Konkursi

Установа НАРОДНО ПОЗОРИШТЕ ТИМОЧКЕ КРАЈИНЕ –

ЦЕНТАР ЗА КУЛТУРУ „Зоран Радмиловић Зајечар

расписује

К  О  Н  К  У  Р  С

за учешће на 38. Фестивалу младих песника „Млади мај” у Зајечару 2024.

Циклус од десет необјављених песама, потписан шифром,

(решење шифре, у посебној коверти, доставити са пријавом),

умножен у пет примерaка, послати на адресу:

Установа Народно позориште Тимочке крајине –

Центар за културу „Зоран Радмиловић” Зајечар

Ул. Тимочке буне 16, 19000 Зајечар,

са назнаком (за Фестивал младих песника).

Право учешћа имају песници до 30 година старости

који пишу на српском језику а немају објављену књигу.

Пријаве доставити до 12.04.2024. године.

Песници чије радове одабере Уметнички савет Фестивала

стичу право учешћа на 38. Фестивалу младих песника

који ће се одржати од 22. до 25. 05. 2024. године у Зајечару.

Лауреат Фестивала стиче право на објављивање књиге.

Рукописи се не враћају.

Додатне информације:

тел: 019/425-426

mail: centarzakulturu019@gmail.com

pozoristezajecar@gmail.com

Konkurs za najbolju kratku priču i dodelu nagrade „Miodrag Borisavljević“ za 2024. godinu

Opštinski kulturni centar Apatin deveti put organizuje festival kratke forme „Potpis“ u okviru kog će i ove godine biti dodeljena nagrada „Miodrag Borisavljević“ za najbolju kratku priču.

Konkurs traje do 15. aprila 2024. godine a ostale informacije i uslovi konkursa su sledeći:

Konkurs za kratku priču

i dodelu nagrade “Miodrag Borisavljević” za 2024. godinu

Uslovi konkursa:

– Jedan autor može poslati samo jednu priču

– Priče se šalju poštom u dva primerka pod šifrom

(rešenje šifre, u posebnoj koverti, dostaviti sa pričama)

  • Uz poslate priče i rešenje šifre autor treba da dostavi potpisanu Autorsku izjavu koju može preuzeti na sajtu Kulturnog centra, gde su sve informacije o raspisanom konkursu.

– Jedan autor može da učestvuje samo sa jednom šifrom

– Nagrada se dodeljuje samo jednom autoru

– Istom autoru Nagrada se ne može dodeliti drugi put-Tema je slobodna- Priče moraju biti neobjavljene, dužine do šest hiljada (6.000) karaktera sa razmacima

– Konkurs je otvoren od 15. februara do 15. aprila 2024. godine- Dodela nagrade (plaketa sa likom M. Borisavljevića i 50.000 dinara) je poslednje nedelje septembra 2024. godine u sklopu 9. festivala kratke forme “Potpis”

Adresa:
Opštinski kulturni centar Apatin

Festival kratke forme “POTPIS”
za nagradu „Miodrag Borisavljević“
Trg Nikole Tesle br. 12
25260 Apatin

Коntakt telefon: 025/ 773-923 ili  okc.ivana@gmail.com

Prolećni konkurs

Šesti regionalni konkurs za kratku priču Biber

Podsećamo da je do 26. 5. 2024. otvoren šesti po redu konkurs za kratku priču Biber. Kratke priče mogu da šalju autorke i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku; afirmisani, kao i oni koji nisu do sada objavljivali.

Tema konkursa

Kao i na prethodnim konkursima Biber, pored priča koje tematizuju pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, dolaze u obzir i priče koje mogu da doprinesu boljem razumevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, saosećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u „neprijateljskim“ cipelama, priče koje pomjeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvesniju, bezbedniju i slobodniju budućnost za sve.

Konkurs je otvoren do 26. 05. 2024. godine.

Autori/ke tri najbolje priče biće nagrađeni novčanim nagradama. Najmanje dvadeset izabranih radova biće objavljeno u višejezičnom zborniku.

Žiri čine Tanja Stupar Trifunović, Almin Kaplan i Jasna Dimitrijević.

Konkurs organizuje Biber tim Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

Više informacija o uslovima konkursa i nagradama možete naći na Biberovoj stranici biber.nenasilje.org.

Pišite i šaljite nam svoje priče, raduje nas čitanje,

Tim Biber

КОНКУРС за НАГРАДУ „ГОРАН ПЕТРОВИЋ”

konkursi prozaonline

Народна библиотека „Стефан Првовенчани” и Град Краљево расписују

КОНКУРС за НАГРАДУ „ГОРАН ПЕТРОВИЋ”

Конкурс се расписује за необјављену збирку прича младих аутора (до 35 година).

Рукописе под шифром слати на адресу:

РЕДАКЦИЈА ПОВЕЉЕ, ЦАРА ДУШАНА 39, 36 000 КРАЉЕВО

Са напоменом ЗА НАГРАДУ „ГОРАН ПЕТРОВИЋ”

Рок за слање рукописа је 1. новембар 2024. године. Обим рукописа не треба да прелази 150.000 карактера

Добитник награде биће проглашен 26. јануара 2025. године. Награда се састоји из објављивања рукописа у едицији Повеља, плакете и новчаног износа.

Конкурс „Ђура Ђуканов“ 2024.

konkursi prozaonline

Народна библиотека „Јован Поповић“ из Кикинде је двадесети пут расписала наградни литерарни конкурс „Ђура Ђуканов“. Награда се, по пропозицијама, додељује за најбољу прву збирку прича аутора млађег од тридесет пет година писану на српском језику, под условом да рукопис претходно није био објављиван у целости или у деловима. Награда подразумева штампање књиге џепног формата, у тврдом повезу и тиражу од 350 примерака.
Рок за достављање рукописа је 30. јун 2024. године. Рукописе достављати искључиво у електронском формату на следећу адресу: konkurs_djukanov@kibiblioteka.org.rs    
с назнаком  „За литерарни конкурс Ђура Ђуканов“.

Рукописи морају да буду потписани пуним именом и презименом, те да садрже информације о години рођења, адреси становања, броју телефона и и-мејл адреси.

Рукописи који не садрже све неопходне податке или су послати у неодговарајућем формату неће бити уврштени у конкуренцију.

У жирију за доделу награде „Ђура Ђуканов“ налазе се Јована Копривица, Слађана Стаменковић и Драган Бабић.

Досадашњи добитници награде „Ђура Ђуканов“ су: Бранко Ћурчић из Сомбора (2005), Марица Пушкаш из Новог Сада (2006), Биљана Ћућко из Батајнице (2007), Драгана Дукић из Кикинде (2008), Ивица Миларић из Новог Сада (2009), Душан Вејновић из Новог Сада (2010), Драгослава Барзут из Врбаса (2011), Бојан Кривокапић из Новог Сада (2012), Дејана Савић из Крагујевца (2013), Далибор Пејић из Београда (2014), Јелена Маринков из Кикинде (2015), Аљоша Љубојевић из Бијељине (2016) и Милана Грбић из Кикинде (2017), Ана Милош (2019) из Београда, Павле Алексић из Београда (2020),  Ивана Миљак Каранфилов из Београда (2021), Оливера Митић из Смедерева (2022) и Тијана Катић из Крагујевца (2023).

Одлуку о победнику жири ће донети најкасније до  1. 9. 2024. године.

Награда ће лауреату бити званично уручена у Народној библиотеци „Јован Поповић“ у Кикинди 19. 1. 2025. године, на дан рођења Ђуре Ђуканова, значајног банатског писца, годину дана по расписивању конкурса.

Udruga za ženska ljudska prava i razvoj demokracije Adela iz Osijeka raspisuje regionalni natječaj za neobjavljenu kratku priču.


Tema priče je feministički lik žene radnice čime želimo odati priznanje svim radnicama i revolucionarki Adeli Pavošević (1897.-1928.) jednoj od najvažnijih figura radničkog pokreta u razdoblju između dvaju svjetskih ratova zbog kojega je u povijesti poznata i kao „osječka Rosa Luxemburg“. Bila je organizatorica niza prosvjeda, pokretačica radničkih novina te borkinja za društvenu ravnopravnosti. Zbog svoga sindikalnog i političkog djelovanja često je bila privođena od strane policije. Umrla je u Osijeku 5. srpnja 1928. godine od tuberkuloze.

Lik je gradivni element kratke priče a fokus na feminističkom liku žene radnice i uspjeh u prezentaciji lika u kratkoj priči bit će ono na temelju čega će odlučivati članice našega žirija.

Natječaj je otvoren od 23.1.2024. do 24.3.2024., a priče koje pristignu nakon ponoći, tj s datumom 25.3.2024., neće se uzeti u obzir.

Pristigle priče ćemo objaviti na našim mrežnim stranicama, te u relevantnim medijima.

Proglašenje najuspješnijih priča bit će 1.5.2024. na Međunarodni praznik rada u čast svim radnicama i u spomen na Adelu Pavošević kada ćemo, ovisno o vremenskim uvjetima, na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, upriličiti dodjelu nagrada i čitanje nagrađenih i priča s posebnom pohvalom žirija.

Pravila natječaja za kratku priču na temu feminističkog lika žene radnice u kratkoj priči su:

  1. Priča treba imati naglasak na liku koji je feministkinja i radnica;
  2. Svaki autor_ica mora biti punoljetan_a (osamnaest godina) i može sudjelovati samo s jednom pričom pisanom na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom književnom jeziku ili nekim od dijalekata tih jezika i latiničnim pismom;
  3. Priče se šalju pod šifrom/pseudonimom, a razrješenje šifre se šalje u posebnom dokumentu u kojemu treba pisati šifra/pseudonim, ime i prezime te kontakt podaci autora_ice na email: kavazazenskaprava@gmail.com
  4. Priča treba biti ispričana u maksimalno 6000 znakova s razmacima u formatu .docx, font Times New Roman, veličina fonta 12, prored 1,5;
  5. Priča ne smije biti objavljivana prije završetka ovoga natječaja;
  6. Nagrade autorima_icama priča koje uspiju članice žirija oduševiti su knjige:

1. Ana Rajković Pejić, Dugi ženski marš,

2. Marijana Radmilović, Naša soba;

3. Mirela Holy, Mitski aspekti ekofeminizma;

4. Nigdje kod kuće – iz korespodencije Emme Goldman

  • Sudjelovanjem u natječaju autori_ce pristaju da Udruga Adela njihove priče koristi u svome radu i objavljuje ih prema budućim potrebama uz uvijek potpisanog autora, te pristaje da za korištenje priče od udruge neće tražiti nikakvu financijsku naknadu.

Članice žirija:

Ana Rajković Pejić – znanstvena suradnica zaposlena na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranja. Autorica je knjige Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (2021.). Autorica je niza kratkih priča koje su joj, između ostaloga, objavljivane u zborniku Prvih dvadest uboda (2015.) te Pričama iz karantene (2020.). Dobitnica je književne nagrade Kritične mase za kratku priče Volim te Arthure Rimbaude(2015.). Članica je Centra za ženske studije.

Marijana Bijelić – pročelnica Odsjeka za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predsjednica je Hrvatskog radikalnog feminističkog pokreta, objavljuje radove s temama iz južnoslavenskih književnosti, s osobitim naglaskom na razdoblje modernizma i rodnu problematiku te predaje niz književnih kolegija. Prevodi s bugarskog jezika, osobito poeziju. Članica je Ženskih studija za čiji program je održala nekoliko predavanja. Sudjelovala je u brojnim javnim predavanjima i tribinama te televizijskim i radijskim emisijama vezanim za različita aktualna društvena pitanja.

Kristina Peternai Andrić – zaposlena je na mjestu redovite profesorice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje kolegije vezane za književnu i kulturnu teoriju. Objavila je četiri znanstvene monografije: Učinci književnosti. Performativna koncepcija pripovjednog teksta, Ime i identitet u književnoj teoriji, Pripovijedanje, identitet, invaliditet, Neposlušne. Književne prakse prikazivanja roda u suautorstvu s Ivanom Žužul. Piše znanstvene i stručne radove, esejistiku, književnu i kazališnu kritiku te prevodi s mađarskoga jezika. Živi u Osijeku.

Iva Bačmaga – knjižničarka, objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković te je nagrađena na više drugih književnih natječaja za kratke priče od 2015 do 2019. godine. Pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja „Pisaće mašine“ pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić.

Nišville jazz festival otvara konkurs za pijaniste na KRISTINA stejdžu

NIŠVILLE OBELEŽAVA DVA JUBILEJA: 30 GODINA FESTIVALA I 15 GODINA JEDINSTVENOG „KRISTINA STEJDŽA“! 

Nišville jazz festival ove godine obeležava značajan jubilej – 30 godina postojanja, a jedan od pratećih programa – jedinstveni KRISTINA stejdž puni 15 godina kao sastavni deo festivala.

U početku zamišljen kao svojevrstan eksperiment koji sublimira filmsku i muzičku umetnost, KRISTINA stejdž se etablirao kao originalan koncept  gde na otvorenom prostoru, u predivnom ambijentu niške Tvrđave mladi pijanisti nastupaju uz neme filmove improvizujući muziku u datom trenutku, prateći radnju i dinamiku nemih filmova, svirajući regtajm, klasične i vodvilj motive, kao što je pre nekih stotinak godina bio običaj u bioskopskim salama širom sveta i na ovdašnjim prostorima početkom XX veka.

Zato je opšte prihvaćen i naziv programa „Kristina stejdž“ sa jasnom asosijacijom na kultni film „Maratonci trče počasni krug“ u kome naša glumačka diva Seka Sabljić glumi Kristinu, devojku koja svira u bioskopu uz neme filmove kod Đenke (Bora Todorović), ali sa pojavom ton filmova doživljava neizbežni fijasko i prestanak angažmana.

KRISTINA stejdž je tokom prethodnih 14 godina sa razvojem Nišville festivala evoluirao u vrlo značajan i nadasve originalan umetnički izraz i do sada je nastupilo preko 50 pijanista iz zemlje i inostranstva.

Ove godine, povodom dva jubileja, Nišville jazz festival otvara konkurs za pijaniste svih uzrasta koji vole izazove i improvizaciju da se prijave za nastupe u terminu od 15. do 18.avgusta 2024.

Od svih prispelih prijava, specijalni žiri sastavljen od profesora sa muzičke akademije u Nišu i članova Nišville produkcije, odabraće 10 pijanista koji će nastupati u pomenutom periodu.

Za učešće na KRISTINA stejdžu na jubilarnom, 30.Nišvilu potrebno je poslati kraću biografiju, fotografiju sa nekog nastupa i link za video snimak sa nekog dosadašnjeg nastupa. Konkurs je otvoren do 10.juna 2024. Prijave treba poslati na mail adresu info@nisville.com

Poslednjih 5 godina, lokacija KRISTINA bine je postavljena u niškoj Tvrđavi, u arheološkim iskopinama iz rimskog doba, u „podnožju“ Salona 77 (nekada Ali Begova džamija), na čijem se spoljašnjem zidu na velikom platnu emituju nemi filmovi i ovi nastupi se zvanično promovišu kao deo celokupnog Nišville bioskopskog programa koji je poznatiji kao „Nišville movie summit“.

Za sve posetioce festivala program na „Kristina stejdžu“ je besplatan.

Otvoren je šesti konkurs Biber
Sa zadovoljstvom vas obaveštavamo da je otvoren šesti po redu konkurs za kratku priču Biber. Kratke priče mogu da šalju autorke i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku.

Tema konkursa Kao i na prethodnim konkursima Biber, pored priča koje tematizuju pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, dolaze u obzir i priče koje mogu da doprinesu boljem razumevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, saosećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u „neprijateljskim“ cipelama, priče koje pomjeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvesniju, bezbedniju i slobodniju budućnost za sve.

Konkurs je otvoren do 26. 05. 2024. godine.
Izbor pristiglih priča napraviće žiri u sastavu: Tanja Stupar Trifunović, Almin Kaplan i Jasna Dimitrijević. Najmanje dvadeset izabranih radova biće objavljeno u višejezičnoj zbirci. Autori/ke tri najbolje priče biće nagrađeni novčanim nagradama (u bruto iznosu):
1. nagrada 1.100 evra
2. nagrada 850 evra
3. nagrada 600 eura. Odluka žirija biće objavljena sredinom novembra/studenog 2024. god.
Više informacija o konkursu i uslovima možete naći na linku: biber.nenasilje.org
Konkurs organizuje Biber tim Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

Šaljite nam svoje radove, rado ćemo vas čitati,
Tim Biber

.