi i novi trendovi“. Panelisti i publika će se okupiti u prostorijama Jugoslovenske kinoteke u Beogradu (Uzun Mirkova 1, Beograd) u 11 časova kako bi razmotrili ključna pitanja i izazove sa kojima se danas susreće srpska filmska industrija.

Panel „Filmska industrija/kinematografija u 21. veku: Razvoj, perspektive, izazovi i novi trendovi“ organizuje Mreža kinoprikazivača Srbije u saradnji sa Filmskim centrom Srbije, a sa ciljem okupljanja predstavnika relevantnih institucija, ustanova i udruženja u oblasti kinematografije i filmske industrije, producenata, distributera i prikazivača. Moderator panela je Dragan Jovićević, filmski teoretičar i novinar NIN-a.

U trenutku kada srpski film učestvuje i osvaja nagrade na najznačajnijim filmskim festivalima, pravo je vreme da se osvrnemo na aktuelna pitanja naših filmskih pregalaca.  Kriza uzrokovana pandemijom Kovida jeste iza nas, ali tu su drugi izazovi. Кao rezultat velikih ulaganja u filmsku industriju, infrastrukturu i ogromnu podršku domaćoj kinematografiji naša zemlja je postala vodeća po broju snimljenih filmova i jedna od značajnijih destinacija za snimanje filmova.

Na panelu će biti razmatrane teme kao što su perspektive i razvoj kinematografije, finansiranje filmskih projekata, distribucija i promocija srpskih filmova, uloga prikazivača u podršci domaćem filmskom stvaralaštvu, kao i značaj obrazovanja i razvoja talenata.

Sam panel je podeljen u tri celine, i to: perspektive, razvoj kinematografije i novi izazovi; produkcija, distribucija i promocija srpskih filmova, fokus na prikazivačku delatnost i na ulogu bioskopa; razgovori o obrazovanju i razvoju talenata.

Cilj panela „Filmska industrija/kinematografija u 21. veku: Razvoj, perspektive, izazovi i novi trendovi“ je da se sagledaju novi izazovi i iniciraju novi načini za unapređenje poslovanja u filmskoj industriji. Domaći film mora da bude vidljiji, a da bi se to postiglo neophodno je pokrenuti inicijative za razvoj nove publike i povećanje gledanost u bioskopima. Tehnološki izazovi, suočavanje sa smanjenjem broja pubklike u bioskopima, privlačenje nove publike, promene navika gledalaca, filmska piraterija, finasiranje, samo su neki od izazova savremenog srpskog filma. To su izazovi koji mogu biti prepreke, ali i prilika za inovacije i razvoj novih poslovnih modela.

Panel „Filmska industrija/kinematografija u 21. veku: Razvoj, perspektive, izazovi i novi trendovi“ otvoren je za stručnu javnost.

Dva filma iz Srbije nominovana u Kanu za prestižnu Doc Alliance nagradu

U utorak, 23. maja, na Filmskom festivalu u Kanu, mreža sedam vodećih evropskih festivala dokumentarnog filma, objavila je listu filmova nominovanih za prestižnu, godišnju nagradu Doc Alliance Award 2023 tokom Doc Day-a.

Programeri i umetnički direktori festivala Doc Alliance, od 2008, svake godine za nagradu nominuju po jedan kratki i jedan dugometražni dokumentarni film. Među 16 filmova nominovanih za ovogodišnju nagradu nalaze se i dva filma iz Srbije  – dugometražni hibridni film „Kristina“, Nikole Spasića, koji je predložen od strane festivala FIDMarseille i „Prilagođeni“, Dejana Petrovića koji je nominovan za najbolji kratki dokumentarac na predlog umetničkog direktora Dokufesta.

 Film „Kristina“ portretiše izuzetno lepu ženu srednjih godina koja živi ugodno sama, ali nakon tri slučajna susreta sa Markom pita se da li je on duh ili njena srodna duša. Ovaj film premijerno je prikazan na festivalu FIDMarseille i tom prilikom je osvojio First Film Award, a sem toga osvojio je i nagradu za najboljeg reditelja u usponu na Festivalu evropskog filma u Sevilji, specijalno priznanje mladog žirija na Muestra de cinema de Lanzarote, dve nagrade na festivalu Merlinka, za najbolji domaći film i za najbolji međunarodni film i nagradu za najbolju režiju na Martovskom festivalu. Film je prikazan na brojnim festivalima širom sveta, a njegova turneja i dalje traje. Film je snimljen u produkciji producentske kuće Rezon, a distributer za svet je londonska kompanije Reason8.

Otkrivajući jedinstveno prihvatilište za pse u Evropi i uspostavljajući paralelu između azila za pse i društva, „Prilagođeni“ preispituje hijerarhije moći, kao i relativnost autoriteta koji nas uz pomoć nagrade i kazne čini poslušnima. Ovaj višestruko nagrađivani kratki dokumentarac, nakon svetske premijere na festivalu IDFA u Amsterdamu, prikazan je na više od 40 filmskih festivala (Visions du Réel, Millennium Docs Against Gravity Film Festival, Dokufest, Thessaloniki Documentary Festival, Beldocs itd.). Film je snimljen u koprodukciji Nezavisnog filmskog centra Filmart i producentske kuće Cinnamon Films, a distriber je austrijski Square Eyes.

Oba filma su snimljena uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Filmskog centra Srbije.

Filmovi nominovani za nagradu imaju priliku da, tokom godine, budu prikazani na nekim od festivala Doc Alliance – CPH:DOX, Docslisboa, DOK Leipzig, FIDMarseille, Ji.hlava, Millennium Docs Against Gravity, Visions du Réel, a žiri, sastavljen od filmskih kritičara i predstavnika filmske industrije, dodeljuju dve nagrade – za najbolji kratki i najbolji dugometražni film.

Proglašenje ovogodišnjih pobednika je avgustu u Prizrenu, na Kosovu i Metohiji, na Dokufestu, koji je ove godine gost festival Doc Alliance.

Ovacije u Kanu na premijeri filma „Lost Country“ reditelja Vladimira Perišića

Lep, sjajan odjek filma „Lost Conuntry“ na ovogodišnjoj kanskoj „Nedelji kritike“. Danas je na Kanskom filmskom festivalu održana svetska premijera novog filma scenariste i reditelja Vladimira Perišića. Sva mesta u bioskopu „Miramar“ bila su popunjena, a Perišić i njegova ekipa nagrađeni su dugim i srdačnim aplauzom. Vidno zadovoljni reditelj primio je tom prilikom brojne čestitke od filmskih profesionalaca i ljubitelja sedme umetnosti. Osim Perišića, publici su se poklonili i drugi članovi ekipe, a među njima scenaristkinja Alis Vinokur, mladi glumci Jovan Ginić i Miodrag Jovanović (koji u filmu tumače ključne uloge), hrvatska koproducentkinja filma Ankica Jurić Tilić, hrvatski glumci Marija Škaričić i Dušan Valentić… Karte za sve projekcije Perišićevog filma, kako one koje su održane danas, tako i sutrašnje, već su odavno rasprodate – što samo ukazuje da za „Lost Country“ vlada veliko interesovanje 

Među zvanicama na ovoj svetskoj premijeri našli su se i brojni filmski stvaraoci iz Srbije i regiona, uključujući Gordana Matića, direktora Filmskog centra Srbije i reditelja; Sandru Perović, filmsku kritičarku i autorku RTS-ove emisije o filmu „Velika iluzija“; Jugoslava Pantelića, direktora Jugoslovenske kinoteke; Krisa Maričića, direktora HAVC-a;  Aleksandra Protića, dizajnera zvuka i producenta…  Film „Lost Country“ uvršten je, podsećamo, u „Nedelju kritike“ („Semaine de la Critique“), prestižni takmičarski program koji je već tradicionano zvanični deo Kanskog filmskog festivala.

Sandra Perović je izjavila za sajt Filmskog centra Srbije da je u pitanju iskren, ličan, intiman i emotivan film, i dodala: „Ovo je jedna angažovana porodična drama sa snažnom društvenom i političkom pozadinom i intenzivnim emotinvim nabojem. Za reditelja je ovo očito bilo jedno veoma katarzično iskustvo. Tu je naravno i onaj njegav nepretenciozan, minimalistički rediteljski pristup priči koji smo zapazili još u filmu Ordinary People. Tu nema širokih planova, sve je dato krupno, što emotivna stanja protagonista čini tako uverljivim i proživljenim.“

Ove godine 62. izdanje „Nedelje kritike“ donosi jedanaest ostvarenja iz čitavog sveta, od kojih će se sedam, uključujući i „Lost Country“, takmičiti za Gran-pri i druge nagrade. Žirijem programa „Nedelja kritike“ ove godine presedava francuska rediteljka Odri Divan čiji je film „Događaj“ osvojio „Zlatnog lava“ 2021. godine u Veneciji. Program „Nedelja kritike“ traje od 17. do 25. maja 2023. godine.

„Lost Country“ je koproduckija Francuske, Srbije, Luksemburga i Hrvatske, i jedini film iz ovog dela Evrope u ovogodišnjim kanskim programima. Radnja filma je smeštena u Beograd 1996. godine, kada tokom studentskih demonstracija protiv Miloševićevog režima, petnaestogodišnji Stefan prolazi kroz sopstvenu revoluciju i suočava se sa činjenicom da je njegova majka saučesnica korumpirane vlasti. Ulogu majke tumači istaknuta srpska glumica Jasna Đuričić.

Nastanak filma „Lost Country“ podržao je FCS na Konkursu za Sufinansiranje proizvodnje domaćih dugometražnih igranih filmova, prepoznavši „potencijal za dug i uspešan život na najvažnijim internacionalnim festivalima, kao i u svetskoj arthouse distribuciji“.

Srpska kinematografija je svog predstavnika u Kanu poslednji put imala 2018. godine kada je u programu „Petnaest dana autora“ prikazan „Teret“ u režiji Ognjena Glavonića.

Svetska premijera filma „Lost Country“ Vladimira Perišića u ponedeljak u Kanu

FOTO: Oficijelni sajt kanskog festivala

Kao što smo ranije najavili, drugi dugometražni igrani film scenariste i reditelja Vladimira Perišića, „Lost Country“, uvršten je u „Nedelju kritike“ („Semaine de la Critique“), prestižni takmičarski program koji je deo 76. Kanskog filmskog festivala. Svetska premijera Perišićevog filma biće održana u ponedeljak, 22. maja, a dan kasnije su u Kanu planirane i reprizne projekcije.

Nastanak ove drame o odrastanju, je krajem 2016. godine podržao Filmski centar Srbije na Konkursu za Sufinansiranje proizvodnje domaćih dugometražnih igranih filmova, prepoznavši „potencijal za dug i uspešan život na najvažnijim internacionalnim festivalima, kao i u svetskoj arthouse distribuciji“. Srpska kinematografija je svog predstavnika u Kanu poslednji put imala 2018. godine, kada je u programu „Petnaest dana autora“ prikazan „Teret“ u režiji Ognjena Glavonića.

Perišić, poznat po svom debitantskom filmu „Ordinary People“ iz 2009. godine, takođe premijerno prikazanom u okviru „Nedelje kritike“, napisao je scenario sa svojom proverenom saradnicom Alis Vinokur (Alice Winocour), istaknutom francuskom scenaristkinjom i rediteljkom koja je dala  autorski pečat nizu zapaženih i nagrađivanih ostvarenja, među kojima su „Mustang“ (2015), „Poremećaj“ (2015), „Proksima“ (2019) i „Sećanja na Pariz“ (2022). Ovo je, ističemo, četvrti put da Perišićeva režija bude zastupljena u kanskoj ponudi. Osim dva pomenuta dugometražna filma, na najpoznatijem svetskom filmskom fesitvalu, prikazani su i njegov kratki diplomski film „Dremano oko“ iz 2003. (u okviru selekcije „Kinofondacija“), kao i omnibus „Mostovi Sarajeva“ iz 2014. godine (prikazan u okviru specijalnih projekcija), u kojem je režirao segement „Naše će senke“.

Ove godine 62. izdanje „Nedelje kritike“ donosi jedanaest ostvarenja iz čitavog sveta, od kojih će se sedam, uključujući i „Lost Country“, takmičiti za gran-pri i druge nagrade. Pored Perišićevog filma, u takmičarskoj selekciji su i ostavarenja „Kiša pada u kući“ Palome Sermon-Dai (Belgija),  „Sin Inšalah“ Amdžada Al Rašida (Jordan), „San“ Džejsona Jua (Severna Koreja), „Power Alley“ Lilah Hele (Brazil), „The Rapture“ Iris Kaltenbek (Fracuska) i „Tigrove šare“ Amande Bel Iju (Malazija). Selektori predvođeni Avom Kahen pogledali su 1.000 prijavljenih fimova, i svoj odabir sveli na jedanaest.

Napominjemo da se u „Nedelji kritke“ prikazuju prvi ili drugi filmovi reditilja u usponu. Debitantski filmovi su u trci za nagradu „Zlatna kamera“ koja se dodeljuje najboljem prvom filmu prikazanom na festivalu. Žirijem programa „Nedelja kritike“ ove godine presedava francuska rediteljka Odri Divan, čiji je film „Događaj“ osvojio „Zlatnog lava“ 2021. godine u Veneciji. Program „Nedelja kritike“ traje od 17. do 25. maja.

„Lost Country“ je koprodukcija Francuske, Srbije, Luksemburga i Hrvatske, i jedini film iz ovog dela Evrope u ovogodišnjim kanskim programima. Radnja filma je smeštena u Beograd 1996. godine, kada, tokom studentskih demonstracija protiv Miloševićevog režima, petnaestogodišnji Stefan prolazi kroz sopstvenu revoluciju i suočava se sa činjenicom da je njegova majka saučesnica korumpirane vlasti. Ulogu majke tumači istaknuta srpska glumica Jasna Đuričić koja je, podsećamo, za ulogu u filmu „Quo vadis, Aida?“ dobila nagradu za najbolju glumicu na dodeli 34-ih Evropskih filmskih nagrada. Osim Jasne Đuričić, u filmu glume Jovan Ginić i Miodrag Jovanović, kao i Dušan Valentić, Boris Isaković, Lazar Kocić, Ana Simeunović, Marija Škaričić, Pavle Čemerikić…

Film su producirali Omar El Kadi i Nađa Turincev (Easy Riders Films, Francuska), Vladimir Perišić (Trilema, Srbija) i Janja Kralj (KinoElektron, Francuska), u koprodukciji sa Žanom Gajben i Venasanom Kenoom (Red Lion, Luksemburg) i Ankicom Jurić Tilić (Kinorama, Hrvatska). Direktorke fotografije su Sara Blum i Luiz Botkaj, za montažu su bili zaduženi Marsijal Salomon i Jelena Maksimović, a za zvuk Roman Dimni (snimanje) i Olivije Goinard (miks). Film je sniman na 16-milimetarskoj traci, a podržali su ga: Filmski centar Srbije, CNC, Arte France Cinema, Luksemburški filmski fond i Hrvatski audiovizualni centar. Prava za međunarodnu prodaju filma pribavio je Memento International. Francuki distributer je Rezo Films, dok je srpski distributer MCF – MegaCom Film.

Film „Kajmak“ Milča Mančevskog ponovo u bioskopima

Novi film Milča Mančevskog „Kajmak“ biće ponovo prikazan publici u Beogradu u Dvorani Kulturnog centra Beograda (od srede, 17. maja u 20 časova) i bioskopu Akademija 28 (od četvrtka, 18. maja u 19 časova).

Milčo Mančevski reditelj filma je o „Kajmaku“ rekao da je u pitanju jedna bezobrazna priča o bogatima i siromašnima, i naglasio:

„Znajući da je svaki film politički film, htео sam da ispričam ljubavnu priču za odrasle. Život je prebogat, prepun mogućnosti, ljudi vole na previše različitih načina da bismo prihvatili licemernu bajku o momku koji je upoznao devojku, momku koji je izgubio devojku, momku koji je dobio devojku, a zatim su živeli srećno do kraja života (u misionarskom položaju). Ko odlučuje šta je ispravno, a što pogrešno? Što je normalno? Je li to društvo, porodica, pojedinac? „Progresivni“ Zapad ili „primitivni“ Istok?”

„Kajmak“ priča priču dva ljubavna trougla u jednom komšiluku. Film je smešten u moderno Skoplje i to na mestu gde se nova staklena zgrada izdigla pored male, trošne kuće i na taj način besramno približila dva različita sveta. U novoj zgradi živi bogati bračni par bez dece koji smisle (i plate) svoj način da prošire porodicu. U staroj, malenoj kući, živi drugi bračni par, naizgled bez ljubavi. I jedne i druge put vodi do treće osobe.

Izvanrednu glumačku podelu čine Sara Klimoska (dobitnica nagrade Evropska zvezda u usponu u Berlinu 2021), Kamka Točinovski, Aleksandar Mikić, Simona Spirovska, Ana Stojanovska, Filip Trajković. Publika ovogodišnjeg 51. FEST-a je prepoznala lepotu njihove igre i nagradila ih je dirljivo izuzetno dugim aplauzom.

Svetska premijera filma održana je na Međunarodnom filmskom festivalu u Tokiju. Na premijeri u Makedoniji film je dočekan ovacijama i imao rekordno prikazivanje u 30 gradova. Film će tokom 2023. godine biti prikazan u 40 zemalja.

Milčo Mančevski režirao je sedam igranih filmova (Pre kiše, Prašina, Senke, Majke, Bikini Moon, Vrba i Kajmak), 50 kratkih filmova i epizodu serije Žica. Osvojio je preko 50 međunarodnih nagrada (Zlatni lav u Veneciji, nominacija za Oscara, Independent Spirit, FIPRESCI, Srebrna palma u Valenciji, Raindance…). New York Times uvrstio je „Pre kiše“ na listu 1000 najboljih filmova ikada snimljenih. Časopis Rolling Stone uvrstio je njegov spot za Arrested Development’s Tennessee na listu 100 najboljih muzičkih videa svih vremena. Njegovi filmovi su deo nastavnog plana i programa na brojnim univerzitetima. Uz svoj rediteljski rad, objavljivao je i prozu, eseje, kao i tri knjige fotografija.

Distributer novog ostvarenja Milča Mančevskog je VANS film poznat po produkciji i distribuciji filmova Tango Argentino, Bolje od bekstva, Vizantijsko plavo, Bure Baruta, Božićna pesma, Bumerang, Lavirint, Profesionalac, Nije kraj, 72 dana… Istovremeno, kao distributer domaćih filmova (Original falsifikata, Bulevar revolucije, Ni na nebu ni na zemlji, Spasitelj, Balkanska pravila, Tito i ja, Mi nismo anđeli, Underground, Tuđa Amerika, Belo odelo, Nebeska udica, Nataša, TT Sindrom…) VANS je u velikoj meri doprineo proboju ovih filmova na domaće i strano tržište, a takođe je bio i ekskluzivni distributer kompanija: Paramount, Universal, United Artist, DreamWorks, MGM i mnogih drugih.

KAJMAK trejler: 

„Kajmak“ Milča Mančevskog od 27. aprila u bioskopima u Beogradu i širom Srbije

Novi film Milča Mančevskog „Kajmak“ počinje od 27. aprila svoju redovnu bioskopsku distribuciju u bioskopima u Beogradu i širom Srbije.

Dobitnik Zlatnog lava i nominovani za Oskara Milčo Mančevski bioskopskoj publici se vraća s još jednim filmom kojim provocira i šokira. Projekcije filma „Kajmak“ biće održane u Dvorani Kulturnog centra Beograda, kao i u bioskopima Cineplexx Ušće, Cineplexx Promenada u Novom Sadu, Cineplexx BIG Kragujevac, Cineplexx Niš, u bioskopu KVart u Kraljevu i bioskopu „Kruševac“. Publika će ovo ostvarenje imati priliku uskoro da pogleda i u drugim gradovima Srbije i regiona.

Milčo Mančevski reditelj filma je o „Kajmaku“ rekao da je u pitanju jedna bezobrazna priča o bogatima i siromašnima, i naglasio:

„Znajući da je svaki film politički film, htео sam da ispričam ljubavnu priču za odrasle. Život je prebogat, prepun mogućnosti, ljudi vole na previše različitih načina da bismo prihvatili licemernu bajku o momku koji je upoznao devojku, momku koji je izgubio devojku, momku koji je dobio devojku, a zatim su živeli srećno do kraja života (u misionarskom položaju). Ko odlučuje šta je ispravno, a što pogrešno? Što je normalno? Je li to društvo, porodica, pojedinac? „Progresivni“ Zapad ili „primitivni“ Istok?”

„Kajmak“ priča priču dva ljubavna trougla u jednom komšiluku. Film je smešten u moderno Skoplje i to na mestu gde se nova staklena zgrada izdigla pored male, trošne kuće i na taj način besramno približila dva različita sveta. U novoj zgradi živi bogati bračni par bez dece koji smisle (i plate) svoj način da prošire porodicu. U staroj, malenoj kući, živi drugi bračni par, naizgled bez ljubavi. I jedne i druge put vodi do treće osobe.

Izvanrednu glumačku podelu čine Sara Klimoska (dobitnica nagrade Evropska zvezda u usponu u Berlinu 2021), Kamka Točinovski, Aleksandar Mikić, Simona Spirovska, Ana Stojanovska, Filip Trajković. Publika ovogodišnjeg 51. FEST-a je prepoznala lepotu njihove igre i nagradila ih je dirljivo izuzetno dugim aplauzom.

Svetska premijera filma održana je na Međunarodnom filmskom festivalu u Tokiju. Na premijeri u Makedoniji film je dočekan ovacijama i imao rekordno prikazivanje u 30 gradova. Film će tokom 2023. godine biti prikazan u 40 zemalja.

Milčo Mančevski režirao je sedam igranih filmova (Pre kiše, Prašina, Senke, Majke, Bikini Moon, Vrba i Kajmak), 50 kratkih filmova i epizodu serije Žica. Osvojio je preko 50 međunarodnih nagrada (Zlatni lav u Veneciji, nominacija za Oscara, Independent Spirit, FIPRESCI, Srebrna palma u Valenciji, Raindance…). New York Times uvrstio je „Pre kiše“ na listu 1000 najboljih filmova ikada snimljenih. Časopis Rolling Stone uvrstio je njegov spot za Arrested Development’s Tennessee na listu 100 najboljih muzičkih videa svih vremena. Njegovi filmovi su deo nastavnog plana i programa na brojnim univerzitetima. Uz svoj rediteljski rad, objavljivao je i prozu, eseje, kao i tri knjige fotografija.

Distributer novog ostvarenja Milča Mančevskog je VANS film poznat po produkciji i distribuciji filmova Tango Argentino, Bolje od bekstva, Vizantijsko plavo, Bure Baruta, Božićna pesma, Bumerang, Lavirint, Profesionalac, Nije kraj, 72 dana… Istovremeno, kao distributer domaćih filmova (Original falsifikata, Bulevar revolucije, Ni na nebu ni na zemlji, Spasitelj, Balkanska pravila, Tito i ja, Mi nismo anđeli, Underground, Tuđa Amerika, Belo odelo, Nebeska udica, Nataša, TT Sindrom…) VANS je u velikoj meri doprineo proboju ovih filmova na domaće i strano tržište, a takođe je bio i ekskluzivni distributer kompanija: Paramount, Universal, United Artist, DreamWorks, MGM i mnogih drugih.

KAJMAK trejler: https://www.youtube.com/watch?v=KygSvq5qhVw

Projekat za novi film Filipa Kovačevića biće predstavlejn na Kanskom filmskom marketu

Na Filmskom marketu (Marché du Film) predstojećeg Kanskog filmskog festivala biće predstavljen i jedan srpski projekat u nastajanju. U pitanju je nova režija Filipa Kovačevića („Inkarnacija“), distopijska naučno-fantastična priča „Absolution“, koja je pod naslovom „Deca bogova“ podržana 2021. godine od strane Filmskog centra Srbije na Konkursu za sufinansiranjeproizvodnje domaćih dugometražnih igranih filmova.

Projekat za ovaj film u nastajnju je uvršten u prestižnu platformu „Frontières“ za žanrovski naglašene projekte, koja se u Kanu organizuje u saradnji sa Međunarodnim filmskim festivalom Fantasia. „Frontières“ će ove godine filmskim profesionlacima u Kanu prezentovati četrnaest projekata (podeljenih u dve grupe) i održaće se od 20. do 21. maja 2023. godine.

Kovačevićev projekat se nalazi u selekciji „Dokaz koncepta“  („Proof of Concept“) u kojoj joj je okupljeno sedam  projekata u poodmakloj fazi prikupljanja sredstava za produkciju.  Učesnici ove selekcije će 20. maja predstaviti svoje projekte budućim potencijalnim partnerima: producentima, agentima prodaje i disitributerima.

„Absolution“ produciraju Filip Kovačević, Đorđe Stanković i Vukota Antunović (Void Pictures). „Varajeti“ je početkom meseca obzanio da će u filmu glumiti kanadska glumica srpskog porekla Nina Kiri, proslavljena ulogom Alme u popularnoj i nagrađivanoj seriji „Sluškinjina priča“.

Radnja filma je smeštena u daleku budućnost, u usamljenu naseobinu okruženu nemilosrdnom pustinjom. Maloborni preživeli su u teškoj situaciji, na samoj granici opstanka. Ali, stvari počinju da se menjaju iz korena kada mladi lovac u zakopanoj kapsuli pronađe misterioznu ženu čija sećanja – možda – kriju put ka spasenju.

„Absolution“ je koprodukcija Srbije sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, a nastaje uz podršku Filmskog centra Srbije i Telekoma. Planirano je da snimanje filma počne na jesen 2024. godine.

Premijera filma – Srpska premijera filma “Na kraju puta” Ivane Todorović na Beldocsu

Srpska premijera dokumentarnog filma “Na kraju puta” rediteljke Ivane Todorović biće održana u četvrtak, 11. maja u 19.30, u  Domu omladine Beograda u okviru selekcije Domaći takmičarski film na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma Beldocs.

Ovo ostvarenje prati dvoje protagonista, Željka i Viki, koji su svoje živote posvetili obezbeđivanju mirnog i dostojanstvenog kraja za konje na samrti. Na malom imanju kod Lapova, oni žrtvuju sve što imaju kako bi osigurali da ova zaboravljena bića dobiju saosećanje i empatiju koje zaslužuju.

Rediteljka Ivana Todorović o svom filmu je rekla: “Kada se dođe do tačke u kojoj nisu od koristi za ljude, konji, divne i moćne životinje, imaju istu sudbinu kao i ljudi. Ako nemamo nikoga da se brine o nama, budemo ostavljeni da umremo sami. Željko i Viki su na svom malom imanju sačuvali konje koje su drugi ljudi odbacili, jer im više nisu od koristi ni za rad ni za trke, i koji bi završili u klanici. U ovom azilu oni su kreirali sigurno mesto za konje, da provedu svoje poslednje dane. Premda sa stalnim teretom svakodnevne borbe kako da obezbede novac, oni nastavljaju da pružaju nesebičnu ljubav ovim konjima. Zbog toga sam odlučula da napravim ovaj film – kako bih širila ljubav i brigu koju Željko i Viki pružaju konjima. “Nadam se da će ovaj film preneti poruku o empatiji za sva živa bića”.

Ekipu filma čine: Ivana Todorović (režija i produkcija), Marija Jelušić (montaža), Milan Vlaški (kamera), Douglas Oppedahl (ton), Boris Mijatović (muzika), Milan Mihajlović (dizajn zvuka), Jovana Radovanović (kolor filma), Isidora Nikolić i Miloš Deskoković (špica), Marta Cvetković (prevod), Kathleen McInnis (marketing producent), Milina Trišić i Jesper Osmund (supervizori montaže), Ljubinka Stojanović, Audrius Stonys i Melina Pota Koljević (supervizori dramaturgije). Film je nastao pod okriljem Blok Film produkcije, uz podršku Filmskog centra Srbije (FCS).

Film “Na kraju puta” je do sada prikazan na internacionalnim festivalima u Oregonu (Oregon Documentary Film Festival) gde je dobio nagradu za najbolji internacionalni film, Palm Springsu (Palm Springs International ShortFest, American Documentary and Animation Film Festival), Njuport Biču (NewPort Beach International Film Festival), i Finiksu (Phoenix Film Festival) u SAD, na Nepal International Film Festivalu, Dokufestu u Prizrenu i Makedox festivalu u Skopju. Film će biti prikazan i na Doc Edge festivalu u Oklandu na Novom Zelandu, u junu.

Ivana Todorović je rediteljka kratkih socijalno-angažovanih filmova koje je snimala u Beogradu i Njujorku. Fokus njenih filmova je istrazivanje  traume i oporavak kroz rad empatije. Njen najnoviji dokumentarni film „Na kraju puta“ (2022, Srbija)  je imao svetsku premijeru na Palm Spings International ShortFestu u Kaliforniji i osvojio je nagradu za najbolji internacionalni film na Oregon Documentary Film Festivalu. 

Igrani film “Kada sam kod Kuće” (Beograd, 2020) je osvojio mnogo nagrada širom sveta i prikazan je na izložbi “The Principle of Migration” u galeriji The New York Foundation for the Arts u Njujorku. Njeni dokumentarni filmovi “Ademovo ostrvo”, “Ja kada sam bila klinac, bila sam klinka”, “A Harlem Mother”, “Rapresent” i “Svakodnevica romske dece u Bloku 71” su prikazani na više od 200 međunarodnih filmskih festivala, između ostalih u Berlinu (u takmičarskom programu Berlinale Shorts), Roterdamu, Sarajevu.  Filmovi su osvojili više od 40 nagrada, prikazivani su u Anthology Film Archives u Njujorku, Cultura de Contemporiana de Barcelona i nalaze se u video biblioteci The New York Times and Aeon. 

Ivana Todorović trenutno radi na dokumentarnom filmu „Žene u Narodnom Frontu“ i  scenariju novog kratkog igranog filma “Prvi put kada sam videla noć”.

Trejlerhttps://vimeo.com/763907982

Srpski film dočekan ovacijama u Muzeju MoMA u Njujorku

Foto: Čarna Vučinić

Marina Abramović i oskarovac Čarli Kaufman prisustvovali američkoj premijeri filma „Da li ste videli ovu ženu“ na prestižnom festivalu New Directors/New Films u Njujorku

Njujork, 8. april – Američka premijera filma „Da li ste videli ovu ženu“ autora Matije Gluščevića i Dušana Zorića održana je na prestižnom festivalu New Directors/New Films u Njujorku. Srpsko ostvarenje prikazano je u Muzeju moderne umetnosti MoMA i u prostoru Walter Reade Theater (Lincoln Center).

Premijeri filma prisustvovali su Marina Abramović i oskarovac Čarli Kaufman (Charlie Kaufman) scenarista filmova Being John MalkovichEternal Sunshine of the Spotless Mind I’m Thinking of Ending Things.

Nastao kao zajednički projekat muzeja MoMA i Filmskog udruženja Lincoln centra, festival New Directors/New Films nastao je sa idejom da prikaže filmove autora u usponu, a svoja debitantska ostvarenja u Njujorku su tokom godina prikazivali Pedro Almodovar, Spajk Li, Giljermo del Toro, Luka Gvadanjino, Vong Kar-vaj, Mihael Haneke, Agnješka Holand i drugi.

Autori filma su nakon projekcija svog filma u Njujorku izjavili: „Uvek smo mislili da neko kome naš film nije smešan ne može na pravi način da ga doživi – na projekciji u MoMA po prvi put smo čuli da publika reaguje na neke stvari i detalje u filmu koji su i nama bili smešni dok smo ih pravili. Hvala njujorškoj publici na „lošem“ ukusu!“

Čarna Vučinić, producentkinja filma je uoči američke premijere rekla da je velika čast što se jedan srpski film našao u izboru najboljih debitantskih ostvarenja iz celog sveta. “Ovo je veoma značajno dostignuće za celokupnu domaću kinematografiju, a očekujemo da će otvoriti vrata i za dalju distribuciju filma u Americi,” naglasila je producentkinja.

Razgovori posle projekcije filmova u Njujorku su organizovani u saradnji sa udruženjem Kontakt – Udruženje za podsticanje i istraživanje izvedbenih umjetnosti u BiH.

Narcisa Cvitanović, direktorka udruženja je povodom saradnje istakla: Zadovoljstvo nam je što smo ostvarili saradnju sa mladim umjetnicima iz Srbije koji se kroz svoj rad bave bitnim temama kao što je status žene u savremenom društvu u kojem i dalje dominira patrijarhat. Sigurna sam da ovaj film nikoga ne ostavlja ravnodušnim i divno je što će publika širom svijeta imati priliku da se upozna sa radom ovih talentovanih mladih ljudi koji su glasni zagovarači promjena u našim društvima“.

Svetska premijera filma „Da li ste videli ovu ženu“ održana je na 79. Filmskom festivalu u Veneciji. Film je do sada prikazan na nekoliko festivala u svetu i dobitnik je nagrade za najbolju režiju na Međunarodnom filmskom festivalu u Bangkoku i nagrade Grand Prix „Aleksandar Saša Petrović“ na 28. Festivalu autorskog filma.

„Da li ste videli ovu ženu?“ je priča o sredovečnoj ženi Draginji, koja kroz tri različita života pokušava da iskoči iz svoje kože. Glavnu ulogu u filmu tumači jedna od najangažovanijih glumica regiona Ksenija Marinković. U pratećim ulogama pojavljuju se Isidora Simijonović, Boris Isaković, Vlasta Velisavljević, Goran Bogdan, Jasna Đuričić, Radoje Čupić, Olga Odanović, Milica Mihajlović, Ivana Vuković, Miloš Timotijević, Isidora Minić, Alex Elektra i drugi.

Poslednja prilika da na velikom platnu pogledate drugi deo dokumentarnog diptiha Mile Turajlić

Zbog velikog interesovanja produženo emitovanje filma Filmske gerile Mile Turajlić u DKC-u

Foto: Poppy Pictures

Zbog velikog interesovanja publike dokumentarni film “Filmske gerile” Mile Turajlić biće prikazan od 7. do 11. aprila u 20 časova u Dvorani Kulturnog centra Beograda.

„Non-Aligned & Ciné-guerrillas: Scenes from the Labudović Reels“ je dokumentarni diptih koji se sastoji od dva dugometražna filma koji nas vode na arhivsko putovanje kroz proces stvaranja projekta Trećeg Sveta. Filmovi su bazirani na do sada nikada ranije prikazanim 35mm filmskim materijalima, koje je snimio Stevan Labudović, snimatelj Filmskih novosti, koji je pratio predsetnika Tita trideset godina. 

Projekcije u DKC prati i izložba „Jugoslovenska svedočanstva o Alžirskoj revoluciji – arhivski omnibus”. Kustosi izložbe su Mila Turajlić, Maja Medić, Ana Knežević i Emilia Epštajn. Izložba se zasniva na arhivskom materijalu i usmenim svedočanstvima Jugoslovena koji su počev od 1958. godine aktivno pružali pomoć alžirskom narodu tokom njihove borbe za nezavisnost od francuske kolonijalne vlasti, sve do zvaničnog oslobođenja, 1962. godine. Postavka u MAU otvorena je na dan kada je 1962. potpisan istorijski Sporazum u Evijanu kojim je okončan Alžirski rat za nezavisnost (1954–1962) i koji označava kraj francuskog kolonijalizma u ovom delu Afrike. Izložba traje do 10. juna.

Svetska premijera Non-Aligned održana je na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu – IDFA, Ciné-guerrillas je premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu (TIFF), dok je srpska premijera diptiha održana na 28. Festivalu autorskog filma.

Mila Turajlić (Beograd, 1979) je rediteljka dokumentarnih filmova. Njen prethodni dokumentarni film „Druga strana svega“ premijerno je prikazan na festivalu u Torontu 2017. godine, a osvojio je 32 nagrade, uključujući prestižnu nagradu IDFA festivala za Najbolji dokumentarni film. Časopis The New Yorker je ovo ostvarenje uvrstio u najbolje u 2018. Njen debitantski dokumentarni film „Cinema Komunisto“ (2010), premijerno je prikazan na festivalima IDFA i Tribeca, a potom osvojio 16 nagrada. Mila Turajlić je 2020. godine pozvana u članstvo Američke filmske akademije (Oskar).

Trejler filma: https://www.youtube.com/watch?v=kbgj3IGAOGA

Ovacije za „MUNJE OPET“ pred beogradskom publikom

Autor fotografija – Antonio Ahel/ATA Images

Najavljujući urnebesnu filmsku avanturu o maturskoj ekskurziji u Beču, glumci su na premijeru stigli crvenim autobusom.

Beograd, 30.3.2023. – Beograd, 29.3.2023. – Svečana premijera dugoočekivanog nastavka kultne komedije Raše Andrića „Munje“ pod nazivom „Munje 05“ održana je u velikoj sali „MTS dvorane“. Da je vladalo ogromno interesovanje publike potvrđuje činjenica da su u rekordnom roku rasprodate obe projekcije. Glumačka i autorska ekipa na premijeru stigla je crvenim autobusom Niš Eskpresa i na taj način nagovestila deo zapleta u ostvarenju čiji scenario potpisuje Srđan Anđelić. 

Na poklon pred oduševljenom publikom pojavila se ekipa predvođena Sergejem Trifunovićem, Borisom Milivojevićem, Sekom Sablić, Majom Mandžukom, Milicom Vujović, Draganom Macom Marinkovićem, Mionom Marković, Vladom Kovačevićem, osnažena mladim glumcima: Ivanom Zečević, Markom Pavlovićem i Stojšom Oljačićem, ali i poznatim reperima Ivanom Ivanovićem Juiceom i Smoke Mardeljanom.  

Film “Munje opet” donosi priču o omiljenim junacima Popu i Maretu, u čijim životima se ništa puno nije promenilo i nakon toliko godina. Tu i tamo sanjare i ne razumeju ovaj svet. Ali, kada im Gojko S. ukrade deo starog hita i pozajmi popularnoj pevačici Mili Sili, to razbudi naše junake. Zaleću se na putovanje i nove doživljaje, sa veoma zanimljivim likovima, gde započinju novu i nezaboravnu avanturu.

Pored originalne i duhovite priče, kao i pre 2 decenije, film “Munje opet” će začiniti i prepoznatljiva muzika za koju su ovaj put zaduženi Prti Bege & Kojot, Vizelj, Coby, Sitzpinker, Sasha, Jarboli, Baby Motorolola i mnogi drugi.

Među poznatim ličnostima koje su veliki fanovi originalnih „Munja“, a koje su se pojavile na svečanoj premijeri drugog dela, bili su i Gordan Kičić, Marija Karan, Bojana Stamenov, Savo Milošević, profesor Predrag Marković, Danilo Ikodinović, Andrej Bjelogrlić, Milena Radulović, Andrija Kuzmanović, Zoran Kesi’ i mnogi drugi.

Film će od 30. marta biti u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom zemlje – Novi Sad, Niš (od 01.04.) i Kragujevac (02.04.). Interesovanje je ogromno, zbog čega su otvoreni dodatni termini za prikazivanje. U pohod na regionalne bioskope, film „Munje Opet“ kreće 05.04. od Banja Luke, a u Podgoricu stiže 08.04. 

Zanimljivo je da će film svoj bioskopski život imati i u Beču (20. i 21.04.) nakon koga sledi distribucija u Nemačkoj, Švedskoj, Francuskoj, Švajcarskoj.

Nakon pet godina aktivnog doprinosa očuvanju srpske kulturne baštine digitalnom restauracijom filmskih klasika, kompanija A1 prvi put, kao generalni sponzor, podržava snimanje nastavka kultnog ostvarenja koje je obeležilo početak 2000-ih godina.

Ecoscope – Program besplatnih projekcija filmova i razgovori na temu zaštite životne okoline

Fascinantan, ali i upozoravajući obilazak planete u dokumentarcima „Van prostora i vremena“ i „Tamni pokrov sveta“

Drugo izdanje Ecoscope, programa u organizaciji Mreže festivala Jadranske regije, koji ujedinjuje filmske projekcije i razgovor na temu ekologije i zaštite životne sredine, održaće se od 1. do 7. aprila na online platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba.


U sklopu programa publika će imati priliku da besplatno pogleda dva najnovija dokumentarna ostvarenja, kao i razgovore stručnjaka o globalnom problemu upravljanja otpadom i zagađenja vazduha crnim ugljenikom (PM2.5).


Van prostora i vremena (Matter Out of Place) čuvenog austrijskog autora dokumentarnih filmova Nikolausa Geyrhaltera (Our Daily Bread, 7915 km, Homo Sapiens) dobitnik je nagrade Pardo verde WWF na Međunarodnom filmskom festivalu u Locarnu koja se dodeljuje za ostvarenja koja promišljaju ekološke teme i nude nova i izazovna tumačenja koja podstiču na promenu.


Autor prati tragove otpada širom planete – od planinskih vrhova Švajcarske sve do Nepala, Maldiva i pustinja Nevade, kako bi ovekovečio nastojanja ljudi da zagospodare nepreglednim količinama otpada. Jesu li prikupljanje i spaljivanje otpada sizifovski napori koji taj gorući problem rešavaju tek prividno?


U dokumentarcu Tamni pokrov sveta (Earth Beneath a Dark Lid) reditelj Amir Muratović prati pilota, fotografa, alpinistu i ekologa Matevža Lenarčića na putu oko sveta ultralakom letelicom. Matevževa putovanja dobijaju dublje značenje nakon što upozna naučnika Grišu Močnika koji istražuje uticaj crnog ugljenika, drugog najvećeg uzročnika klimatskih promena koje utiču na globalno zagrevanje. Kao deo projekta Green Light World Flight, Matevž i njegov tim putuju od Sarajeva i Milana preko Afrike, Patagonije, Antarktika sve do Indije i Butana stvarajući izvanrednu kolekciju informacija kako bi doprineli razumevanju gde se sve čestice crnog ugljenika zadržavaju.


U delu programa pod nazivom Ecoscope Talks učestvuju Jaka Kranjc koja vodi udruženje „Ekolozi bez granica“ (Slovenija) i Maja Prijatelj Videmšek, novinarka dnevnih novina „Delo“ iz Slovenije specijalizovanog za teme ekologije i zaštite životne sredine. Razgovor će, kao i filmovi, biti dostupan besplatno za vreme trajanja programa na teritoriji Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Slovenije.


Ecoscope je zajednički program filmskih manifestacija udruženih u Mrežu festivala Jadranske regije: Zagreb Film Festivala, Sarajevo Film Festivala, Festivala autorskog filma Beograd, Filmskog festivala Herceg Novi i Ljubljanskog filmskog festivala. Osmišljen je s ciljem jačanja svesti o očuvanju prirode i nastojanjem vodećih festivala iz regiona da svojim delatnostima doprinesu pozitivnim društvenim promenama. U okviru prvog izdanja ovog programa predstavljen je dokumentarac Tajni život drveća.


Projekt je podržan od strane Potprograma MEDIA Programa Kreativne Europe.
 

Trejleri:

Van prostora i vremena

https://www.youtube.com/watch?v=oPbTLnY1v08

Tamni pokrov sveta

https://vimeo.com/773943638

Produženo emitovanje filmova „Nesvrstani” i „Filmske gerile” Mile Turajlić u Dvorani Kulturnog centra Beograda

Foto: Poppy Pictures

Projekcije u DKC prati izložba „Jugoslovenska svedočanstva o Alžirskoj revoluciji – arhivski omnibus” u Muzeju afričke umetnosti

Prikazivanje dokumentarnog diptiha „Non-Aligned & Ciné-guerrillas” (Nesvrstani i Filmske gerile) autorke Mile Turajlić u Dvorani Kulturnog centra Beograda produženo je do utorka, 28. marta. Filmovi se prikazuju u terminima od 18.00 (Nesvrstani) i 20.30 (Filmske gerile: Scene sa Labudovićevih filmskih rolni).

„Non-Aligned & Ciné-guerrillas: Scenes from the Labudović Reels” je dokumentarni diptih koji se sastoji od dva dugometražna filma koji vode na arhivsko putovanje kroz proces stvaranja projekta Trećeg Sveta. Filmovi su bazirani na do sada nikada ranije prikazanim 35mm filmskim materijalima, koje je snimio Stevan Labudović, snimatelj Filmskih novosti, koji je pratio predsetnika Tita trideset godina.

Projekcije u DKC prati i izložba „Jugoslovenska svedočanstva o Alžirskoj revoluciji – arhivski omnibus” koja je otvorena u subotu, 18. marta u Muzeju afričke umetnosti (Kustosi izložbe: Mila Turajlić, Maja Medić, Ana Knežević, Emilia Epštajn). Izložba se zasniva na arhivskom materijalu i usmenim svedočanstvima Jugoslovena koji su počev od 1958. godine aktivno pružali pomoć alžirskom narodu tokom njihove borbe za nezavisnost od francuske kolonijalne vlasti, sve do zvaničnog oslobođenja, 1962. godine. Postavka u MAU otvarena je na dan kada je 1962. potpisan istorijski Sporazum u Evijanu kojim je okončan Alžirski rat za nezavisnost (1954–1962) i koji označava kraj francuskog kolonijalizma u ovom delu Afrike. Izložba traje do 10. juna.

Mila Turajlić, rediteljka dokumentarna ostvarenja je povodom projekcije filmova izjavila: „Raduje me da će publika imati priliku da na redovnom repertoaru bioskopa DKC pogleda oba filma iz diptiha o Stevanu Labudoviću, jer je to način na koji smo zamislili da će filmovi cirkulisati. Rad na filmovima trajao je sedam godina, a u saradnji sa Filmskim novostima pronašli smo i digitalizovali materijale koji do sada nisu korišćeni, a koje je Stevan Labudović kao jedan od dva snimatelja zaduženih da prate Predsednika Tita na putovanjima mira, snimio u Aziji i Africi”.

Povodom prateće izložbe autorka je rekla: „Muzej afričke umetnosti nam je pružio priliku da upotrebimo materijale snimljene za projekat koji nisu korišćeni u filmovima, i da ih upotpunimo sa izuzetno zanimljivom dokumentacijom iz njihovih fondova, Filmskih novosti i privatnih arhiva”.

Svetska premijera „Non-Aligned” održana je na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu – IDFA, „Ciné-guerrillas” premijerno je prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu (TIFF), dok je srpska premijera diptiha održana na 28. Festivalu autorskog filma.

Mila Turajlić (Beograd, 1979) rediteljka je dokumentarnih filmova. Njen prethodni dokumentarni film „Druga strana svega” premijerno je prikazan na festivalu u Torontu 2017. godine, a osvojio je 32 nagrade, uključujući prestižnu nagradu IDFA festivala za Najbolji dokumentarni film. Časopis The New Yorker je ovo ostvarenje uvrstio u najbolje u 2018. godini. Njen debitantski dokumentarni film „Sinema Komunisto” (2010), premijerno je prikazan na festivalima IDFA i Tribeka, a potom osvojio 16 nagrada.

Mila Turajlić je 2020. godine pozvana u članstvo Američke filmske akademije (Oskar).