Film

MSUB – Održan razgovor sa umetnicom Jasminom Cibic povodom prikazivanja filma “Svetionici” u Muzeju savremene umetnosti

U ponedeljak, 11. marta u Muzeju savremene umetnosti održan je razgovor sa umetnicom Jasminom Cibic, povodom prikazivanja njenog filma “Svetionici (Beacons)” u okviru Programa umetničkog filma Artist’s Film. Razgovor je vodila Una Popović, kustoskinja Zbirke fotografije, filma, videa i digitalnih medija u MSU.

Marijana Kolarić, direktorka Muzeja savremene umetnosti i urednica programa Artist’s Film, povodom gostovanja Jasmine Cibic je izjavila: “Sa zadovoljstvom i ove godine nastavljamo sa programom umetničkog filma u MSU. Film Svetionici je u nekoliko značajnih scena sniman u Srbiji, te smo Jasmini u toku snimanja filma pomogli da dobije odobrenja za lokacije snimanja u Beogradu.  Jedna od željenih lokacija snimanja je i spomenik Neznanom junaku na Avali. Film je premijerno bio prikazan u okviru velike međunarodne izložbe “Samoopredeljenje: globalna perspektiva” krajem prošle godine u IMMA – Irskom muzeju moderne umetnosti, na kojoj su bila predstavljena i mnoga značajna umetnička dela iz kolekcije MSU. Srećni smo što film sada prvi put predstavljamo u Srbiji”.

Film “Svetionici”, koji je na programu u Sali Miodrag B. Protić do 8. aprila, kinematografsko je putovanje na kom upoznajemo osam žena koje prevode arhive radnika u kulturi iz zemalja pripadnica Pokreta nesvrstanih u muzičku kompoziciju. One dešifruju reči i pretvaraju ih u zvukove, muziku i koreografiju, a okupljaju se oko predloga za govor u kom bi se neostvarena obećanja iz prošlosti pretočila u tonsko obraćanje u okviru probe naše sadašnjosti. Cilj ovog projekta, snimljenog na izolovanim građevinama sraslim s prirodnim okruženjem koje su nekada služile buđenju transnacionalne solidarnosti, jeste da u istoriju izgradnje sveta vrati ženski glas koji nedostaje.

Cibic je za scenario koristila govore umetnika i kustosa sa prve konferencije radnika u kulturi iz zemalja članica Pokreta nesvrstanih održane u Titogradu 1985. godine. Mnogobrojni kulturni lideri Pokreta, u cilju osmišljanja strategija izgradnje alternativnog sveta, na konferenciji su govorili o kulturnoj nezavisnosti, duhovnoj dekolonizaciji i emancipaciji nesvrstanih zemalja.

Jasmina Cibic je o ovoj arhivskoj građi rekla: “Veoma interesantno je da je toliko vremena trebalo da se kulturni radnici okupe na sastanku, 24 godine nakon osnivanja Pokreta nesvrstanih. Takođe, u ovoj arhivi iz osamdesetih zadivljujuće je što se postavljaju ista ona pitanja pred kojima se nalazimo danas, a mislimo da smo ih mi otkrili. Sve te ideje o dekolonizaciji muzeja i institucija, o dominantnim kulturnim diskursima – upravo o tome je bio ovaj sastanak. Fantastično je i što ljudi koji su bili učesnici diskusija nisu bili poznati političari, već bibliotekari ili slikari, dok su prezentacije bile iz svih krajeva sveta: Palestine, Severne Koreje, Pakistana, Sirije. Iz velikog broja zemalja koje su prošle kroz ratove, i čiji je kulturni sektor potpuno uništen”.

Lokacije u filmu predstavljaju niz građevina i mesta čija je uloga bila da obaveštavaju, brane, podsećaju i upozoravaju multinacionalnu državu u nastajanju. Protagonistkinje Jasmine Cibic ovde se služe i arhitekturom i pejzažem kao pojačivačima za svoj glas u feminističkom čitanju patrijarhalnih zdanja i preispitivanju njihovog potencijala u korektivnoj izgradnji sveta. Ženski glas koji nedostaje u sistemskim i antisistemskim projektima izgradnje sveta ovde nagoveštava mogućnost emancipovane budućnosti kolektivnog delovanja.

Jasmina Cibic takođe bira arhitektonska ostvarenja za svoj film iz sledeće perspektive: sve ove građevine smeštene su u epske pejzaže gde imaju ulogu svetionika ili vertikala moći kao metafora potrage za alternativnim načinima izgradnje sveta u odnosu na formalno proklamovane. Njihovo štrčenje manifestacija je idealističkih uverenja o ostvarivom potencijalu, koji Cibic sada iznova razmatra, doduše kroz korektivni feministički objektiv usmeren na njihovu prvobitnu svrhu izgradnje sveta.

Jasmina Cibic (Ljubljana, 1979) živi i radi u Londonu. Svojim radom na filmu, skulpturi, performansu i instalaciji istražuje „meku moć” – kako se politička retorika uvodi kroz umetnost i arhitekturu, sa posebnim osvrtom na to kako država koristi kulturnu delatnost za sprovođenje svojih principa i ciljeva. Razotkrivanjem isprepletanog odnosa između umetnosti, roda i državne moći, umetnica gledaoce navodi da razmisle o strategijama koje se upotrebljavaju u izgradnji nacionalne kulture.

Uz obilje simbola i ikonografija, projekti Jasmine Cibic predstavljaju sintezu pokreta, scenskih efekata i glumačke rekonstrukcije. Performansi koje realizuje u filmovima i instalacijama čine da njena praksa deluje kao „igrani” ogled seciranja pojma države. U višeslojnom pristupu, primarni izvori se prepliću sa falsifikovanim pričama koji zajedno podvlače istorijske nepoznanice i neistine, naročito u vezi sa rodnim ulogama u prošlosti.

Sloveniju je na 55. Venecijanskom bijenalu predstavljala sa projektom „Za našu privredu i kulturu”. Njeni nedavni nastupi obuhvataju samostalne izložbe u Muzeju savremene umetnosti u Lionu, Francuska, Muzeju umetnosti u Lođu, Poljska, Muzeju savremene umetnosti Ljubljana, Centru za savremenu umetnost u Glazgovu, Fondaciji FI u Montrealu, Centru za savremenu umetnost BALTIK u Gejtshedu, UK, Muzeju umetnosti u Krefeldu, Nemačka, projektu Orhus 2017, Danska, Fondaciji Esker u Kalgariju, Kanada, Muzeju savremene umjetnosti Zagreb, Muzeju savremene umetnosti Beograd, galeriji MGLC u Ljubljani i Muzeju Ludvig u Budimpešti, kao i kolektivne izložbe u Nacionalnom muzeju umetnosti 21. veka (MAXXI) u Rimu, na festivalu „Štajerska jesen '19” u Austriji, u Muzeju MOMA u Njujorku, Muzeju MUMA Monaš u Australiji, Centru za kustoske studije BARD, SAD, muzeju MARTa Herford u Nemačkoj i Muzeju umetnosti u Guangdongu, Kina. Njeni filmovi prikazani su u Galeriji Vajtčepel, na Filmskom festivalu u Puli, Filmskom festivalu u Londonu, festivalima „Kuća kultura sveta” (HKW) u Berlinu, u Luvru, na Dokfestu u Kaselu i Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Kopenhagenu. Jasmina Cibic dobitnica je nagrade „Jarman” (2021), Nagrade „Bijenala pokretne slike B3” (2020) i nagrada banke MAC International Ulster Bank I Fondacije Šarlotenborg (2016).

Njenu monografiju Spielraum objavila je kuća DISTANZ Verlag u saradnji sa Centrom za savremenu umetnost BALTIK iz Gejtsheda i Muzejom savremene umetnosti Beograd, a monografiju NADA Muzej umetnosti Krefeld i kuća Kerber Verlag.

Muzej savremene umetnosti u svojoj kolekciji poseduje rad Jasmine Cibić Tear Down and Rebuild (2015).

Program umetničkog filma u Muzeju savremene umetnosti posvećen je pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi, sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način. Urednica programa je Maja Kolarić, direktorka MSU, a koordinatorka programa Kristina Armuš. 

Foto: Bojana Janjić

Muzej savremene umetnosti – Filmski program – Film “Svetionici” i razgovor sa autorkom Jasminom Cibic u Muzeju savremene umetnosti

Foto: Jasmina Cibić, Pete Moss.

Uokviru Programa umetničkog filma Artist’s Film u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, publika će od 11. marta do 8. aprila 2024. biti u prilici da pogleda film “Svetionici (Beacons)” umetnice Jasmine Cibic. Film će biti prikazivan u Sali Miodrag B. Protić tokom čitavog radnog vremena Muzeja.

Povodom prikazivanja filma, u ponedeljak 11. marta u 16 časova biće održan razgovor sa Jasminom Cibic, koji će na srpskom jeziku voditi Una Popović, kustoskinja Zbirke fotografije, filma, videa i digitalnih medija u MSU.

Film “Svetionici” je kinematografsko putovanje na kom upoznajemo osam žena koje prevode arhive radnika u kulturi iz zemalja pripadnica Pokreta nesvrstanih u muzičku kompoziciju. One dešifruju reči i pretvaraju ih u zvukove, muziku i koreografiju, a okupljaju se oko predloga za govor u kom bi se neostvarena obećanja iz prošlosti pretočila u tonsko obraćanje u okviru probe naše sadašnjosti. Cilj ovog projekta, snimljenog na izolovanim građevinama sraslim s prirodnim okruženjem koje su nekada služile buđenju transnacionalne solidarnosti, jeste da u istoriju izgradnje sveta vrati ženski glas koji nedostaje.

Cibic je za scenario koristila govore umetnika i kustosa sa prve konferencije radnika u kulturi iz zemalja članica Pokreta nesvrstanih održane u Titogradu 1985. godine. Mnogobrojni kulturni lideri Pokreta, u cilju osmišljanja strategija izgradnje alternativnog sveta, na konferenciji su govorili o kulturnoj nezavisnosti, duhovnoj dekolonizaciji i emancipaciji nesvrstanih zemalja.

Lokacije u filmu predstavljaju niz građevina i mesta čija je uloga bila da obaveštavaju, brane, podsećaju i upozoravaju multinacionalnu državu u nastajanju. Protagonistkinje Jasmine Cibic ovde se služe i arhitekturom i pejzažem kao pojačivačima za svoj glas u feminističkom čitanju patrijarhalnih zdanja i preispitivanju njihovog potencijala u korektivnoj izgradnji sveta. Ženski glas koji nedostaje u sistemskim i antisistemskim projektima izgradnje sveta ovde nagoveštava mogućnost emancipovane budućnosti kolektivnog delovanja.

Jasmina Cibic takođe bira arhitektonska ostvarenja za svoj film iz sledeće perspektive: sve ove građevine smeštene su u epske pejzaže gde imaju ulogu svetionika ili vertikala moći kao metafora potrage za alternativnim načinima izgradnje sveta u odnosu na formalno proklamovane. Njihovo štrčenje manifestacija je idealističkih uverenja o ostvarivom potencijalu, koji Cibic sada iznova razmatra, doduše kroz korektivni feministički objektiv usmeren na njihovu prvobitnu svrhu izgradnje sveta.

Jasmina Cibic (Ljubljana, 1979) živi i radi u Londonu. Svojim radom na filmu, skulpturi, performansu i instalaciji istražuje „meku moć” – kako se politička retorika uvodi kroz umetnost i arhitekturu, sa posebnim osvrtom na to kako država koristi kulturnu delatnost za sprovođenje svojih principa i ciljeva. Razotkrivanjem isprepletanog odnosa između umetnosti, roda i državne moći, umetnica gledaoce navodi da razmisle o strategijama koje se upotrebljavaju u izgradnji nacionalne kulture.

Uz obilje simbola i ikonografija, projekti Jasmine Cibic predstavljaju sintezu pokreta, scenskih efekata i glumačke rekonstrukcije. Performansi koje realizuje u filmovima i instalacijama čine da njena praksa deluje kao „igrani” ogled seciranja pojma države. U višeslojnom pristupu, primarni izvori se prepliću sa falsifikovanim pričama koji zajedno podvlače istorijske nepoznanice i neistine, naročito u vezi sa rodnim ulogama u prošlosti.

Sloveniju je na 55. Venecijanskom bijenalu predstavljala sa projektom „Za našu privredu i kulturu”. Njeni nedavni nastupi obuhvataju samostalne izložbe u Muzeju savremene umetnosti u Lionu, Francuska, Muzeju umetnosti u Lođu, Poljska, Muzeju savremene umetnosti Ljubljana, Centru za savremenu umetnost u Glazgovu, Fondaciji FI u Montrealu, Centru za savremenu umetnost BALTIK u Gejtshedu, UK, Muzeju umetnosti u Krefeldu, Nemačka, projektu Orhus 2017, Danska, Fondaciji Esker u Kalgariju, Kanada, Muzeju savremene umjetnosti Zagreb, Muzeju savremene umetnosti Beograd, galeriji MGLC u Ljubljani i Muzeju Ludvig u Budimpešti, kao i kolektivne izložbe u Nacionalnom muzeju umetnosti 21. veka (MAXXI) u Rimu, na festivalu „Štajerska jesen '19” u Austriji, u Muzeju MOMA u Njujorku, Muzeju MUMA Monaš u Australiji, Centru za kustoske studije BARD, SAD, muzeju MARTa Herford u Nemačkoj i Muzeju umetnosti u Guangdongu, Kina. Njeni filmovi prikazani su u Galeriji Vajtčepel, na Filmskom festivalu u Puli, Filmskom festivalu u Londonu, festivalima „Kuća kultura sveta” (HKW) u Berlinu, u Luvru, na Dokfestu u Kaselu i Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Kopenhagenu. Jasmina Cibic dobitnica je nagrade „Jarman” (2021), Nagrade „Bijenala pokretne slike B3” (2020) i nagrada banke MAC International Ulster Bank I Fondacije Šarlotenborg (2016).

Njenu monografiju Spielraum objavila je kuća DISTANZ Verlag u saradnji sa Centrom za savremenu umetnost BALTIK iz Gejtsheda i Muzejom savremene umetnosti Beograd, a monografiju NADA Muzej umetnosti Krefeld i kuća Kerber Verlag.

Muzej savremene umetnosti u svojoj kolekciji poseduje rad Jasmine Cibić Tear Down and Rebuild (2015).

Program umetničkog filma u Muzeju savremene umetnosti posvećen je pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi, sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način. Urednica programa je Maja Kolarić, direktorka MSU, a koordinatorka programa Kristina Armuš. 

 „20 dana u Mariupolju“ u Dvorani Kulturnog centra (DKC) u Beogradu

kadar iz filma

Ambasadori Ukrajine i Velike Britanije na projekciji ukrajinskog kandidata za Oskara

Humanitarnom projekcijom filma ukrajinskog reditelja, novinara Asošijejted presa (AP) i dobitnika Pulicerove nagrade, Mstislava Černova, pod nazivom „20 dana u Mariupolju“ biće obeležena druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu.

Dokumentarni film „20 dana u Mariupolju“, nominovan za Oskara u kategoriji najbolji dokumentarni film, biće prikazan 21. februara u 19 časova u Dvorani Kulturnog centra Beograda.​ Projekciju organizuje Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs u saradnji sa ambasadama Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine​, te će se​ pre projekcije filma publici obratiti ambasador Ukrajine u Beogradu, NJ.E. Volodimir Tolkač i ambasador Velike Britanije u Beogradu, NJ.E. Edvard Ferguson, a video porukom i reditelj Mstislav Černov.

„20 dana u Mariupolju“ je dokumentrni film Mstislava Černova, koji predstavlja video dnevnik o opsadi grada i zločinima koji su tamo počinjeni.  Svetsku premijeru imao je na festivalu Sandens u januaru prošle godine, gde je dobio nagradu za najbolji svetski dokumentarac, kao i nagradu publike.

Ovaj događa​j ima humanitarni karakter i ceo prihod od prodaje ulaznica biće prosleđen organizacijama koje pomažu ugroženima ratom u Ukrajini.  Kupovina ulaznica po ceni od 400 dinara​ moguća je na blagajni DKC (Kolarčeva 6) ​- od 16:00 do 21:00 časova

Višestruko nagrađivani film „20 dana u Mariupolju“, premijerno prikazan u Srbiji tokom poslednjeg izdanja Beldocs festivala, prati tim novinara Asošijejted presa koji su ušli u strateški ukrajinski lučki grad Mariupolj veče uoči ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Mariupolj, na obali Azovskog mora, bio je jedna od prvih ruskih meta, razaran je i pod opsadom proveo 86 dana. Grad je okupiran od strane Rusije nakon jedne od najdužih i najkrvavijih bitaka u ratu.

Tokom opsade, dok bombe padaju i stanovnici beže, a pristup struji, hrani, vodi i lekovima je prekinut, jedini međunarodni novinarski tim koji je ostao u gradu trudi se da zabeleži zverstva rata i prenese svoje snimke. Okruženi ruskim trupama, novinari se sklanjaju u bolnicu, nesigurni da li će uspeti da pobegnu.

Podsećamo, autor filma, Mstislav Černov je zajedno sa kolegama iz produkcijskog tima filma Jevgenijem Maloletkom i Vasilisom Stepanenko, prošlogodišnji dobitnik Pulicerove nagrade za hrabro izveštavanje iz opkoljenog Mariupolja.

Film “20 dana u Mariupolju” je nominovan za Oskara u kategoriji “Najbolji dokumentarni film godine”, a dodela ove najprestižnije filmske nagrade će se održati 10. marta 2024. godine.

Zbog velikog interesovanja film „Anselm“ Vima Vendersa od 8. februara u mts Dvorani

Zbog velikog interesovanja publike i nekoliko rasprodatih projekcija na nedavno završenom Šestom festivalu dokumentarnog filma DOK, film Anselm Vima Vendersa biće prikazan od 8. do 14. februara u mts Dvorani.

U filmu „Anselm“ Vim Venders stvara portret Anselma Kifera, jednog od najinovativnijih i najvažnijih slikara i vajara našeg vremena.

Sniman u 3D tehnici i 6K rezoluciji, film pruža filmsko iskustvo stvaralaštva umetnika koji istražuje ljudsko postojanje i cikličnu prirodu istorije, inspirisan književnošću, poezijom, filozofijom, naukom, mitologijom i religijom. Tokom više od dve godine, Venders je pratio Kiferov put od rodne Nemačke do njegovog trenutnog doma u Francuskoj, povezujući faze njegovog života sa ključnim mestima njegove karijere koja traje više od pet decenija.

Karte za film mogu se nabaviti na blagajni mts Dvorane i putem sajta: https://www.mtsdvorana.rs/film/anselm

Foto: Promo

A1 Kinoteka počinje godinu premijerom digitalno restaurisanog filma „Derviš i smrt“

Beograd, 01.02.2024 – „Derviš i smrt“, jugoslovenski film snimljen 1974. godine, u režiji Zdravka Velimirovića, digitalno je restaurisan u okviru projekta A1 Kinoteka i biće premijerno i besplatno prikazan 3. februara u Jugoslovenoj kinoteci, u Uzun Mirkovoj ulici. Dve besplatne projekcije za publiku održaće se u 18.00 i 20.30 časova u Sali Makavejev, a svi oni koji ne budu u prilici da film pogledaju u bioskopskoj sali to će moći da urade online na Facebook stranicama Jugoslovenske kinoteke i A1 Srbija od 20:30 časova.

„Derviš i smrt“ (Centar film) je ekranizacija istoimenog romana Meše Selimovića. Glavne uloge u filmu ostvarili su Voja Mirić, Bata Živojinović, Boris Dvornik, Branko Pleša, Pavle Vuisić i Olivera Katarina, kao i druga poznata imena jugoslovenskog filma – Faruk Begoli, Aleksandar Berček, Veljko Mandić, Dragomir Felba i drugi. Film je dobitnik mnogobrojnih priznanja među kojima je 5 nagrada u Puli, od kojih su četiri zlatne i jedna srebrna Arena.

Centralna tema filma, kao i čuvenog romana, je suočavanje pojedinca sa surovim svetom koji ga okružuje i menja iz korena, kao i unutrašnja borba i preispitivanje.

Starešina islamskog reda, derviš, suočava se sa hapšenjem i pogubljenjem nevinog brata. Derviš uspeva da promeni vladajuće ljude, ali ne i duh vladavine, čime doživljava lični poraz. Uz psihološku problematiku film otvara mnoga pitanja koja se odnose na politiku, društvo, ali i ljudski život uopšte.

„Reditelj Zdravko Velimirović transponovao je na film jedan od najvećih romana naše književnosti, koji se dotiče najdubljih pitanja do kojih pojedinac u svom životu dolazi. Roman Meše Selimovića izuzetno je složen i misaon, zbog čega njegova ekranizacija predstavlja pravi podvig, izjavio je Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke i dodao: „Ovo je 31. ostvarenje koje je digitalno restaurisano u Odeljenju za digitalizaciju i digitalnu restauraciju Arhiva Jugoslovenske kinoteke u okviru projekta koje su pokrenule Jugoslovenska kinoteka i kompanija A1 Srbija.“

„Ulazimo u sedmu godinu saradnje sa Jugoslovenskom kinotekom i nastavljamo sa radom na zajedničkom projektu očuvanja i promocije filmske kulturne baštine A1 Kinoteka. Radujem se što godinu započinjemo premijerom digitalno restaurisanog klasika „Derviš i smrt“, kojim ujedno počinje i novi niz od deset filmova kojima ćemo udahnuti novi život  i ostaviti ih u amanet nekim novim generacijama“, rekao je Dejan Turk, generalni direktor A1 Srbija i A1 Slovenija

A1 Kinoteka je projekat koji se realizuje u saradnji Jugoslovenske kinoteke i kompanije A1 Srbija od 2017. godine u cilju očuvanja filmskog nasleđa.

Премијера анимираног филма „Ружица и камена тролица“ у оквиру филмске ревије Euro Fest for Kids

У синхронизацији филма учествовали ученици основних и средњих школа из Лесковца, Горњег Милановца и Београда

Премијера анимираног филма „Ружица и камена тролица“ данске редитељке Карле Нор Холмбек биће одржана у недељу, 4. фебруара у 14 часова у сали 6 мтс Дворане.

Премијера филма се одржава у оквиру филмске ревије Euro Fest for Kids који заједнички реализује Мрежа биоскопа коју чине Културни центар Горњи Милановац, Лесковачки културни центар и мтс Дворана.

Премијера филма у Горњем Милановцу биће одржана, у понедељак, 5. фебруара у 18 часова у Великој сали Културног центра „Мија Алексић“, док ће филм у Лесковцу премијерно бити приказан у уторак, 6. фебруара у 13 часова у биоскопу Лесковачког културног центра.

У синхронизацији филма учествовали су ученици основних и средњих школа који су путем радионица “Како синхронизовати анимирани филм” имали јединствену прилику да завире у свет синхронизације цртаних филмова. Радионице су водили искусни глумци и филмски професионалци Весна Шашић Паштровић и Марко Марковић, заједно с инжењером звука Милетом Новковићем.

„Ружица и камена тролица“ је остварење које је приказано најзначајнијим филмским фестивалама за децу и младе међу којима се посебно издвајају: Анеси фестивал анимираног филма у Француској, Злин филм фестивал у Чешкој, Кристиансанд дечији филмски фестивал у Норвешкој итд. Ружица је цветна вила која је увек живела сама у свом грму. Више од свега сања да има пријатеља, али је превише уплашена да би икада напустила свој грм и зато га никада није пронашла. Међутим, породица мишева која живи испод Ружичиног грма верује да имају решење. Господин и госпођа Маус желе да се Ружица уда за њиховог сина Карла. Пре венчања спашава је лептир Свила и њих двоје брзо постају пријатељи. Када је Свила киднапован од стране камене тролице, Ружица коначно мора да превазиђе своје страхове од свега и усуђује се да спасе свог пријатеља.

Euro Fest for Kids ревија биће одржана симултано у Београду, Лесковцу и Горњем Милановцу уз присуство деце из свих градова (чланова пројекта). Ревију ће отворити носећи синхронизовани филм. Програм ревије биће ускоро објављен.

Пројекат Euro Fest for Kids је настао са циљем промоције европских филмова за децу и образовања младих у подручју филмске анимације и синхронизације. Синхронизовани филм ће премијерно бити приказан на филмској ревији која ће бити одржана од 4. до 7. фебруара у мтс Дворани, а након тога ће бити и дистрибуиран у биоскопима, чланицама Мреже киноприказивача Србије (Serbian Cinemas Network). Пројекат је подржан од стране програма „Collaborate to Innovate“ удружења Europa Cinemas – МЕДИА Креативна Европа.

Трејлер филма: https://www.youtube.com/watch?v=u2knoRqYfWY

Више о филму: https://www.mcf.rs/filmovi/ru%C5%BEica-i-kamena-trolica

Фото: Euro Fest for Kids, Промо

Završena sinhronizacija animiranog filma „Ružica i kamena trolica“ u okviru projekta Euro Fest For Kids

Sinhronizacija dugometražnog animiranog filma „Ružica i kamena trolica“ danske rediteljke Karle Nor Holmback završena je prošle nedelje u Beogradu u okviru projekta „Euro Fest for Kids“, a u organizaciji mreže bioskopa koju čine Kulturni centar Gornji Milanovac, Leskovački kulturni centar i mts Dvorana.

U sinhronizaciji filma učestvovali su učenici osnovnih i srednjih škola iz ova tri grada, kao i renomirani glumci, profesionalci iz oblasti sinhronizacije. Talentovani učenici koji su pozajmili glasove likovima u filmu izabrani su nakon održanih radionica „Kako sinhronizovati animirani film“ koje su u okviru projekta vodili iskusni glumci i filmski profesionalci Vesna Šašić Paštrović i Marko Marković, zajedno s inženjerom zvuka, Miletom Novkovićem.

Sinhronizovani film „Ružica i kamena trolica“ premijerno će biti prikazan na festivalu koji će se održati od 6. do 9. februara 2024. godine, a nakon toga će biti i distribuiran u bioskopima, članicama Mreže kinoprikazivača Srbije (Serbian Cinemas Network).

„Euro Fest for Kids“ revija biće održana simultano u Beogradu, Leskovcu i Gornjem Milanovcu uz prisustvo dece iz svih gradova (članova projekta). Reviju će otvoriti noseći sinhronizovani film.

Projekat „Euro Fest for Kids“ je podržan od strane programa „Collaborate to Innovative“ udruženja Europa Cinemas – MEDIA Kreativna Evropa.

Foto: Vesna Šašić Paštrović,

FAF predstavlja: Besplatna projekcija filma Jahači u mtsDvorani

Otvaranje Zimskog izdanja Mreže festivala Jadranske regije 19. januara projekcijom u bioskopu, online program od 20. do 29. januara

Povodom početka drugog Zimskog izdanjaonline festivala u organizaciji Mreže festivala Jadranske regije, Festival autorskog filma s ponosom predstavlja film Jahači slovenačkog reditelja Dominika Menceja (uloge u filmu tumače Nikola Kojo, Timon Šturbej, Petja Labović i Anja Novak).

Besplatna projekcija biće održana u petak, 19. januara u 19 sati u sali 6 mts Dvorane. Pre početka filma zajedničkim live streamom iz Zagreba, Sarajeva, Ljubljane, Herceg Novog i Beograda biće obeležen početak Zimskog izdanja, online festivala nastalog udruživanjem vodećih festivala iz regiona. Nakon projekcije biće održan razgovor sa Borisom Grgurovićem, ko-scenaristom filma. Besplatne ulaznice za film mogu da se preuzmu na blagajni mts Dvorane.

Potraga za slobodom u fokusu je filma Jahači o dvojici seoskih mladića koji se, nakon gledanja filma Easy Rider, prerađenim moticiklima upućuju na životnu avanturu prema Splitu. Jahači su istovremeno film sazrevanja i film ceste, zanimljiv mozaik scena koje proizlaze iz svetova dva najbolja prijatelja, ali i posveta određenom (bez)vremenu i prostoru.

Zimsko izdanje je zajednički projekat festivala udruženih u Mrežu festivala Jadranske regije: Festivala autorskog filma Beograd, Filmskog festivala Herceg Novi, Ljubljanskog međunarodnog filmskog  festivala, Sarajevo Film Festivala i Zagreb Film Festivala.  

Od 20. do 29. januara na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba besplatno pogledajte pet ostvarenja regionalnih autora: Stric Andrije Mardešića i Davida Kapca, Garburu Josipa Žuvana, Da li ste videli ovu ženu? Dušana Zorića i Matije Gluščevića, Jahače Dominika Menceja i Muzej revolucije Srđana Keče. 

Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Europe i Ambasada Švajcarske u Bosni i Hercegovini

Trejler filma Jahači: https://www.youtube.com/watch?v=ITJoxGF9tg4

Više informacija na: https://www.mrezafestivala.com/bhs/pocetna

Foto: Promo

Šesti međunarodni festival dokumentarnog filma DOK #6 od 1. do 4. februara u mts Dvorani

Film Anselm Vima Vendersa otvara DOK #6 festival

Šesto izdanje međunarodnog festivala dugometražnog dokumentarnog filma DOK #6 biće održano od 1. do 4. februara u mts Dvorani. Festival će u četvrtak, 1. februara u 19 časova u sali 6 mts Dvorane otvoriti film „Anselm“ Vima Vendersa u 3D tehnici. 

U filmu „Anselm“ Vim Venders stvara portret Anselma Kifera, jednog od najinovativnijih i najvažnijih slikara i vajara našeg vremena. Sniman u 3D tehnici i 6K rezoluciji, film pruža filmsko iskustvo stvaralaštva umetnika koji istražuje ljudsko postojanje i cikličnu prirodu istorije, inspirisan književnošću, poezijom, filozofijom, naukom, mitologijom i religijom. Tokom više od dve godine, Venders je pratio Kiferov put od rodne Nemačke do njegovog trenutnog doma u Francuskoj, povezujući faze njegovog života sa ključnim mestima njegove karijere koja traje više od pet decenija.

DOK festival nastao je sa idejom da publici ponudi najnovija ostvarenja iz oblasti dokumentarnog filma. Program festivala čine pažljivo selektovani filmovi po meri gledalaca koji se premijerno prikazuju u Srbiji. 

Pored glavnog programa publici će biti predstavljena i selekcija debitantskih filmova Enter Dok koja je takmičarska selekcija festivala. U okviru ovog programa biće dodeljene dve nagrade: nagrada publike i nagrada žirija publike koji je sastavljen od tri ljubitelja filma koji će glasati za najbolji debitantski film.

Program šestog izdanja festivala DOK biće uskoro dostupan na sajtu https://dokfest.rs/.

Foto: Promo

Povratak Pančevo film festivala

PAFF od 19. do 21. januara na više lokacija

Nakon četvorogodišnje pauze, na nekoliko lokacija u Pančevu, od 19. do 21. januara, biće održan Pančevo film festival.

Festival će u petak, 19. januara u Dvorani Kulturnog centra Pančeva otvoriti film rumunskog reditelja Radua ŽudeaNe očekujte previše od kraja sveta (Do not expect too much from the end of the world). Pored filmskih ostvarenja, publika će pre projekcija imati prilike da pogleda i muzičke spotove alternativnih muzičkih sastava koje su režirali mladi filmski reditelji, kao i da učestvuje u raznovrsnom pratećem, edukativnom i muzičkom programu. Festival će biti realizovan na nekoliko lokacija u gradu – u prostorijama Kulturnog centra Pančevo, Štab Pogonu i Trećem prostoru. Ulaz na sve programe je besplatan.

Tokom tri dana festivala biće prikazano još pet dugometražnih ostvarenja i to: Prizvan i pozvan, Ekskurzija, Zlo ne postoji, Lost Country i Disko igrač. Tokom drugog i trećeg dana festivala biće prikazani kratkometražni filmovi mladih autora i autorki, a kao još jedan bitan segment ovogodišnjeg programa ističe se i program namenjen srednjoškolcima, Mladi žiri.

Od petka do nedelje, Mladi žiri će uz mentorstvo mlade filmske autorke Tamare Broćić, analizirati filmove iz ovogodišnje selekcije kratkometražnih filmova iz zemlje i regiona. Nakon uvodnog predavanja, odgledanih filmova na festivalu, grupa srednjoškolaca će analizirati sve aspekte filmskog stvaralaštva (režiju, scenario, fotografiju, montažu, glumu) i doneti odluku o najboljem kratkom filmu ovogodišnjeg festivala. Svi zainteresovani mogu se prijaviti ovde.

PAFF ove godine ima i bogat prateći program, pa će posetioci biti u prilici da učestvuju na radionicama, prisustvuju filmskoj šetnji gradom Pančevom i da uživaju u bogatom muzičkom programu.

Prvog dana festivala, 19. januara, u okviru muzičkog programa u foajeu Kulturnog centra nastupiće beogradski bend Turbo Trans Turisti, a nakon toga DJ-evi Bukazić i Shikl u Štab Pogonu. Tokom drugog dana, muzički program festivala rezervisan je za Štab Pogon gde će posetioci imati prilike da čuju muzički sastav Benjd, a nakon toga i set pančevačkih DJ-eva – Damjana i Dju Dju-a. Poslednji dan festivala, 21. januar, tradicionalno je rezervisan za karaoke veče koje će biti održane u Pogonu.

Pančevo Film Festival je organizovan od strane istoimenog udruženja građana, a u saradnji sa Kulturnim centrom Pančeva. Festival je podržan od strane Ministarstva kulture Republike Srbije kroz projekat Povratak Pančevo Film Festivala – PAFF 2.0.

PAFF je manifestacija posvećena negovanju i promociji nezavisne autorske kinematografije i filmova koji neguju originalan i kinematografski uzbudljiv pristup narativu, formi, strukturi i estetici. Glavna misija festivala je da predstavi, istraži i proširi ideje i pitanja šta sve kinematografija danas može da bude i uradi, kao i da, kroz prisustvo mladih talentovanih autora na festivalu, promoviše i pruži podršku novoj generaciji filmskih umetnika. Organizacioni tim festivala, takođe, čine mladi entuzijasti.

Za detaljan programa pratite Facebook i Instagram stranicu festivala. 

PRAZNIČNA PROJEKCIJA

******************************************************

Dokumentarni diptih „Non-Aligned & Ciné-guerrillas“ rediteljke Mile Turajlić u Kulturnom centru Novog Sada

Foto: Poppy Pictures

Dokumentarni diptih „Non-Aligned & Ciné-guerrillas“ (Nesvrstani i Filmske gerile) autorke Mile Turajlić biće prikazan u četvrtak, 4. januara  u 18h i u 20:30 u Kulturnom centru Novog Sada u organizaciji Udruženja OffIzmeđu projekcija biće održan i razgovor sa autorkom. 

„Non-Aligned & Ciné-guerrillas: Scenes from the Labudović Reels“ je dokumentarni diptih koji vodi na arhivsko putovanje kroz filmske materijale koje je snimio Stevan Labudović, snimatelj Filmskih novosti koji je pratio predsednika Tita trideset godina.  Kako je istakla autorka i  rediteljka Mila Turajlić, rad na filmovima je trajao 7 godina, a u saradnji sa Filmskim novostima pronašli su i digitalizovali materijale koji do sada nisu prikazani, a koje je Stevan Labudović snimio na putovanjima mira u Aziji i Africi.

“Prvi film u diptihu posvećen je nastanku Pokreta nesvrstanih i Samitu koji je održan u Beogradu 1961. godine, dok je drugi film uzbudljivo putovanje u arhivske materijale koje je Stevan Labudović snimio tokom 3 godina alžirskog rata za nezavisnost. Svaki film stoji za sebe kao iskustvo, ali gledanjem oba dobija se mnogo šira slika značaja filmske slike koja se čuva u Filmskim novostima.

Svetska premijera Non-Aligned održana je na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu – IDFA, Ciné-guerrillas je premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu (TIFF), dok je srpska premijera diptiha održana na 28. Festivalu autorskog filma.

Mila Turajlić (Beograd, 1979) je rediteljka dokumentarnih filmova. Njen prethodni dokumentarni film „Druga strana svega“ premijerno je prikazan na festivalu u Torontu 2017. godine, a osvojio je 32 nagrade, uključujući prestižnu nagradu IDFA festivala za Najbolji dokumentarni film. Časopis The New Yorker je ovo ostvarenje uvrstio u najbolje u 2018. Njen debitantski dokumentarni film „Cinema Komunisto“ (2010), premijerno je prikazan na festivalima IDFA i Tribeca, a potom osvojio 16 nagrada. Mila Turajlić je 2020. godine pozvana u članstvo Američke filmske akademije (Oskar).

Ulaznice u prodaji na svim mestima Gigstixa – https://new.gigstix.com/event/dokumentarni-diptih-novi-sad-04-januar-2024/

Sala “Mira Banjac” u bioskopu Abazija na Paliću počinje sa redovnim repertoarom u januaru 2024. godine

U julu 2022. godine u okviru četvrtog ciklusa „Istorija vojvođanskog filma“ najavljeno je otvaranje sale Mira Banjac Kulturnog centra i bioskopa Abazija, u prisustvu ove velike umetnice. Ove godine završeno je opremanje sale, uz podršku Filmskog centra Srbije, i sala će biti otvorena za redovni repertoar od 11. januara 2024. godine.

Prilikom najave otvaranja sale Mira Banjac je izjavila: “Šta ja posle ovoga mogu da tražim? Dobiti bioskop, dobiti salu sa svojim imenom, to nije lako nositi. Ali srećna sam što se sad i ova prostorija napunila entuzijazmom, napunila radošću”, rekla je glumica, napominjući uz osmeh da je sala mala, kao što je i ona mala žena.

“Volela bih da u ovoj sali uglavnom budu mladi. Da oni nešto ponesu odavde. To je jedino što vredi. Kad budem umrla neće ništa ostati sem onoga što će oni poneti iz jednog lepog i značajnog doprinosa koji sam evo i ja nekim malim svojim udelom zaslužila. Volela bih da sala bude uvek puna mladih reditelja, glumaca, producenata. Glumcu je jako bitno da ga ne zaborave. Nagrade koje sam dobila ići će na svoje mesto, u muzeje, ali ono što će ljudi poneti – to je trajno.”

Imajući u vidu da su završni radovi privedeni kraju, ovogodišnji peti ciklus „Istorija vojvođanskog filma“ odvijao se u sali Mira Banjac bioskopa Abazija u kontinuitetu od 12. oktobra do 21. decembra ove godine. Peti Ciklus je zbog interesovanja publike bio posvećen stvaralaštvu Mire Banjac, filmske, tv i pozorišne glumice, jedne od najvećih zvezda jugoslovenske i srpske kinematografije i najpoznatije glumice Vojvodine. Prikazani su brojni filmovi u kojima je igrala, uključujući i recentna ostvarenja poput “Zvizdana”, “Rekvijema za gospođu J.” i poslednjeg filma Dušana Kovačevića, “Nije loš e biti čovek”.

Peti deo ciklusa filmova „Istorija vojvođanskog filma“ prati, kao i prethodnih godina, izložba plakata, fotografija i filmskih materijala, i ove godine ima za cilj da publici nastavi da predstavlja znčajne umetnike bogate vojvođanske i jugoslovenske kinematografije.

Mira Banjac pripada prvoj generaciji glumaca koja je završila Državnu glumačku školu u Novom Sadu 1950. godine, u klasi Jurija Rakitina. Njena karijera zapravo i jeste započela najpre petnaestogodišnjim radom u pozorištu, a filmska i televizijska glumica postala je 1964. godine dobila ulogu u TV filmu Boj na Kosovu, rame uz rame sa Mijom Aleksićem, Oliverom Marković i Darom Čalenić, tada velikim jugoslovenskim zvezdama. Negde u isto vreme, 1967. godine, još uvek mlada glumica dobila je svoje prvo veliko priznanje, Sterijinu nagradu za predstavu Traktat o sluškinjama. Osim po sjajnim ulogama, Mira Banjac je poznata po svojoj neporsrednosti, duhovitosti i neverovatnoj harizmi. Komentarišući ideju da mala sala bioskopa Abazija ponese njeno ime slavna glumica rekla je da je to trenutak u njenom životu koji je “veliku tačku napravio” i da bi volela da njenu salu posećuju mladi.

Ciklus “Istorija vojvođanskog filma” započet je 2019. godine sa ciljem da se afirmiše filmsko stvaralaštvo na teritoriji Vojvodine, te da se podsetimo na značaj koji su vojvođanski autori i produkcijska kuća Neoplanta imali za razvoj jugoslovenske kinematografije.

Ciklus „Istorija vojvođanskog filma“se realizuje uz kontinuiranu finansijsku podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

Film „Telenovela: Sivo u koloru“ Filipa Martinovića na prvom izdanju smotre dokumentarnog filma – DokZima

Film „Telenovela: Sivo u koloru“ reditelja Filipa Martinovića biće prikazan u sredu, 27. decembra u 20 časova u Dvorani Kulturnog centra Beograda i u četvrtak, 28. decembra u 19 časova u Kulturnom centru Novog Sada.

Projekcija filma biće održana u okviru prvog izdanja manifestacije DokZima – Smotre dokumentarnog filma nastale sa ciljem da promoviše skriveni svet domaćeg dokumentarnog filma i da širu publiku vrati u bioskop. Nakon projekcija u Beogradu i Novom Sadu biće održan razgovor sa autorom.

Radnja filma prati priču Filipa koji je rođen u Beogradu, a odrastao u Barseloni. Filip postavlja sebi jedno, na prvi pogled, jednostavno pitanje – odakle sam? U potrazi za odgovorima, zajedno sa Ašom, Etiopljankom čija je prošlost još komplikovanija od njegove, odlutaće na daleka mesta na kojima im se priviđaju scene iz španskih serija.

Filip Martinović je osnivač producentske kuće GULU GULU Presenta čiji je rad prvenstveno usmeren na kreativne dokumentarce i hibridne forme.

Ostvarenja koja su tokom decembra prikazana u okviru smotre DokZima su filmovi „Flašaroši“ autora Nemanje Vojinovića, „Prizvan i pozvan“ Srđe Vuča i Luke Papića, „Srećna Nova, Jivu“ Mladena Kovačevića. Ova ostvarenja, uz film „Telenovela: Sivo u koloru“ su prikazana na važnim svetskim festivalima i postigli ogromne uspehe. Pored domaćih festivala poput BELDOCS-a, Festivala Slobodna zona, bioskopska distribucija ovih filmova je svedena na minimum.

DokZima se realizuje u produkciji filmske kuće Set Sail Filma, u saradnji sa udruženjem dokumentarista DokSrbija, a uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

Trejler filma „Telenovela: Sivo u koloru“: https://vimeo.com/643879278?share=copy

Foto: Promo

MSU – Film “Brana” Ali Čerija u Muzeju savremene umetnosti

Uokviru Programa umetničkog filma Artist’s Film u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, publika će od 20. decembra 2023. do 15. januara 2024. biti u prilici da pogleda film “Brana (The Dam)” umetnika Ali Čerija. Film će biti prikazan u Sali Miodrag B. Protić i to u sledećim terminima: svakim danom od ponedeljka do nedelje u 12.00 i u 16.00 časova, četvrtkom u 14.00 i 18.00 časova, dok je utorkom muzej zatvoren.

Radnja filma “Brana (The Dam)” dešava se u Sudanu, blizu brane Merowe. Maher radi u tradicionalnoj ciglani koja se snabdeva vodom Nila. Svako veče tajno odlazi u pustinju kako bi gradio misterioznu konstrukciju od blata. Dok se sudanski narod budi da bi dobio svoju slobodu, njegovo stvaranje polako počinje da dobija sopstveni život, stoji u sinopsisu ovog filma.

Program umetničkog filma u Muzeju savremene umetnosti posvećen je pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi, sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način.

U ovogodišnjem izdanju programa umetničkog filma MSUB je imao zadovoljstvo i čast da predstavi izbor filmova umetnika koji su u dosadašnjoj praksi stekli najviša svetska priznanja i slavu u oblasti filma. Nakon prikazanih filmova Anrija Sale i Širin Nešat i razgovora sa ovim umetnicima, Ali Čeri zatvara ovogodišnji program.

Ali Čeri  (Ali Cherri), živi i radi u Parizu i Bejrutu, dobitnik je Srebrnog lava 59. međunarodne izložbe umetnosti, Bijenala u Veneciji (2022) Mleko od snova. Njegove skulpture, crteži i instalacije istražuju vremenske pomake između drevnih svetova i savremenog društva. Koristeći arheološke artefakte kao polaznu tačku, istražuje granice ideologija koje čine osnovu nacija i mit o nacionalnom napretku. Njegov rad istražuje veze između arheologije, istorijskog narativa i procesa iskopavanja i premeštanja nasleđa, uzimajući u obzir kulturne objekte kao deo muzejskih kolekcija.

Nedavno je izlagao u Institutu za savremenu umetnost Valensije (Valencia), u Jameel Arts Centru (Dubai), Para Site-u (Hong Kong), MAXXI (Rim), Centru Pompidou (Pariz), kao i na 22. Bijenalu Secs Videobrasil (2023), 15. Sharjah Bijenalu (2023), 5. Kochi-Muziris Bijenalu (Indija, 2022), Venecijanskom bijenalu (2022), Manifesti 13 (Marseille, 2020), 5. Uralskom industrijskom bijenalu savremene umetnosti (Ekaterinburg, 2019), 8. Melle Međunarodnom bijenalu savremene umetnosti (Melle, 2018), i 13.Sharjah Bijenalu (2017).

Kustoskinja programa je direktorka muzeja Marijana Kolarić, asistentkinja Kristina Armuš.

Generalni sponzor programa je Raiffeisen banka.

„Srećna Nova, Jivu“ film o gradu novogodišnjih ukrasa u Kini autora Mladena Kovačevića na prvom izdanju manifestacije DokZima

Film „Srećna Nova, Jivu“ autora Mladena Kovačevića biće prikazan u okviru projekta DokZima – Smotra dokumentarnog filma koja se tokom decembra održava u Beogradu i Novom Sadu. Film će biti prikazan u sredu, 20. decembra u 20 časova u Dvorani Kulturnog centra Beograda (DKC) i u četvrtak, 21. decembra u 19 časova u Kulturnom centru Novog Sada. Nakon projekcija u oba grada biće održan razgovor sa autorom.

„Srećna Nova, Jivu“ intimni film o svakodnevici kineskih radnika, vodi nas u Jivu, grad sa 600 fabrika novogodišnjih ukrasa, u kojima se Božić i Nova godina proizvode za čitav svet.

Filmovi Mladena Kovačevića prikazivani su u selekcijama Roterdama, Karlovih Vari, Visions du Réel, IDFA, Hot Docs, DOK Leipzig, FIDMarseille, CPH:DOX, i preko stotinu drugih festivala, gde su osvojili brojne nagrade. U poslednjih nekoliko godina režirao je „Anplagd“ (2013), „Zid smrti i tako“ (2016), „4 godine u 10 minuta“ (2018), „Srećna Nova, Yiwu“ (2020), i „Još jedno proleće“ (2022). Trenutno završava film „Mogućnost raja“, priprema dokumentarni film „Koryo“, i igrani „Iza zavesa, iza drveća“. „Srećna Nova, Jivu“ dobitnik je nagrada na festivalima u Rotterdamu, Hot Docs, Doclisboa, Sarajevo Film Festival – Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film, Flahertiana – FIPRESCI nagrada i Specijalno priznanje žirija…

Smotra DokZima je novi projekat mladih filmskih autora nastao sa misijom da osveži, podseti i angažuje publiku, kroz domaće dokumentarne filmove i razgovore sa autorima. DokZima predstavlja platformu za promociju neretko skrivenog sveta domaćeg dokumentarnog filma bioskopskoj publici. Smotra je nastala je sa ciljem da postane dodatna spona između mladih autora dokumentarnih filmova i distributera koja će, uz pomoć projekcija u dva grada, pokušati da podstakne širu publiku da se vrati u bioskop. Pored domaćih festivala poput BELDOCS-a, Festivala Slobodna zona, bioskopska distribucija ovih ostvarenja je svedena na minimum. Manifestacija se realizuje u produkciji filmske kuće Set Sail Filma, u saradnji sa udruženjem dokumentarista Doksrbija, a uz podrsku Ministarstva kulture Republike Srbije.

Trejler filma „Srećna Nova, Jivu“: https://vimeo.com/376132164

„Flašaroši“ dokumentarna drama o sakupljačima flaša u Vinči na prvom izdanju DokZima

Novi projekat mladih filmskih autora DokZima – Smotra dokumentarnog filma biće održana od 6. do 28. decembra u Beogradu i Novom Sadu. Tokom manifestacije biće prikazana četiri domaća dokumentarna ostvarenja. Publika će imati priliku da svake srede u decembru u Beogradu u Dvorani Kulturnog centra Beograda i svakog četvrtaka u Kulturnom centru Novog Sada (KCNS), razgovara sa autorima nakon projekcija.

U sredu, 6. decembra u DKC-u u 20 časova, a potom u četvrtak, 7. decembra u 19 časova u KCNS biće prikazan film „Flašaroši“ autora Nemanje Vojinovića. Film je osvojio Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, kao i nagradu za najbolji film u regionalnoj selekciji festivala Slobodna zona.

„Flašaroši“ su dokumentarna vestern drama o fascinantnom svetu sakupljača plastičnih flaša u Vinči i donkihotovskoj borbi Janike, bivšeg boksera, da održi svoju grupu flašaroša na jednoj od najvećih nesanitarnih deponija na svetu.

U želji da osveži, podseti i angažuje publiku, kroz domaće dokumentarne filmove i razgovore sa autorima, DokZima predstavlja platformu za promociju neretko skrivenog sveta domaćeg dokumentarnog filma bioskopskoj publici. Smotra bi trebalo da funkcioniše kao dodatna spona između filma i distributera koja će uz pomoć projekcija u dva grada pokušati da podstakne širu publiku da se vrati u bioskop.

U okviru programa DokZima biće prikazani i filmovi „Prizvan i pozvan“ Luke Papića i Srđe Vuča (13. i 14. decembra), „Srećna nova, Jivu“ Mladena Kovačevića (20. i 21. decembra) i „Telenovela: Sivo u koloru“ Filipa Martinovića (27. i 28. decembra).

 Trejer filma „Flašaroši“: https://vimeo.com/839676421

Više o programu na Instagram profilu manifestacije: https://www.instagram.com/dokzima/

Četiri domaća ostvarenja na prvoj smotri dokumentarnog filma „DokZima“

Nakon projekcija razgovori sa autorima

Smotra dokumentarnog filma DokZima bića održana od 6. do 28. decembra u Beogradu i Novom Sadu.

DokZima je novi projekat mladih filmskih autora koji će tokom decembra prikazati četiri autorska, inteligentna i uzbudljiva dokumentarna ostvarenja.

Publika će imati priliku da svake srede u decembru u Beogradu u Dvorani Kulturnog centra Beograda i svakog četvrtaka u Novom Sadu NSKC, razgovara sa autorima nakon projekcija.

U okviru Smotre biće prikazani filmovi “Flašaroši”, autora Nemanje Vojinovića (6. i 7. decembra), “Prizvan i pozvan” Luke Papića i Srđe Vuča (13. i 14. decembra), “Srećna nova, Jivu” u režiji Mladena Kovačevića (20. i 21. decembra) i “Telenovela: Sivo u koloru” Filipa Martinovića (27. i 28. decembra).

Kroz zapažene domaće dokumentarne filmove od prethodne dve godine, ideja je da se dovedu u vezu različiti filmski postupci u navedenim filmovima. Te od arhivskog materijala u filmu “Prizvan i pozvan”, hibridnog filma “Telenovela: Sivo u koloru” dokumentarnog ostvarenja koji koketira sa konvecijama žanra “Flašaroši” i vizualno antropološkog “Srećna nova, Jivu” dokazuje se da je u domaćoj kinematografiji zastupljen bogat filmski jezik i izražena potreba za komunikativnošću.

U želji da osveži, podseti i angažuje publiku, kroz domaće dokumentarne filmove i razgovore sa autorima, DokZima predstavlja platformu za promociju neretko skrivenog sveta domaćeg dokumentarnog filma bioskopskoj publici. Smotra bi trebalo da funkcioniše kao dodatna spona između filma i distributera koja će uz pomoć projekcija u dva grada pokušati da podstakne širu publiku da se vrati u bioskop.

Ova ostvarenja su prikazana na važnim svetskim festivalima i postigli ogromne uspehe. Pored domaćih festivala poput BELDOCS-a, Festivala Slobodna zona, bioskopska distribucija je svedena na minimum.

DokZima se realizuje u produkciji filmske kuće Set Sail Filma, u saradnji sa udruženjem dokumentarista Doksrbija, a uz podrsku Ministarstva kulture Republike Srbije.

SATNICA PROJEKCIJA

FLAŠAROŠI – Nemanja Vojinović

@DKC SREDA 06.12. u 20h + Q&A

@KCNS 07.12 / 19h + Q&A

PRIZVAN I POZVAN – Srđa Vučo i Luka Papić

@DKC SREDA 13.12. u  20h + Q&A

@KCNS 14.12 / 19h + Q&A

MERRY CHRISTMAS, YIWU – Mladen Kovačević

@DKC SREDA 20.12. u 20h + Q&A

@KCNS 21.12 / 19h + Q&A

TELENOVELA: SIVO U KOLORU – Filip Martinović

@DKC SREDA 27.12. u 20h + Q&A

@KCNS 28.12 / 19h + Q&A

Revija kratkih animiranih filmova i izložba “Dosta je sa ćutanjem” na 15. filmskom festivalu Merlinka

Na 15. izdanju Međunarodnog festivala queer filma Merlinka, 7. decembra u Ustanovi kulture Parobrod, biće prikazano 13 kratkometražnih animiranih filmova. Iste večeri ispred velike sale Doma omladine Beograda, biće otvorena i izložba “Dosta je sa ćutanjem” sa radovima iz istoimenog stripa o interseks osobama.

U četvrtak 7. decembra, od 18 časova u Ustanovi kulture Parobrod, na repertoaru će biti ostvarenja “Popodnevna konfuzija” (Tajvan, režija: Yung-Chieh Lee, ), “Prinčeva dilemma” (SAD, režija: Devin Rowe), “Izvan okvira” (Holandija, režija: Stan Oversteegen), “Buč i bebin tata” (Kanada, režija: Barb Taylor, Karleen Pendleto), “Ljubavni napitak” (Francuska, režija: Alba Melis), “Kurajberi” (Španija, režija: Joan Bentalle, Pol Diggler), “Broj je moj prijatelj” (Francuska, režija: Edouard Trefert), “Clotilde” (Portugal, režija: Maria Joao Lourenco), “Ja želim” (SAD, režija: Pamela Oliver Munoz), “Aikane” (SAD, režija: Daniel Sousa, Dean Hamer), “Y” (Hrvatska, režija: Matea Kovač), “Pussy love” (Nemačka, režija: Linda Krauss), i “Dobro jutro, ja sam kurva” (Nemačka, režija: Aleksandar Mijatović).

Žiri u sastavu Mirela Srebrić – animatorka, Dragan Jovićević – novinar, i Kristian Ranđelović – aktivista, odabraće najbolji animirani film iz ove festivalske selekcije. Ulaz na projekcije je slobodan.

Iste večeri u 19.45, ispred velike sale Doma omladine Beograda, biće otvorena izložba “Dosta je sa ćutanjem” na kojoj će biti predstavljene table iz istoimenog autorskog stripa inspirisanog pričama interseks osoba. Ovo nesvakidašnje izdanje, prvo ovakve vrste u Srbiji, čiji je inicijator udruženje XY spektrum – Organizacija za polno i rodno varijantne osobe, donosi nam četiri autentične, samostalne priče i umetnička dela sa ključnim porukama i informacijama suptilno utkanim u tkivo stripa – kadrove, table i dijaloge.  Pored Kristiana Ranđelovića, predsednika Udruženja XY Spektrum, koscenariste i prve vidljive interseks osobe u Srbiji, u  izradi stripa učestvovali su i poznati autori/ke domaće strip scene: koscenarista Pavle Zelić i strip autorke Jana Adamović, Dragana Radanović, Danica Jevđović i Ana Milojković Omi. Izdavač je System Comics iz Beograda.

Petnaesto izdanje Međunarodnog festivala queer filma Merlinka održaće se od  7. do 10. decembra 2023. godine na tri lokacije u Beogradu: u Domu omladine Beograda, Muzeju Jugoslovenske kinoteke, i u Ustanovi kulture Parobrod. Novosadski program festivala održava se od 8. do 11. decembra u Kulturnom centru Novog Sada. 

Treće izdanje Lakedance festivala nezavisnog američkog filma od 27. do 30. novembra na Paliću

Treće izdanje LAKEDANCE festivala nezavisnog američkog filma Palić (Palic American Independent Film Festival – PAIFF), biće održano od 27. do 30. novembra u bioskopu Abazija na obali Palićkog jezera. I ove godine festival publici donosi aktuelne američke filmove snimljene van sistema velikih filmskih studija: “Kako razneti naftovod”, “Klub lovaca”, “Bučerov prelaz” i “Posle sunca”

Miroslav Mogorović, direktor Lakendance festivala, povodom ovogodišnjeg festivalskog izdanja je izjavio: „Savremena američka kinematografija suočava se izazovima “novog filmskog poretka”. Na nedavno održanom AFM – American Film Marketu održano je mnoštvo predavanja o perspektivama opstanka i daljeg razvoja nezavisne američke filmske scene. Prisustvo filmskih profesionalaca bilo je iznad svakog očekivanja i za veliki broj predavanja tražila se mesto više. Brojni renomirani predstavnici nezavisnog američkog filma dali su su svoje viđenje daljeg razvoja nezavisnog filma. Iskazan je optimizam u daljem razvoju nezavisno finansiranog američkog filma, koji ima veću sposobnost da se adaptira na promene izazvane probojem striming platformi u tradicionalni system finansiranja i prikazivanja filmova”.

Miroslav Mogorović je o izboru filmova rekao: “Ovogodišnje izdanje LAKE DANCE Festivala daje uvid u neke od najboljih nezavisnih američkih filmova ove godine, i veliko je zadovoljstvo da u okviru festivala imamo dva premijerna filma, koja se po prvi put prikazuju u Srbiji. Dođite da uživamo zajedno u odličnoj selekciji filmova na ovogodišnjem izdanju Lakedancea”.

Festival premijerno prikazuje film “Kako razneti naftovod”, u režiji Daniela Goldhabera, sa Arielom Barer i Kristinom Frosetom u glavnim ulogama. Radnja prati dvoje prijatelja u ranim dvadesetim godinama iz Long Biča, jednog od najzagađenijih gradova u SAD, u kome je sedište nekoliko naftnih rafinerija. Nakon smrti majke jednog od glavnih likova, i dijagnostifikovanja leukemije jednom od njihovih prijatelja oni, pronalaze još pet ljudi koji imaju razne motivacije da preduzmu drastične korake i dignu naftovod u vazduh.

Drugi premijerni film u ovogodišnjem izdanju Lake Dance Festivala je “Klub lovaca” (Hunt club) u režiji Elizabet Blejk-Tomas sa Menom Suvari, Kasperom Van Dienom, Vilom Pelkom i veteranom Mikijem Rurkom u glavnim ulogama.Ovaj film prati grupu muških lovaca koji redovno mame žene na svoje ostrvo sa šansom da osvoje 100.000 dolara u lovu. Ali ovog puta se petljaju sa pogrešnim devojkama i moraju da se nose sa posledicama, pošto su ovog puta oni ti koji su progonjeni.

Na festivalu će biti prikazani i  filmovi “Bučerov Prelaz” i “Posle sunca”.

Film “Bučerov prelaz” u režiji Gabi Polski je savremeno viđenje klasičnog američkog žanra vesterna. Smeštena u sedamdesete godine 19. veka, ova filmska adaptacija književnog dela Džona Vilijamsa prikazuje Nikolasa Kejdža kao lovca na bivole, koji primamljuje naivnog mladića u ambicioznu ekspediciju na Stenovitim planinama Kolorada.

U filmu “Posle sunca” rediteljke Šarlot Vels, u kome glavne uloge tumače Pol Meskal I Franki Korio, glavna junakinja Sofi se priseća radosti i melanholije putovanja sa ocem pre dvadeset godina. Izmišljena sećanja popunjavaju praznine između stvarnih, dok Sofi pokušava da uskladi sliku o ocu koga je poznavala sa čovekom koga nije.

Umetnički direktor PAIFF Lakedance je i ove godine Nikolaj Nikitin, takođe i dugogodišnji selektor Festivala Evropskog Filma Palić, što publici garantuje kvalitetan odabir festivalskih filmova.

Festival se tradicionalno održava u bioskopu Abazija na Palićkom jezeru, cena ulaznice je simboličnih 200 dinara, a organizator festivala je producentska kuća Art & Popcorn uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije. 

Foto: Kadrovi iz filma.

Film „Lost Country” Vladimira Perišića otvara 29. Festival autorskog filma

 Održana konferencija za medije povodom srpske premijere i zvaničnog početka 29. FAF-a

Foto: Filip Olćan

29. Festival autorskog filma biće održan od 24. novembra do 1. decembra. Festival će u petak, 24. novembra u 19 časova u mts Dvorani svečano otvoriti film “Lost Country” autora Vladimira Perišića.

Povodom srpske premijere filma održana je konferencija za medije na kojoj su se obratili Vladimir Perišić, autor ostvarenja, kao i mladi glumci filma Jovan Ginić, Ana Simeunović, Miodrag Jovanović, Lazar Kocić.

Vladimir Perišić, autor filma je o svom novom ostvarenju rekao: ,,Ovaj film sam radio sa puno ljubavi, pre svega zbog mladih ljudi koji su danas tu sa mnom, kojima se zahvaljujem i ako nekom dugujem ovaj film dugujem ga njima. Uspeli smo da napravimo jednu tačnu sliku jedne mladosti koja nije vidljiva u ovom društvu. Nadam se da su oni u toj slici prepoznaju. Film sam snimao na Vračaru, u kvartu u kojem sam odrastao, u školi u koju sam išao, u Vojvodini gde sam odrastao. Na neki način na koji sam birao kako snimam, jedini kriterijum je bio da osećam da ih stvarno volim i da želim da snimam to. Nadam se da ta ljubav ima zaraznu, emocionalnu energiju koja se prenosi na gledaoce”.

,,Proveo sam dosta vremena sa ovim mladim ljudima, redovno smo se viđali više od šest meseci. Snimao sam ih svojom malom kamerom kao neka vrsta slikara koji pravi skice dok ih upoznaje. Zatim ponovo pišem scenario na osnovu toga što sam video od njih, slušam kako govore, preuzimam njihove izraze i ponovo pišem dijaloge. Za mene je film ono što dolazi pre scenarija. U procesu snimanja glumcima redom sam im objašnjavao šta se dešava u sceni koju snimamo tog dana i relativno ih ostavljao slobodnim da sami reaguju ili kažu kako bi reagovali u određenim situacijama koje snimamo. Moji likovi su likovi mladih adolescenata koji još nisu formirani, a uhvaćeni su u neku scenu političke intrige, te kako film napreduje lik shvata političku situaciju u kojoj je uhvaćen, u kojoj se njegova svest budi i sazreva,” zaključio je Perišić.

Jovan Ginić, mladi glumac se prisutnima obratio rečima: ,,Ovaj film je jedna prelepa stvar koja mi se desila. Ovaj film me je izvukao nekoliko meseci iz škole i zaista je bilo sjajno iskustsvo. Iskreno nisam znao mnogo o vremenu devedesetih.”

Vlada nam je kroz film objašnjavao šta se sve dešavalo tada, roditelji su mi takođe pričali. Bilo je više scena za koje se cela filmska ekipa potrudila da nam približi,” rekao je mladi glumac Miodrag Jovanović, dok je Ana Simeunović rekla “da mladi ljudi danas nisu uključeni u aktivizam”.

Film „Lost Country“ prikazuje Srbiju 1996. godine, tokom studentskih demonstracija protiv Miloševićevog režima. Radnja prati priču mladog Stefana koji prolazi kroz sopstvenu revoluciju, suočen sa činjenicom da je njegova majka portparolka i saučesnica korumpirane vlasti protiv koje ustaju njegovi prijatelji. Film je premijerno prikazan na ovogodišnjem filmskom festivalu u Kanu na kome je debitant Jovan Ginić dobio nagradu „Otkrovenje“ za najboljeg mladog glumca. Na nedavno završenom Sarajevo Film Festivalu, Ginić je osvojio nagradu „Srce Sarajeva“ za najboljeg glumca. Glavne uloge u filmu tumače Jovan Ginić, Jasna Đuričić, Miodrag Jovanović, Dušan Valentić, Boris Isaković, Lazar Kocić, Ana Simeunović, Marija Škaričić i Pavle Čemerikić.

Nakon prikazivanja na 29. FAF-u, film će se pojaviti i u domaćim bioskopima od 30. novembra.

Sve informacije o programu Festivala autorskog filma nalaze se na sajtu www.faf.rs.

Gledanjem evropskih filmova do nagradnog puta na Berlinale

Vredni filmovi iz Srbije i ove zime biće nagrađeni putovanjem na filmski festival u Berlinu u okviru takmičenja European Film Challenge!

U periodu od 22. novembra 2023. do 22. januara 2024. godine, filmska publika iz Srbije imaće priliku da se bori za odlazak na jedan od najvećih filmskih festivala u Evropi, koji se održava u februaru. Pravo na učešće imaju stariji od 18, a mlađi od 35 godina, od kojih se traži da u naglašenom periodu odgledaju 10 evropskih filmova, registruju se i postave ih na europeanfilmchallenge.eu/sr i tako sakupljaju bodove. Svaki odgledani film donosi 4 boda, a svaka različita platforma na kojoj je odgledan 3 boda. Dodatne bodove takmičari mogu da osvoje gledanjem filmova u partnerskim bioskopima, kulturnim institucijama, na festivalima i VoD platformama, kao i podržavanjem domaće kinematografije.  O tome kako da povećaju šansu za pobedu, učesnici takmičenja se mogu informisati na samom sajtu i društvenim mrežama Izazova @europeanfilmchallenge_rs. Šansu za pobedu mogu povećati i aktivnim učešćem na filmskim kvizovima koji će se održavati na društvenim mrežama izazova jednom nedeljno.

Nagradna igra #europeanfilmchallenge predstavlja deo velikog evropskog interaktivnog projekta, koji uključuje upotrebu inovativnih i digitalnih promotivnih tehnika i alata, kako bi se doprinelo većoj cirkulaciji evropskih filmova na različitim platformama. Odvija se  u 14 evropskih zemalja: Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Sloveniji, Belgiji, Mađarskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Španiji, Portugaliji, Italiji i Letoniji. Proojekat se realizuje uz podršku Evropske unije kroz program Kreativna Evropa MEDIA.

Prihvati izazov, gledaj omiljene evropske filmove i osvoji putovanje na jedan od vodećih filmskih festivala u Evropi!

Specijalni gosti i razgovori posle projekcija filma „Yu Grupa – Trenutak sna“ Darka Lungulova

Zoran Kostić Cane, Nikola Pejaković, Srdan Golubović i Petar Janjatović učestvovaće u seriji razgovora sa autorom i članovima benda nakon projekcija filma u Dvorani Kulturnog centra Beograda

Film „Yu Grupa – Trenutak sna“ Darka Lungulova od 16. novembra kreće u redovnu bioskopsku distribuciju.

Zvaničan početak distribucije biće označen svečanom projekcijom u Dvorani Kulturnog centra Beograda (DKC) u sredu, 15. novembra sa početkom u 20 časova, uz prisustvo ekipe filma, članova benda, njihovih gostiju, savremenika i poštovalaca, a biće praćen serijom razgovora sa publikom u DKC.

Nakon svečane projekcije u razgovoru sa ekipom filma i članovima benda učestvovaće i Zoran Kostić Cane frontmen benda Partibrejkers koji i otvara ovaj film svojom najavom na koncertu Yu Grupe, 2015. kada je i počelo snimanje ovog filma. U četvrtak, 16. novembra u razgovoru će učestvovati glumac i muzičar Nikola Pejaković, dok će u petak, 17. novembra gost-sagovornik biti reditelj Srdan Golubović. O filmu o YU Grupi i karijeri benda govoriće i muzički kritičar Petar Janjatović, nakon projekcije filma u nedelju, 19. novembra.

Specijalna projekcija biće organizovana i u Novom Sadu, u subotu, 18. novembra u novosadskoj Areni, kada će posle prikazivanja filma biti održan unplugged mini koncert YU GRUPE, za koju su karte već u prodaji.

„Yu Grupa – Trenutak sna“ premijerno je prikazan na ovogodišnjem FEST-u, a film je na 70. Martovskom festivalu nagrađen sa tri nagrade (Grand Prix, nagrada za najbolju montažu i dizajn zvuka). Film trenutno učestvuje na IDFA festivalu u Amsterdamu – najvažnijem svetskom festivalu dokumentarnih filmova, u selekciji Docs For Sales, od 10 – 15. novembra 2023. kao jedno od tri ostvarenja iz Srbije među više od 300 filmova iz celog sveta.

„Yu Grupa – Trenutak sna“ je priča o rokenrol grupi koja je nadživela zemlju po kojoj je dobila ime, ali je i priča o porodici. Film prati trojicu braće Jelić koji se rađaju i odrastaju zajedno sa novom Jugoslavijom, 1940-ih godina. Epsko, ali istovremeno i duboko intimno ostvarenje, kreativno koristi arhivski materijal i do sada neobjavljivane Super 8 filmove da bi ispričao priču o trajanju, ljubavi i borbi.

U ovaj jedinstven film, sniman sedam godina, a montiran duže od dve godine, stalo je 80 godina života, 60 i nešto godina sviranja rokenrola, 50 i nešto godina YU Grupe i 45 godina jedne bivše zemlje. U filmu učestvuju Žika Jelić, Dragi Jelić, Rade Jelić, Petar Jelić, Raša Đelmaš, Dragoljub Đuričić, Saša Radojević – Žule, Peca Popović, Siniša Škarica… Originalnu muziku za film komponovao je Petar Jelić. Autor postera je akademski slikar Boban Savić Geto, poznat po ilustracijama, stripovima, koncept-artu, karakter-dizajnu i scenografiji.

Ostvarenje „Yu Grupa – Trenutak sna“ je podržao Filmski centar Srbije. Koproducent filma je Mirko Miljuš, dok je za distribuciju u Srbiji zadužen FAME Solutions.

Trejler filma: https://www.youtube.com/watch?v=DrYKIaSsUNw

Održane radionice „Kako sinhronizovati animirani film“ u Beogradu, Leskovcu i Gornjem Milanovcu

Edukativne radionice „Kako sinhronizovati animirani film“ u okviru projekta „Euro Fest for Kids” namenjene učenicima osnovnih i srednjih škola održane su u Beogradu, Gornjem Milanovcu i Leskovcu.

Radionice su obuhvatale dvodnevna predavanja u svakom gradu u okviru kojih su učenici prošli kroz osnove sinhronizacije filma, a najuspešniji će učestvovati i u samom procesu sinhronizacije. 

Najtalentovaniji će „pozajmiti“ svoje glasove za dugometražni animirani film „Rosa i kamena trolica“ danske rediteljke Karle Nor Holmback. Pored konkretnog znanja o sinhronizaciji i iskustvima polaznici su učili i o značaju filma i samog odlaska u bioskop.

Predavači na radionici su glumci – filmski profesionalci sa velikim iskustvom u pozajmljivanju glasova u sinhornizaciji filmova ali i režiji samih sinhronizacija, Vesna Šašić Paštrović i Marko Marković, kao i inžinjer zvuka sa značajnim iskustvom Mile Novković.

Vesna Šašić Paštrović je o održanim radionicama izjavila: “Kada sam 2019. godine osmišljavala ovaj projekat imala sam želju da stečeno znanje iz oblasti nadsinhronizacije animiranih filmova približim i učinim dostupnim što većem broju dece. Studiji u kojima sam radila u toku svoje karijere stalno su u potrazi za novim talentima, a ova specifična veština ne može da se nauči u školama glume, niti na umetničkim fakultetima i akademijama. Poseban izazov za mene je predstavljalo pitanje kako da ovu radionicu realizujemo sa polaznicima u unutrašnjosti. U Beogradu postoji nebrojeno mnogo studija koji su specijalizovani za snimanje i obradu zvuka, što, na žalost, često nije slučaj u drugim gradovima u Srbiji, a bila sam sigurna da i u unutrašnjosti postoje talentovana deca i mladi koji bi imali potencijal da se bave nadsinhronizacijom”.

“Ponosna sam na činjenicu što u realizaciji ovog projekta učestvuju izuzetno stručni i daroviti profesionalci koji imaju zavidne karijere u ovoj oblasti. Takođe, raduje me i činjenica da smo našli način da napravimo pokretni studio za nadsinhronizaciju i da je, zahvaljujući tome, iz godine u godinu, sve veći broj dece iz unutrašnjosti ima mogućnost da učestvuje u radionici. Gornji Milanovac je grad u kome smo prvi put izveli radionicu 2019. godine. Realizujući sada ovaj evropski projekat, ponovo smo se susreli sa nekima od polaznika koji su pohađali radionicu 2019. godine i to je bilo zaista nezaboravno iskustvo. Sjajno je što smo i u Leskovcu imali izuzetno dobar odziv i sigurna sam da ćemo za nekima od polaznika ove radionice sarađivati na nadsinhronizaciji crtanog filma “Rosa i kamena trolica,” naglasila je Šašić Paštrović.

Utiske o radionicama i radu sa učenicima podelio je i glumac Marko Marković: “Rad sa decom u Gornjem Milanovcu, Leskovcu i Beogradu je bio predivan, pun izazova i neverovatnih otkrića. Učili smo svi! Neki kako se radi nadsinhronizacija crtanog filma, a drugi kako se uživa u tome kao da je prvi put. Divno je bilo videti pristojnu, talentovanu decu kako se susreću sa nečim što je, za njih,  do juče delovalo tako daleko. Uvek smo ih pitali za utiske i uvek su nam odgovarali isto: ,,Bilo je super!’’ A nama? Još bolje od toga!!! I upravo ta njihova energija koju su doneli, sada nam daje mogućnost da napravimo nešto što se ovde retko radi – film sa decom u glavnim ulogama, i to decom koja uglavnom nisu prošla kroz glumačke radionice. Oni su tokom ovog, nažalost, kratkotrajnog druženja, uspeli da nauče nešto i iz istorije (crtanog filma, filma, umetnosti uopšte), nešto i o tome kako nastaje umetnost i koja je razlika (i sličnost!) zanata i umetnosti. Zahvaljujem se svima koji stoje iz ovog projekta. Pre svega mojoj koleginici Vesni Šašić-Paštrović. Mom saborcu i mirnom glasu (savesti) Miletu Novkoviću na bezgraničnom strpljenju, vrhunskoj profesionalnosti i večnom optimizmu. Našim domaćinima: Bobanu Stefanoviću iz Gornjeg Milanovca i Draganu Joviću iz Leskovca koji su bili predivni domaćini i koji su uspeli da okupe decu koja su sa pravom ponos svojih roditelja, predavača, škola i gradova. Našim prijateljima iz MCF-a, pre svega ,,kapetanu’’ Igoru Stankoviću, iskusnom borcu za uspešnu organizaciju nemoguće teških  projekata, koji se opet pokazao kad je bilo teško”.

Radionicu „Kako sinhronizovati animirani film“ u okviru projekta „Euro Fest for Kids“ organizuje mreža bioskopa koju čine Kulturni centar Gornji Milanovac, Leskovački kulturni centar i MTS Dvorana, koji su pokrenuli projekat podržan od strane Europa Cinemas u okviru programa “sarađivati na inovacijama”. U petak, 27. oktobra projekat je predstavljen i savetu članova Europa Cinemas u Valjadolidu u Španiji.

Sinhronizovani film „Rosa i kamena trolica“ će premijerno biti prikazan na festivalu koji će se održati od 6. do 9. februara 2024. godine, a nakon toga će biti i distribuiran u bioskopima, članicama Mreže kinoprikazivača Srbije (Serbian Cinemas Network). „Euro Fest for Kids“ revija biće održana simultano u Beogradu, Leskovcu i Gornjem Milanovcu uz prisustvo dece iz svih gradova (članova projekta). Reviju će otvoriti noseći sinhronizovani film. Projekat je podržan od strane programa „Collaborate to Innovative“ udruženja Europa Cinemas – MEDIA Kreativna Evropa.

Najnagrađivaniji srpski film ove godine „Ovuda će proći put“ stiže i u domaće bioskope

Najnagrađivaniji srpski film ove godine „Ovuda će proći put“ autorke Nine Ognjanović stiže i pred domaću publiku. Distribucija filma u srpskim bioskopima kreće od četvrtka, 9. novembra.

Specijalna projekcija filma, uz poklon ekipe, biće održana u sredu, 8. novembra u Pirotu, nakon koje će film biti prikazivan u bioskopima u Beogradu (mts Dvorana, Cineplexx Galerija, Ušće, Big, Beo, Delta City, Roda Cineplexx, Tuckwood, Cinegrand, Cinestar Ada Mall), kao i u bioskopima širom Srbije (Novi Sad, Niš, Pančevo, Pirot, Trstenik, Zrenjanin, Kragujevac, Sombor, Subotica, Gornji Milanovac, Vrbas, Mojkovac…).

David Jovanović, producent filma je o početku bioskopske distribucije rekao: „Ovu godinu započeli smo prvim prekookeanskim letom i to ni manje ni više nego na festival na kom je debitovao Krsitofer Nolan! Na tom istom festivalu dobili smo nagradu publike i specijalno priznanje žirija. 10 meseci, 30 festvala, 15 nagrada i 3 kontinenta kasnije vraćamo se iz Mumbaja sa najvećeg filmskog festivala u Indiji sa svoje azijske premijere. Naš film bio je jedini predstavnik Srbije na tom festivalu i bio je prikazan u istorij selekciji kao i ovogodišnji dobitnik Zlatne palme u Kanu. Sve ovo zbirno me ne raduje i ne uzbuđuje koliko domaća distribucija! Ponosan sam što je naš film najnagrađivaniji srpski film ove godine i jedva čekam da ga nakon pola sveta vidi i naša publika! Idite odmah 9. novembra i pogledajte ga na najvećem platnu koje vam je dostupno“.

Glumica Eva Ras je o filmu kazala: „Ovuda će proći put mlade rediteljke Nine Ognjanović pobedio je na FEST-u ove godine (nagrada publike). Film je obišao planetu i dobio 15 nagrada, nagrade nisu važne kad ih ne dobijete ali kad ih dobijete postaju značajne. Od 9. novembra se taj film prikazuje u preostalim bioskopskim dvoranama kojih nažalost nema toliko puno i ja vas pozivam da čim vidite da se prikazuje ovo ostvarenje odmah odete da pogledate! Nije loše reći da i ja igram u tom filmu, ja koja imam 83 godine“.

Radnja filma „Ovuda će proći put“ smeštena je u odsečeno, zaboravljeno selo blizu kog će uskoro biti izgrađen autoput. U selo, osim autoputa, stiže i stranac. Meštani, puni nepoverenja i straha prema promeni koju put donosi, sumnjaju da i stranac ima neke veze sa tim i da skriva svoje prave namere. Nekoliko nesporazuma i laži je dovoljno da netrpeljivost meštana prema strancu preraste u otvoreni sukob, a Jana, devojka iz sela koja se zaljubila u stranca, shvata da je ona jedina koja može da ga spasi od opasnosti koja se nad njim nadvila.

Uloge u filmu tumače Jana Bjelica, Zlatan Vidović, Vladimir Maksimović, Ninoslav Ćulum, Svetozar Cvetković, Branislava Stefanović, Igor Filipović, Pavle Čemerikić, Marta Bogosavljević, Eva Ras i Demijan Kostić.

„Ovuda će proći put” podržan je od strane Ministarstva kulture Republike Srbije i Filmskog centra Srbije. Producent filma je Pointless Films, dok su koproducenti Fakultet dramskih umetnosti i Radio Televizija Srbije. Distributer filma za Srbiju je Art Vista.

Film „YU Grupa – Trenutak sna“ Darka Lungulova od 16. novembra u bioskopima širom Srbije

„Veliki, zreo film sa autentičnim herojima koje volimo, za koje strahujemo i u čijoj zasluženoj pobedi uživamo“ Grand prix, Martovski festival 2023

Beograd, 03. novembar – Film „Yu Grupa – Trenutak sna“ Darka Lungulova od 16. novembra kreće u redovnu bioskopsku distribuciju. Zvaničan početak distribucije biće označen svečanom projekcijom u Dvorani Kulturnog centra Beograda (DKC) u sredu, 15. novembra sa početkom u 20 časova, uz prisustvo ekipe filma, članova benda, njihovih gostiju, savremenika i poštovalaca, a biće praćen serijom razgovora sa publikom u DKC. Pored toga u subotu, 18. novembra u novosadskoj Areni, biće organizovana specijalna projekcija sa “unplugged” mini koncertom YU GRUPE, za koju su karte od danas u prodaji.

Ovo ostvarenje Darka Lungulova je na ovogodišnjem FEST-u ispraćeno ovacijama za film i autorsku ekipu, a na 70. Martovskom festivalu u Beogradu, nagrađeno je priznanjem Grand Prix, uz obrazloženje žirija Veliki, zreo film sa autentičnim herojima koje volimo, za koje strahujemo i u čijoj zasluženoj pobedi uživamo“ kao i sa dve strukovne nagrade za najbolju montažu i dizajn zvuka.

Tokom leta film je vrlo uspešno prikazan na nekoliko muzičkih filmskih festivala, a u novembru učestvuje na IDFA festivalu u Amsterdamu – najvažnijem svetskom festivalu dokumentarnih filmova, u selekciji – Docs For Sales.

„U filmu se prepliću snimci iz javnih i privatnih arhiva, među kojima su najemotivniji Super-8 kućni filmovi porodice Jelić. Ovakav spoj koji tematizuje manje poznate delove jugoslovenske istorije, je tečan i emotivan. Kao što je slučaj sa bendom, „Trenutak sna“ nije efemerna stvar, već nešto što ostaje sa nama“, između ostalog kaže kritika portala  CINEUROPA.

„Yu Grupa – Trenutak sna“ je priča o rokenrol grupi koja je nadživela zemlju po kojoj je dobila ime, ali je i priča o porodici. Film prati trojicu braće Jelić koji se rađaju i odrastaju zajedno sa novom Jugoslavijom, 1940-ih godina. Epsko, ali istovremeno i duboko intimno ostvarenje, kreativno koristi arhivski materijal i do sada neobjavljivane Super 8 filmove da bi ispričao priču o trajanju, ljubavi i borbi.

U ovaj jedinstven film, sniman sedam godina, a montiran duže od dve godine, stalo je 80 godina života, 60 i nešto godina sviranja rokenrola, 50 i nešto godina YU Grupe i 45 godina jedne bivše zemlje. U filmu učestvuju Žika Jelić, Dragi Jelić, Rade Jelić, Petar Jelić, Raša Đelmaš, Dragoljub Đuričić, Saša Radojević – Žule, Peca Popović, Siniša Škarica… Originalnu muziku za film komponovao je Petar Jelić. Autor postera je akademski slikar Boban Savić Geto, poznat po ilustracijama, stripovima, koncept-artu, karakter-dizajnu i scenografiji.

Ostvarenje „Yu Grupa – Trenutak sna“ je podržao Filmski centar Srbije. Koproducent filma je Mirko Miljuš, dok je za distribuciju u Srbiji zadužen FAME Solutions.

Trejler filma: https://www.youtube.com/watch?v=DrYKIaSsUNw

Darko Lungulov završio je filmske studije na City College of New York, CCNY, SAD. Njegov debitantski igrani film „Tamo i ovde“ prikazan na Tribeca festivalu 2009. osvojio je nagradu Najbolja njujorška priča i dobio odlične kritike u svetskim magazinima kao što su Hollywood Reporter, Variety i New York Times. Ovo ostvarenje nagrađeno je sa 20 nagrada na više od 50 međunarodnih filmskih festivala. „Tamo i ovde“je prvi srpski film prikazan na Netflix-u. Njegov drugi igrani film „Spomenik Majklu Džeksonu“imao je svetsku premijeru na Filmskom festivalu u Karlovim Varima 2014. Ovo ostvarenje je prikazano na 40 festivala i osvojilo 8 nagrada. Kao koscenarista Lungulov sarađuje sa Mirjanom Karanović na njenom rediteljskom debiju, filmu „Dobra žena“ koji je svetsku premijeru imao na Sundance festivalu 2016. Lungulov je trenutno u pripremama za snimanje svog trećeg igranog filma „1970“ autobiografske dramedy (komedija drama), podržane do sada od Filmskog centra Srbije, Nacionalnog filmskog fonda Mađarske, filmskog fonda Hrvatske – HAVC i fonda AP Vojvodina

Ekskluzivno – međunarodno predstavljanje srpske manjinske koprodukcije OBRAZ na festivalu u Talinu

Srpska manjinska koprodukcija, celovečernji igrani film „Obraz” reditelja Nikole Vukčevića (Dječaci iz Ulice Marxa i Engelsa, Pogled sa Ajfelovog tornja), kao jedan od svega pet igranih filmova iz celog sveta – biće predstavljen u posebnoj selekciji filmova u proizvodnji (Work in progress Iternational), na prestižnom festivalu u Talinu u Estoniji (Tallinn Black Nights Film Festival), 17. novembra.

Film nastaje pod pokroviteljstvom Filmskog centra Crne Gore i Filmskog centra Srbije u većinskoj produkciji Galileo production Montenegro (Milorad Radenović, Nikola Vukčević), te Cinnamon films Beograd i niza manjih partnera (iz Crne Gore i Hrvatske), i proletos se predstavio na sličan način na Marche de Films prestižnog Kanskog filmskog festivala. 

Radnja filma se dešava u periodu Drugog svjetskog rata na granici Crne Gore, tokom kojeg – u 36 sati radnje filma – jedno progonjeno pravoslavno dete, pokušavajući da spasi svoj život od združenog napada fašističkih jedinica SS Skenderbeg i SS Handžar, nalazi utočište u kući neznanca – Albanca Nura Doke. Gospodar kuće, Nur, suočiće se sa moralnom dilemom: ili da preda dete progoniteljima (i time pogazi lična uverenja i svojevrsni kodeks po kome živi) ili da reskira živote cele porodice štiteći nepoznato dete druge vere i nacije. Progonitelji će, kroz činjenicu da je Nur Doka predstavnik naroda jedne od navedenih jedinica – pokušati da uspostave poseban odnos sa njime, a kroz priču o moralnim vrednostima, obećanju, ljubavi i odrastanju, ovaj film će preispitati cenu pojedinačne ljudske žrtve, nadilazeći teme vere i nacije, sa glavnim pitanjem: na koji način će Nur odgovoriti svom izazovu?

Ovaj film se razvijao od 2016. godine i u najvećem delu je sniman tokom pandemije COVID.  Na konkrursu Filmskog centra Srbije u novembru 2020. ovaj projekat je bio prvoplasirani, među četrdesetak drugih projekata iz jugoistočne Evrope.

Povodom predstavljanja filma na festivalu u Talinu, reditelj Nikola Vukčević je istakao: Dug je bio put da ispričamo ovu priču, ali neke stvari su ostale nepromenjene. U svetu u kome zaraćene strane danas bespoštedno teže međusobnom uništenju, ovaj film snažno ističe humanost kao najveći trijumf nad nasiljem i istrebljenjem. Kroz priču jednog neustrašivog pojedinca koji će se suprotstaviti svom narodu, zbog višeg cilja, ovo ostvarenje postaje inspiracija za promenu. U vremenu rata, biti čovek postaje naša najvažnija misija“.

Producenti filma, Milorad Radenović, Nevena Savic, Ivica Vidanović ističu: „Ovo selektiranje našeg filma u ekskluzivnu selekciju od samo pet filmova iz celog sveta, kao i predstavljanje na prestižnom festivalu A kategorije, kakav je Talin, stiže nakon našeg iskustva u Kanu, gde smo se predstavili sa istim ciljem – ostvarivanja komunikacije sa potencijalnim partnerima u domenu festivala i distribucije. Naša dosadašnja komunikacija nakon Kana teče lepom dinamikom, jer se našem timu priključio Christoph Thoke iz nemačkog Mogador Filma, koji iza sebe ima niz projekata koje je predstavio na najvišem nivou, uključujući i filmove braće Darden.“

Ekipa filma je internacionalna – film nastaje po scenariju Ane Vujadinović (Iskra, Planeta) i Meline Pota Koljević (koscenarista na filmovima Krugovi, Klopka). Uloge u filmu tumače Edon Rizvanoli, Nikola Ristanovski, Igor Benčina, Alban Ujkaj, Selman Jusifi ,Xhejlane Terbunja, Aco Radulović, Ana Vučković, Zef Bato Dedivanović, Branimir Popović, i deca Elez Adžović, Vuk Bulajić, Hana Pavlović, Merisa Adžović, koji su uloge dobili na višemesečnom kastingu i pripremama. Direktor fotografije je Đordje Stojiljković, scenograf Stanislav Nikičević, kostimograf Lidija Jovanović, masker Nataša Sevčnikar, dok je za muziku zadužen Dušan Maksimovski; Glavnu muzičku temu filma su otpevale sestre Maša i Milica Vujadinović; montažer filma je Olga Toni (sa kojom je Vukčević uspešno saradjivao na filmu Pogled sa Ajfelovog tornja), autori vizuelnih efekata su Đuro Mihaljević i Đordje Stojiljković, designer zvuka je Igor Vujović. Scenario, inspirisan motivima antologijske istoimene priče akademika CANU Zuvdije Hodžića, razvijan je na prestižnim medjunarodnim radionicama AlabSCRIPT i MIDPOINT Montenegro Int.

Ovaj film se razvijao od 2016. godine i u najvećem delu je sniman tokom pandemije COVID.  Na konkrursu Filmskog centra Srbije u novembru 2020 ovaj projekat je bio prvoplasirani, medju četrdesetak drugih projekata iz jugoistočne Evrope.

Podsećamo, predhodni film reditelja Vukčevića – Dječaci iz Ulice Marxa i Engelsa (2014), distribuiran je i u srpskim bioskopima, dok je prvi Vukčevićev film Pogled sa Ajfelovog tornja (2005) na visokom trećem mestu po gledanosti na skali Filmskog centra Srbije za manjinske ko-produkcije u 21. veku.  

Premijera horora snimanog u Srbiji za 9. Dead Lake Festival na Noć veštica u Beogradu

Deveti Dead Lake Festival horora i vina održaće se ove godine u Beogradu, pored tradicionalnog programa koji se održava u bioskopu Abazija na Paliću.

Na Noć veštica, 31. oktobra u 18.30 u MTS Dvorani, a u okviru predfestivalskog programa koji se održava u i Beogradu, premijerno će biti prikazan američki horor film „Osam očiju“, koji je u potpunosti sniman u Srbiji, i čija se radnja se dešava u našoj zemlji.

Film prati bračni par Kasi i Gava, kroz njihovo proputovanje po bivšoj Jugoslaviji. Nakon odluke da krenu na neplaniranu turističku ekspediciju sa misterioznim lokalnim vodičem po imenu Sveti Petar, Kasi brzo postaje sumnjivo što se iza njegovih obećanja da će im pružiti „autentičnu“ turu po njegovoj domovini krije mnogo mračnija svrha. Kada Gav nestane, Kasi uskoro shvati da je uvučena u sve paranoidniju mrežu manipulacije i ubistava iz koje čak ni smrt ne pruža izlaz.

Koproducent filma je Miloš Đukelić, čija je producentska kuća Red Production realizovala ovaj film. Reditelj Ostin Dženings  napravio je upečatljiv omaž giallo žanru i italijanskim horor filmovima 70ih, koji su poznati po upotrebi specijalnih efekata u scenama ubistava.

Nakon premijere u MTS Dvorani, publika će ovaj horror moći da pogleda i u Cinegradu u Rakovici od 1 do 5. novembra, kao i na Paliću u bioskopu Abazija, u periodu između 1. i 3. decembra, u toku trajanja glavnog festivalskog programa.

Tokom prefestivalskog programa koji se od 26. oktobra održava u Bioskopu Abazija na Paliću, publika će moći da pogleda i film “Pet noći kod Fredija”, svake večeri do srede, 1. novembra od 22.30. 

Još jedan hit film koji je sniman u potpunosti u Srbiji biće prikazan u okviru festivalskog programa na Paliću – čuveni horror „Kuća lenjivca“, za koji se već priča da je remek-delo u okvirima žanra, a u kojem igra i popularni Stefan Kapičić.

Deveto izdanje Festivala održaće se pod sloganom “Strava u Aleji Platana” i realizuje se u saradnji sa distributerskom kućom MegaCom Film, MTS Dvoranom, bioskopom CineGrand Rakovica a uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije i Sekretarijata za kulturu Gradske uprave Beograda.

Trejler za film “Osam očiju”: https://www.youtube.com/watch?v=NIGQyB2smFo

Legendarno remek-delo – AKIRA, ponovo u bioskopima!

Akira se vraća u 4K restauriranoj verziji na deseti JSFF

U okviru proslave 35. godišnjice legendarnog japanskog animiranog klasika „Akira“, 

10. Japansko-srpskifestival filma (JSFF) će biti domaćin srpske premijere 4K restaurirane verzije ovog remek-dela.

Projekcija je zakazana za 9. novembar 2023. u 20:00 u bioskopu Cineplexx Galerija Beograd.

„Akira“ je film koji je ostavio neizbrisiv trag na svetskoj bioskopskoj sceni, nastao osamdesetih godina, hvaljen kao najuticajnija anime produkcija ikada. Adaptiran prema istoimenoj mangi iz 1982, odvija se iza distopijskih kulisa 2019. godine.

Neverovatan uspeh ovog filma doprineo je popularizaciji, kako japanske mange, tako i visoko produciranih animiranih filmova u SAD i van granica Japana.

Kao jedan od najvećih animiranih filmova svih vremena, Akira je svakako dobitnik i brojnih nagrada, a mnogi kritičari ga smatraju najuticajnijim filmom u svetu anima.

To potvrđuje i činjenica da brojni ilustratori u manga industriji navode upravo ovaj film kao veliku inspiraciju.

Akiraje imao veliki uticaj i na muzičku industriju, a poznati reper Kanje Vest (Kanye West) odao je počast ovom filmu u svom spotu za pesmu „Stronger“.

Ulaznice su dostupne na blagajnama Cineplexx bioskopa i putem aplikacije CineplexxRS.

Počeli Dani italijanskog filma – Cinema Made in Italy

Projekcijom filma “Beskrajna nedelja” (Una domenica sterminata) autora Alena Paronija u utorak, 24. oktobra u mts Dvorani počeli su Dani italijanskog filma – Cinema Made in Italy.

Dani italijanskog filma se održavaju po prvi put u našoj zemlji u organizaciji Cinecittà, jednog od najvažnijih i najvećih evropskih filmskih arhiva, Italijanskog instituta za kulturu, MegaCom Filma i mts Dvorane uz podršku Ministarstva kulture, Opštine Stari grad i Ambasade Italije.

Na Danima savremenog italijanskog filma biće prikazana najnovija ostvarenja italijanskog filma, a poseban program manifestacije biće posvećen Federiku Feliniju, maestru italijanske kinematografije.

Na svečanoj ceremoniji otvaranja Dana italijanskog filma publici su se obratili Kristina Kasano ispred studija Cinecittà,Alen Paroni,autor filma „Beskrajna nedelja“, Roberto Činkota, direktor Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu i Igor Stanković, direktor MegaCom Filma, koorganizatora manifestacije.

Kristina Kasano se publici obratila u ime Cinecittà i rekla: „Veliko mi je zadovoljstvo što sam ovde na prvom izdanju Dana italijanskog filma u Beogradu. Naša misija je da promovišemo savremeni italijanski film i u narednim danima moći ćete da pogledate filmove mladih reditelja koji dolaze sa prvim, ili drugim filmom. Nanija Moretija, čiji ćete film Sunce budućnosti gledati na ovoj menifestaciji, verovatno već poznajete. Ovih dana Srbiju će posetiti mladi autori i autorke koji će predstaviti svoje filmove. Večeras ćete gledati film Alena Paronija koji je osvojio dve nagrade na Filmskom festivalu u Veneciji. Imaćete priliku da gledate i film Mimi – Princ tame, Branda de Sike koji je dobio nagradu na festivalu u Lokarnu. Gledaćete film Rekao sam ti autorke Đinevre Elkan koji je prikazan na festivalima u Rimu i Torontu, kao i film rediteljke Lide Patituči Kao ovce među vukovima, koja u svom filmu ima i glumce iz Srbije, između ostalih u ovom filmu igra i Miloš Timotijević. Želim vam da uživate u festivalu i vidimo se i naredne godine“.

Alen Paroni, autor filma Beskrajna nedelja je otvorio festival i naglasio: „Velika mi je čast da sam danas ovde i da se sa mojim prvim filmom otvara ova manifestacija u Srbiji. Beskrajnu nedelju sam snimao kada sam izlazio iz perioda adolescencije i kada sam sve dovodio u pitanje. Ovaj film je tzv. film “vandalizma” i u njemu možemo da gledamo kakav je odnos mladih generacija prema slici, jer mladi danas više komuniciraju kroz slike nego kroz pravi dijalog. Prepustite se naraciji i gledajte slike, a onda će vas film odvesti dalje.“

Roberto Činkota, direktor Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu je poželeo dobrodošlicu publici i gostima iz Italije i obratio se rečima: „Veliko mi je zadovoljstvo što sam ovde večeras i što organizujemo prvo izdanje Cinema Made in Italy. Ova manifestacija će nakon Beograda putovati i u Novi Sad i Niš, a nakon toga u Crnu Goru i Severnu Makedoniju. To samo govori o tome koliko nam je ova promocija važna, jer mi u Italiji možemo da se pohvalimo sa velikim klasicima, ali je i savremen italijanski film veoma živ“.

Igor Stanković je povodom početka manifestacije kazao: „Drago mi je da ćete od večeras pa u narednih nekoliko dana uživati u ostvarenjima italijanske kinematografije na jednom od najlepših, po veličini i formatu, filmskih platna u Beogradu. Veliku zahvalnost dugujemo Kristini Kasano i Moniki Moskato iz Cinecittà na čiju inicijativu se ova manifestacija realizuje, uz zahvalnost i svim partnerima manifestacije“.

Filmska smotra Cinema Made in Italy u Beogradu traje do subote, 28. oktobra, dok će publika u Novom Sadu i Nišu najnovija ostvarenja savremenog italijanskog filma moći da pogleda u novembru.

Italijanska Cinecittà je jedan od najvažnijih evropskih filmskih arhiva u kome se nalaze najznačajniji materijali evropske i italijanske kinematografije. Reč je o velikoj audiovizualnoj zbirci Archivio Luce koja se bavi istorijom 20. veka, a UNESCO ju je upisao u registar Memory of the World. Cinecittà upravlja legendarnim studijima Cinecittà, a italijansku kinematografiju promoviše kao član Evropske filmske promocije (EFP).

Program manifestacije nalazi se na sajtu: https://daniitalijanskogfilma.rs/

Autori i autorke iz Italije gosti prvog izdanja Dana italijanskog filma – Cinema Made in Italy

U programu Dana italijanskog filma naći će se i film Sunce budućnosti proslavljenog reditelja Nanija Moretija, a publika će imati priliku da u filmu Prelepo leto gleda i mladu glumicu Devu Kasel, ćerku Monike Beluči i Vensana Kasela

Cinema Made in Italy – Dani italijanskog filma biće održani od 24. do 28. oktobra u Beogradu. Dane italijanskog filma organizuju Cinecittà, jedan od najvažnijih evropskih filmskih arhiva, Italijanski institut za kulturu, MegaCom Film i mts Dvorana, uz podršku Ministarstva kulture, Opštine Stari grad i Ambasade Italije.

U okviru program Cinema Made in Italy prikazuju se najnovija ostvarenja savremene italijanske kinematografije sa misijom da najbolje od italijanskog filma bude dostupno publici širom sveta.

Tokom četiri dana koliko će trajati manifestacija u Beogradu biće prikazano 14 ostvarenja, a gosti prvog izdanja biće autori i autorke iz Italije sa kojima će, nakon projekcija, biti održani razgovori.

Festival će u utorak, 24. oktobra u 19 časova u mts Dvorani otvoriti ostvarenje “Beskrajna nedelja” (Una domenica sterminata)autora Alena Paronija.Film je dobitnik FIPRESCI nagrade i nagrade žirija na filmskom festivalu u Veneciji. Ova drama prati Brendu, Aleksa i Kevina koji su negde između provincije i srca velike prestonice Italije, Rima. Kada Brenda sazna da je u drugom stanju, troje tinejdžera se po prvi put suočavaju sa izazovima odrastanja. Njihova nezavisnost i sloboda, kao i njihova patnja društvenih autsajdera, stavljeni su u iskušenje. Film će reprizno biti prikazan u sredu, 25. oktobra u 21 čas u bioskopu Cine Grand BIG Rakovica.

U sredu, 25. oktobra u 19 časova u mts Dvorani biće prikazan film “Mimi – Princ tame” (Mimì – Il principe delle tenebre) autora Branda de Sike (unuka proslavljenog italijanskog reditelja Vitorija de Sike). Mimi je tinejdžer, siroče sa deformisanim stopalima koji radi u piceriji u Napulju. Sudbonosnog dana sreće Karmilu, mladu devojku, ubeđenu da je ona potomak grofa Drakule. Oni odlučuju da zajedno pobegnu iz ciničnog i nasilnog sveta u kome žive. Film će biti prikazan i u četvrtak, 26. oktobar u 21.30 čas u Cine Grand BIG Rakovica.

Autorka Lida Patituči publici će se obratiti nakon projekcije filma “Kao ovce među vukovima” (Come pecore in mezzo ai lupi) u četvrtak, 26. oktobra u 19 časova, takođe u mts Dvorani. Brat i sestra koji se godinama nisu videli pronalaze se u istoj pljački na suprotnim stranama. Ona kao policajka, on kao kriminalac. Stare rane ponovo isplivavaju na površinu i oni moraju da naprave izbor koji ozbiljno može da ugrozi njihove ciljeve. Film će reprizno biti prikazan u petak, 27. oktobar u 21.30h u bioskopu Cine Grand BIG Rakovica.

Rediteljka Đinevra Elkan publici će se predstaviti ostvarenjem “Rekao sam ti” (Te l’avevo detto) u subotu, 28. oktobra u 19 časova (mts Dvorana). U Rimu, tokom januarskog vikenda, stiže iznenadni toplotni talas. Sunce je u početku prijatno, ali vrućina brzo eskalira do zastrašujućeg stepena što dovodi do toga da ljudi i životinje gube samokontrolu. Film će biti prikazan i u bioskopu Cine Grand BIG Rakovica u nedelju, 29. oktobra u 19 časova.

U programu Dana italijanskog filma naći će se i film Sunce budućnosti proslavljenog reditelja, scenariste i glumca Nanija Moretija – jedno od njegovih najličnijih ostvarenja koje je prikazano na ovogodišnjem izdanju Kanskog festivala. Još jedno poznato ime, ili pre prezime, publika će imati priliku da gleda u filmu Prelepo leto rediteljke Laure Luketi u kom jednu od glavnih uloga tumači mlada Deva Kasel, ćerka Monike Beluči i Vensana Kasela.

Poseban program manifestacije Cinema Made in Italy biće posvećen Federiku Feliniju, maestru italijanske kinematografije (povodom 30 godina od smrti slavnog reditelja). Ovom prilikom od 24. do 28. oktobra u 15 časova u mts Dvorani biće prikazani filmovi “Dangube”, “Sladak život”, “Osam i po”, “Đulijeta među duhovima” i “Glas mesaca”.

Program manifestacije nalazi se na sajtu: https://daniitalijanskogfilma.rs/

Trejleri:

Beskrajna nedelja: https://www.youtube.com/watch?v=9AnI4mvobP8

Kao ovce među vukovima: https://www.youtube.com/watch?v=sb_s5lZqeJM

Rekao sam ti: https://www.youtube.com/watch?v=2tzLfaJj_zA

CINEMA MADE IN ITALY: Savremena italijanska kinematografija uskoro pred beogradskom publikom

Izveštaj sa konferencije za medije povodom prvog izdanja Dana italijanskog filma

CINEMA MADE IN ITALY – Dani italijanskog filma biće održani od 24. do 28. oktobra u Beogradu. Manifestaciju, koja će se po prvi put održati u našoj zemlji, organizuju Cinecittà, jedan od najvažnijih evropskih filmskih i fotografskih arhiva, Italijanski institut za kulturu i mts Dvorana uz podršku Ministarstva kulture, Opštine Stari grad i Ambasade Italije.

Na Danima savremenog italijanskog filma biće prikazana najnovija ostvarenja italijanske kinematografije, a poseban program manifestacije biće posvećen Federiku Feliniju, maestru italijanske kinematografije (povodom 30 godina od smrti slavnog reditelja, kao i 60 godina od njegovog filma “Osam i po”).

Na konferenciji za medije održanoj 18. oktobra u mts Dvorani prisutnima su se obratili Nj. e. Luka Gori (H.E. Luca Gori), ambasador Republike Italije u Srbiji, Roberto Činkota (Roberto Cincotta), direktor Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu, Kristina Kasano (Cristina Cassano) i Monika Moskato (Monica Moscato) ispred Cinecitta.

Igor Stanković, direktor MegaCom Filma koorganizatora Dana italijanskog filma se prisutnima obratio rečima: “Nalazimo se na samom početku jedne jedinstvene manifestacije koja je u potpunosti podržana od strane Cinecitta, Italijanskog Instituta za kulturu i Ambasade Italije. Od 24. oktobra imaćemo priliku da pogledamo pravu, savremenu italijansku kinematografiju. Program obiluje najnovijim filmovima koji su producirani ove godine, neki od filmova su prikazani na Venecijanskom festivalu, neki su imali veoma uspešna prikazivanja na festivalima širom sveta, a neki su u ovim nedeljama distribuirani u italijanskim bioskopima.”

Nj. e. Luka Gori, ambasador Republike Italije u Srbiji je rekao: “Ja sam u Srbiji nešto više od godinu dana i vidim kako se odnosi između naše dve zemlje razvijaju, a kultura je svakako ključni element. Voleo bih da se zahvalim Cinecitta za organizaciju ove manifestacija zajedno sa Igorom Stankovićem, MegaCom Filmu i Italijanskom institutu za kulturu. I would like to thank Cinecittà for organizing this event together with Igor Stanković, MegaCom Film and the Italian Cultural Institute. U pitanju je studio koji je na neki način ikona kada govorimo o svetskoj kinematografiji, a svakako i kada govorimo o promovisanju italijanskog savremenog filma u celom svetu. U odnosima između Italije i Srbije film je veoma važna komponenta i postoji već razvijena tradicija u ovom značajnom sektoru. Ova manifestacija nastavlja tu tradiciju, i napomenuo bih da postoji i sporazum o koprodukciji filmova između dve zemlje koji je u procesu ratifikacije. Dani italijanskog filma se odigravaju u nedelji kada imamo Nedelju italijanskog jezika i italijanski film takođe predstavlja naš jezik u svetu”.

Roberto Činkota, direktor Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu je povodom manifestacije istakao: “Takođe se zahvaljujem na ovoj lepoj inicijativi i smatram da je veoma interesantna “formula” ove manfiestacije. Manifestacija Dani italijanskog filma spaja prikazivanje najnovijih filmova koji su nastali u poslednjih godinu dana i sa salama u kojima će, nakon projekcija, biti održani razgovori sa autorima koji će posetiti Srbiju. Osim projekcija u Beogradu, Dani italijanskog filma će se održati i u Novom Sadu i Nišu (u novembru), nakon toga i u Severnoj Makedoniji i u Crnoj Gori. Jako nam je važno da promovišemo italijanski film u svetu.”

Kristina Kasano, ispred Cinecitta je putem video linka kazala: “Velika nam je čast što organizujemo ovu manifestaciju u Beogradu. Izvršili smo selekciju najrelevantnijih savremenih italijanskih filmova, u pitanju su filmovi koji su izašli ove godine i koji su bili deo najvećih festivala kao što su Kan, Roterdam, Toronto i Venecija. Gledaće se filmovi Nani Moretija i Stefana Solime, kao i filmovi mlađih autora,” dok je Monika Moskato dodala: “Gosti će biti mladi autori koji su veoma srećni što će imati priliku da dođu u Beograd. Naša misija je da na svakoj manifestaciji u svetu prusustvuju i autori filmova. Reditelji kada se nađu u bioskopskim salama koje nisu italijanske mogu direktno da vide reakciju publike, a to je za autore, i za poruku koju žele da pošalju svojim filmovima, veoma važno”.

Povodom programske selekcije koja će biti prikazana u Srbiji predstavnice Cinecitta su rekle: “Gledaćemo film Nanija Moretija “Sunce budućnosti”, ostvarenje “Mimi – Princ tame” Branda De Sike, dok je film “Beskrajna nedelja” Alena Paronija dobio dve nagrade na Filmskom festivalu u Veneciji, i još nekoliko ostvarenja mladih reditelja koji se bave temom odnosa mladih prema savremenom svetu”.

Italijanska Cinecittà je jedan od najvažnijih evropskih filmskih arhiva u kome se nalaze najznačajniji materijali evropske i italijanske kinematografije. Reč je o velikoj audiovizualnoj zbirci Archivio Luce koja se bavi istorijom 20. veka, a UNESCO ju je upisao u registar Memory of the World. Cinecittà upravlja legendarnim studijima Cinecittà, a italijansku kinematografiju promoviše kao član Evropske filmske promocije (EFP). U pitanju je organizacija čiji je jedini akcionar Ministarstvo ekonomije i finansija, a prava akcionara vrši Ministarstvo kulture Italije.

Više o programu manifestacije na: https://daniitalijanskogfilma.rs/

Održan razgovor s umetnicom Širin Nešat u okviru programa umetničkog filma u Muzeju savremene umetnosti

U okviru programa umetničkog filma “Artist’s Film” u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, u petak 13. oktobra održan je razgovor sa umetnicom Širin Nešat, koja se beogradskoj publici predstavlja filmovima Zemlja snova (The Land of Dreams) od 13. do 16. oktobra, Bes  (The Fury) 18. i 19. oktobra, i Trilogija Sanjari (Dreamers Trilogy) od 20. do 22. oktobra. U razgovoru sa kustoskinjom ovog programa i direktorkom MSUB, Marijanom Kolarić, Širin Nešat govorila je o svojoj celokupnoj dosadašnjoj praksi kao i specifičnim procesima rada na filmu.

Marijana Kolarić, direktorka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i kustoskinja programa “Artist’s Film” je o Širin Nešat rekla: “Na naše ogromno zadovoljstvo u prilici smo da ugostimo i po prvi put u Srbiji prikažemo filmove Širin Nešat kao ovogodišnje gošće programa umetničkog filma. Širin je svetska zvezda čiji rad je izuzetno cenjen i poštovan, ali i višestruko nagrađivan. Razgovor koji smo danas održali sa Širin bio je prilika da publici predstavimo ovu izuzetnu umetnicu i njenu dugogodišnju praksu koja se vezuje kako za film i video, tako i za fotografiju, i tom prilikom saznamo više o stvaralačkom razvoju, procesima rada, poetikama i aspiracijama umetnice koja u medijima u kojima stvara gradi uvek veoma prepoznatljiv i karakterističan vizuelni jezik, koji iz pozicije intimnog govori o mnogim društvenim i političkim pitanjima današnjice”.

Širin Nešat je povodom gostovanja u Muzeju savremene umetnosti izjavila: “Veoma sam srećna što sam konačno u Srbiji.  Jedna od mojih najboljih prijateljica je Marina Abramović, i godinama sam želela da dođem u Beograd. Zahvalna sam zbog dve večeri koje ću provesti ovde. Ovo je odličan uvod, posebno za mlade umetnike i studente koji možda nisu upoznati s mojim radom, jer nisam ranije izlagala ovde. Večeras smo napravili sažet presek mog rada i evoluciju od fotografije, do video radova, filmova i opere”.

Širin Nešat je vizuelna umetnica iranskog porekla koja živi u Njujorku. Nešat se bavi i trajno eksperimentiše medijima fotografije, videa i filma, u kojima kroz vrlo poetične slike i politički obojene narative preispituje teme moći, religije, rase, pola, kao i odnos između prošlosti i sadašnjosti, Istoka i Zapada, pojedinca i kolektiva kroz prizmu svojih ličnih iskustava kao Iranke koja živi u egzilu.

Nešat je održala brojne samostalne izložbe u muzejima širom sveta, među kojima su Pinakothek der Moderne, Minhen; Muzej moderne umetnosti Fort Vorta; The Broad, Los Anđeles; Museo Correr, Venecija, Italija; Muzej Hiršhorn, Vašington i Institut umetnosti u Detroitu.

Nešat je režirala tri dugometražna filma: Žene bez muškaraca (2009), koji je dobio nagradu Srebrni lav za najbolju režiju na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, Tražeći Oumu Kulthum (2017) i najnovije ostvarenje Zemlja snova, premijerno prikazano na Filmskom festivalu u Veneciji (2021).

Nešat je dobitnica Zlatnog lava, Prve međunarodne nagrade na 48. Bijenalu u Veneciji (1999), Nagrade slobode Hirošime (2005), Nagrade Doroti i Lilijan Giš (2006), a 2017. dodeljena joj je prestižna nagrada Praemium Imperiale u Tokiju. Zastupaju je Galerija Gledston u Njujorku i Galerija Gudman u Londonu.

Program umetničkog filma u Muzeju savremene umetnosti posvećen je pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi, sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način.

Kustoskinja programa je direktorka muzeja Marijana Kolarić, a asistentkinja Kristina Armuš.

Generalni sponzor programa je Raiffeisen banka, a program je tehnički omogućio EPSON.

Filmovi umetnice Širin Nešat u Muzeju savremene umetnosti

U okviru Programa umetničkog filma Artist’s Film u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, publika će biti u prilici da pogleda filmove umetnice Širin Nešat: Zemlja snova (The Land of Dreams) od 13. do 16. oktobra, Bes  (The Fury) 18. i 19. oktobra, i Trilogija Sanjari (Dreamers Trilogy) od 20. do 22. oktobra.

U petak, 13. oktobra u 17 časova, u Sali Miodrag B. Protić Muzeja savremene umetnosti, biće upriličen i razgovor sa umetnicom u okviru kojeg će publika u prisustvu umetnice moći više da sazna o celokupnoj dosadašnjoj praksi Širin Nešat kao i specifičnim procesima rada na filmu. Broj mesta ograničen, a prisustvo je potrebno unapred najaviti putem zvaničnog mejla Muzeja savremene umetnosti (msub@msub.org.rs) do srede 11. oktobra.

Program umetničkog filma u Muzeju savremene umetnosti posvećen je pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi, sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način.

U ovogodišnjem, prvom izdanju programa umetničkog filma, MSUB ima zadovoljstvo i čast da  predstavi izbor filmova umetnika koji su u dosadašnjoj praksi stekli najviša svetska priznanja i slavu u oblasti filma.

Širin Nešat je umetnica i filmska rediteljka iranskog porekla koja živi u Njujorku. Nešat se bavi i trajno eksperimentiše medijima fotografije, videa i filma, u kojima kroz vrlo poetične slike i politički obojene narative preispituje teme moći, religije, rase, pola, kao i odnos između prošlosti i sadašnjosti, Istoka i Zapada, pojedinca i kolektiva kroz prizmu svojih ličnih iskustava kao Iranke koja živi u egzilu.

Nešat je održala brojne samostalne izložbe u muzejima širom sveta, među kojima su Pinakothek der Moderne, Minhen; Muzej moderne umetnosti Fort Vorta; The Broad, Los Anđeles; Museo Correr, Venecija, Italija; Muzej Hiršhorn, Vašington i Institut umetnosti u Detroitu.

Nešat je režirala tri dugometražna filma: Žene bez muškaraca (2009), koji je dobio nagradu Srebrni lav za najbolju režiju na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, Tražeći Oumu Kulthum (2017) i najnovije ostvarenje Zemlja snova, premijerno prikazano na Filmskom festivalu u Veneciji (2021).

Nešat je dobitnica Zlatnog lava, Prve međunarodne nagrade na 48. Bijenalu u Veneciji (1999), Nagrade slobode Hirošime (2005), Nagrade Doroti i Lilijan Giš (2006), a 2017. dodeljena joj je prestižna nagrada Praemium Imperiale u Tokiju. Zastupaju je Galerija Gledston u Njujorku i Galerija Gudman u Londonu.

Kustoskinja programa je direktorka muzeja Marijana Kolarić, asistentkinja Kristina Armuš.

Generalni sponzor programa je Raiffeisen banka, a program je tehnički omogućio EPSON.

CINEMA MADE IN ITALY

Dani italijanskog filma od 24. do 28. oktobra u Beogradu, Novom Sadu i Nišu

CINEMA MADE IN ITALY – Dani italijanskog filma biće održani od 24. do 28. oktobra u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Manifestaciju, koja će se po prvi put održati u našoj zemlji, organizuju Cinecittà, jedan od najvažnijih evropskih filmskih i fotografskih arhiva, Italijanski institut za kulturu i mts Dvorana uz podršku Ministarstva kulture, Opštine Stari grad i Ambasade Italije.

Na Danima savremenog italijanskog filma biće prikazana najnovija ostvarenja italijanske kinematografije, a poseban program manifestacije biće posvećen Federiku Feliniju, maestru italijanske kinematografije (povodom 30 godina od smrti slavnog reditelja).

U skladu sa svojom misijom podrške i promocije italijanske kinematografije putem projekata koje organizuju širom sveta, a posvećenih velikim autorima, glumcima i ličnostima iz prošlosti, Cinecittà je prepoznala i našu zemlju kao idealnu destinaciju predstavljanja najznačajnijih ostvarenja italijanskog savremenog filma.

Italijanska Cinecittà je jedan od najvažnijih evropskih filmskih arhiva u kome se nalaze najznačajniji materijali evropske i italijanske kinematografije. Reč je o velikoj audiovizualnoj zbirci Archivio Luce koja se bavi istorijom 20. veka, a UNESCO ju je upisao u registar Memory of the World.

Cinecittà upravlja legendarnim studijima Cinecittà, a italijansku kinematografiju promoviše kao član Evropske filmske promocije (EFP). U pitanju je organizacija čiji je jedini akcionar Ministarstvo ekonomije i finansija, a prava akcionara vrši Ministarstvo kulture Italije.

Program manifestacije biće uskoro objavljen.

Održan razgovor s umetnikom Anrijem Salom u okviru programa umetničkog filma u Muzeju savemene umetnosti

U okviru programa umetničkog filma “Artist’s Film” u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, u subotu 30. septembra održan je razgovor sa umetnikom Anrijem Salom, koji se predstavio video i zvučnom instalacijom Take Over. Njegov rad se sastoji od dva filma i bavi se centralnim temama u opusu ovog umetnika, u okviru kojih on istražuje odnose između muzike i narativa, arhitekture i filma, prožimajući kvalitete različitih medija na kompleksne i intuitivne načine kako bi stvorio dela u kojima jedan medij preuzima kvalitete drugog.

Marijana Kolarić, direktorka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i kustoskinja programa “Artist’s Film”, ovim povodom je izjavila: “Program umetničkog filma Artist’s Film u Muzeju savremene umetnosti pokrenut je sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način. U ovogodišnjem prvom izdanju programa umetničkog filma imamo zadovoljstvo i čast da predstavimo izbor filmova umetnika koji su u dosadašnjoj praksi stekli najviša svetska priznanja i slavu u oblasti filma i to Anri Salu, Širin Nešat i Ali Čerija. Kroz ovaj program, pored prikazivanja filmova, u organizovanim razgovorima sa gostujućim umetnicima, domaća publika je u prilici da se upozna sa produkcijom i procesom stvaranja umetničkog filma, kao i sa posebnim aspiracijama svakog od gostujućih umetnika, kao što je to bila prilika danas u razgovoru sa Anri Salom. Anri Sala predstavio se danas ne samo kroz rad koji ovom prilikom prikazujemo Take Over, već smo u razgovoru uspeli da saznamo celokupan njegov stvaralački put, specifične kreativne procese kroz koje je umetnik prolazio kao i da dobijemo pregled nekih najzanimljivih ostvarenja koje je do sada uradio”.

Umetnik Anri Sala je povodom gostovanja u Beogradu izjavio: “Take Over je rad koji čine dva filma, pri čemu svaki od njih razrađuje odnos između ljudskog bića – pijaniste, i instrumenta –  samosvirajućeg klavira. Istovremeno se bavi odnosom između dve poznate himne. U njemu se spajaju čovek i mašina, dve himne, i istorija. Pritom se ovo dešava nedaleko od drugog geografskog spajanja, dve reke u jednu, doslovno nekoliko metara odavde. Naravno, postoji i veza s zgradom koja je obnovljena, ali predstavlja primer socijalističkog modernizma. Ovo nije rad specifično osmišljen za ovaj prostor, ali  mi se dopada spoj između dve reke, dva himne i dve entiteta”.

Kontekst i polaznu tačku rada Take over  čine dva poznata muzička dela, Marseljeza i Internacionala, povezana prepletenom političkom i kulturnom istorijom. Napisana 1792. godine, Marseljeza je bila usko povezana sa Francuskom revolucijom, ali se brzo proširila i na druge zemlje gde je postala simbol za zbacivanje represivnih režima. Stihovi Internacionale iz 1871. prvobitno su takođe bili usaglašeni sa melodijom Marseljeze, sve do 1888. godine kada je komponovana njena originalna muzika a pesma je potom postala himna socijalističkog pokreta.

Obe himne pretrpele su velike promene u svojim političkim konotacijama: od revolucije, revitalizacije, socijalizma, otpora i patriotizma, do dodatnih asocijacija na kolonijalnu istoriju i ugnjetavanje u drugoj polovini dvadesetog veka (kao nacionalne himne Francuske i Sovjetskog Saveza, respektivno). Ipak, do današnjeg dana njihovo značenje ostaje u fluksu, jer se dve pesme nastavljaju prisvajati.

Film Take Over Anri Sale gradi čujno bliske ritmičke odnose ove dve političke himne otkrivajući muzičko srodstvo kao trag njihovog promenljivog simboličkog značaja. Zvuk bukvalno određuje filmove, čiji je promenljivi fokus vezan za muzičke tonove i pokrete klavirskih dirki koje ih proizvode – čak i ako osnovni sistem ostaje neuhvatljiv.

Oba filma prvobitno su zamišljena da se prikazuju istovremeno sa njihovim odgovarajućim zvučnim zapisima koji se prepliću u tandemu. Za ovu priliku u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, filmovi će biti prikazani jedan za drugim u periodu od 29. septembra do 8. oktobra.

Umetnik iz Berlina Anri Sala rođen je 1974. u Tirani, Albanija. Njegov rad je izlagan na mnogobrojnim samostalnim izložbama i to: na izložbi u Bourse de Commerce, Pariz (2023); Kunsthaus Bregenz (2021); Cisterna Buffalo Baiou Park, Hjuston (2021); Centro Botin, Santander (2019); Mudam, Luksemburg (2019); Castello di Rivoli Museo dArte Contemporanea, Torino (2019); Museo Tamaio, Meksiko Siti (2017); Novi muzej, Njujork (2016); Haus der Kunst, Minhen (2014); Centar Pompidu, Pariz (2012); Galerija Serpentine, London (2011); Muzej savremene umetnosti Severni Majami (2008); i ARC, Musee dArt Moderne de la Ville de Paris (2004). Sala je učestvovao i na velikim grupnim izložbama i bijenalima u svetu, uključujući 57. Venecijansko bijenale (2017), dOCUMENTA (13) (2012), 29. Bijenale u Sao Paulu (2010) i 4. Berlinsko bijenale (2006). Godine 2013. izabran je da predstavlja Francusku na 55. Venecijanskom bijenalu. Anri Sala nagrađen je Prik Gilles Dusein 2000. godine; nagradom za mladog umetnika na Bijenalu u Veneciji 2001. i nagradom Absolut Art, Stokholm, Švedska 2011, a dobitnik je i Vincentove nagrade, Den Hag, Holandija 2014. godine.

Muzej savremene umetnosti u Beogradu je ove jeseni pokrenuo program umetničkog filma – posvećen pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi. Umetnici ovogodišnjeg filmskog programa u MSUB su Anri Sala, Širin Nešat i Ali Čeri.

Već sledeći razgovor sa umetnicom Širin Nešat biće upriličen u MSUB u petak 13. oktobra sa kojim će i započeti program emitovanja i predstavljanja filmova ove Američke i svetski priznate umetničke zvezde.

Generalni sponzor programa je Raiffeisen banka a tehnički omogućio EPSON.

Japansko-srpski festival filma – JSFF slavi 10 godina postojanja, sa temom Trajanje od 8 – 12. novembra 2023. godine

Jugoslovenska kinoteka i Cineplexx Galerija Beograd

Japansko-srpski festival filma (JSFF) ove jeseni obeležava deset godina postojanja, a jubilarno izdanje zakazano je za period od 8. do 12. novembra 2023. godine na temu Trajanje (Lasting). Tokom pet dana festivala, filmovi najnovije srpske i japanske produkcije biće prikazivani u Jugoslovenskoj kinoteci i Cineplexx Galerija Beograd bioskopu.

JSFF je tematski festival kulturne razmene sa fokusom na filmsku umetnost, koji se dešava u Beogradu i Tokiju u organizaciji Udruženja za razvoj umetnosti i kulture CULTCRAVE i uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Grada Beograda.

Budući da JSFF slavi 10 godina postojanja, što predstavlja svedočanstvo trajnog uticaja koji je imao na promovisanje kulturne razmene između dve zemlje, ovogodišnja tema festivala je Trajanje / Lasting. ​I ne samo na​ JSFF-u​, već i ​u svetskoj kinematografiji, “trajanje” je faktor koji pretvara ispri​čane pri​če u legende, ukazuje na iskonske vrednosti koje opstaju kroz vreme i postaje dokaz uspeha. 

Ovogodišnje izdanje festivala donosi nam četiri programske celine: takmičarsku selekciju dugometražnih i kratkometražnih filmova različitih žanrova i animacije i J-Drame (japanske TV serije) u revijalnom delu programa.

Kao i ranijih godina, JSFF će dodeliti nagrade za najbolji dugometražni srpski i japanski film, zatim tri nagrade u kategoriji kratkometražnog filma i počasnu nagradu.

JSFF je tokom prethodnih godina predstavio mnoge mlade autore koji su kasnije ostvarili uspešne svetske karijere. Takođe, JSFF su posetili brojni eminentni domaći i japanski filmski i TV stvaraoci koji su tu započeli međusobnu saradnju.

Pored bogatog filmskog, posetioce očekuje i zanimljiv prateći program: paneli, master klasovi, izložbe i žurke kojima će organizatori obeležiti jubilej.

www.jsffest.com

instagram: @jsffofficial

facebook: @JSFF – Japanese Serbian Film Festival

Program umetničkog filma Artist’s Film od septembra u Muzeju savremene umetnosti

Muzej savremene umetnosti u Beogradu ove jeseni pokreće program umetničkog filma – posvećen pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi.

U ovogodišnjem prvom izdanju programa umetničkog filma MSUB ima zadovoljstvo i čast da  predstavi izbor filmova umetnika koji su u dosadašnjoj praksi stekli najviša svetska priznanja i slavu u oblasti filma. Umetnici ovogodišnjeg filmskog programa u MSUB su Anri Sala, Širin Nešat i Ali Čeri.

Program umetničkog filma Artists Film u Muzeju savremene umetnosti pokrenut je sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način. Tokom trajanja Artists Film Programa, Muzej će organizovati i razgovore sa umetnicima. Kroz ovaj program, pored prikazivanja filmova, otvorićemo mogućnost za diskusije i prezentacije raznolikih umetničkih dostignuća, teorija i pristupa, kao i upoznavanje sa samim umetnicima. Gostujući umetnici u saradnji sa Muzejem učestvovaće u javnim razgovorima prilikom kojih će se domaća publika bolje upoznati sa produkcijom i procesom stvaranja umetničkog filma, kao i sa posebnim aspiracijama svakog od gostujućih umetnika.

Program umetničkog filma u Muzeju savremene umetnosti započinje29. septembra projekcijom filmova Anri Sale Take over” dok će razgovor sa umetnikom biti upriličen u subotu 30. septembra u 16 časova u Muzeju savremene umetnosti.

Take Over (2017) je video i zvučna instalacija koja se sastoji od dva filma – bavi se centralnim temama u opusu Anrija Sale u okviru kojih umetnik istražuje odnose između muzike i narativa, arhitekture i filma, prožimajući kvalitete različitih medija na kompleksne i intuitivne načine kako bi stvorio dela u kojima jedan medij preuzima kvalitete drugog.

Kontekst i polaznu tačku rada Take over  čine dva poznata muzička dela, Marseljeza i Internacionala, povezana prepletenom političkom i kulturnom istorijom. Napisana 1792. godine, Marseljeza je bila usko povezana sa Francuskom revolucijom, ali se brzo proširila i na druge zemlje gde je postala simbol za zbacivanje represivnih režima. Stihovi Internacionale iz 1871. prvobitno su takođe bili usaglašeni sa melodijom Marseljeze, sve do 1888. godine kada je komponovana njena originalna muzika a pesma je potom postala himna socijalističkog pokreta. Obe himne pretrpele su velike promene u svojim političkim konotacijama: od revolucije, revitalizacije, socijalizma, otpora i patriotizma, do dodatnih asocijacija na kolonijalnu istoriju i ugnjetavanje u drugoj polovini dvadesetog veka (kao nacionalne himne Francuske i Sovjetskog Saveza, respektivno). Ipak, do današnjeg dana njihovo značenje ostaje u fluksu, jer se dve pesme nastavljaju prisvajati. Film Take Over Anri Sale gradi čujno bliske ritmičke odnose ove dve političke himne otkrivajući muzičko srodstvo kao trag njihovog promenljivog simboličkog značaja. Zvuk bukvalno određuje filmove, čiji je promenljivi fokus vezan za muzičke tonove i pokrete klavirskih dirki koje ih proizvode – čak i ako osnovni sistem ostaje neuhvatljiv.

Oba filma prvobitno su zamišljena da se prikazuju istovremeno sa njihovim odgovarajućim zvučnim zapisima koji se prepliću u tandemu. Za ovu priliku u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, filmovi će biti prikazani jedan za drugim u periodu od 29. septembra do 8. oktobra.

Umetnik iz Berlina Anri Sala rođen je 1974. u Tirani, Albanija. Njegov rad je izlagan na mnogobrojnim samostalnim izložbama i to: na izložbi u Bourse de Commerce, Pariz (2023); Kunsthaus Bregenz (2021); Cisterna Buffalo Baiou Park, Hjuston (2021); Centro Botin, Santander (2019); Mudam, Luksemburg (2019); Castello di Rivoli Museo dArte Contemporanea, Torino (2019); Museo Tamaio, Meksiko Siti (2017); Novi muzej, Njujork (2016); Haus der Kunst, Minhen (2014); Centar Pompidu, Pariz (2012); Galerija Serpentine, London (2011); Muzej savremene umetnosti Severni Majami (2008); i ARC, Musee dArt Moderne de la Ville de Paris (2004). Sala je učestvovao i na velikim grupnim izložbama i bijenalima u svetu, uključujući 57. Venecijansko bijenale (2017), dOCUMENTA (13) (2012), 29. Bijenale u Sao Paulu (2010) i 4. Berlinsko bijenale (2006). Godine 2013. izabran je da predstavlja Francusku na 55. Venecijanskom bijenalu. Anri Sala nagrađen je Prik Gilles Dusein 2000. godine; nagradom za mladog umetnika na Bijenalu u Veneciji 2001. i nagradom Absolut Art, Stokholm, Švedska 2011, a dobitnik je i Vincentove nagrade, Den Hag, Holandija 2014. godine.

Kustos programa je direktorka muzeja Marijana Kolarić.

Generalni sponzor programa je Raiffeisen banka.

Ovacije na specijalnoj projekciji filma „Što se bore misli moje“ Milorada Milinkovića u Kragujevcu

Uz ovacije publike i poklon ekipe filma večeras je u Kragujevcu u prepunoj hali Šumadija sajam održana specijalna projekcija filma Što se bore misli moje“ u režiji Milorada Milinkovića. Premijera u Kragujevcu upriličena je povodom obeležavanja dvestote godišnjice od rođenja Kneza Mihaila Obrenovića.

Projekciji filma prethodio je prijem u Skupštini grada Kragujevca na kome je prisustvovao Nikola Dašić, gradonačelnik grada, deo ekipe filma, kao i predstavnici producenata Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona.

Milorad Milinković, autor filma pre projekcije je rekao: „Drago mi je što vas vidim u ovolikom broju. Jako je važno što Kragujevac obeležava 200 godina od rođenja jednog od najvažnijih i najtragičnijih vladara koje smo imali. Nadam se da ćete večeras saznati nešto novo i da ćete osećati ono što smo svi mi osećali dok smo stvarali ovaj film.“

Uzbudljiv istorijski i politički triler „Što se bore misli moje“ govori o ubistvu kneza Mihaila Obrenovića, kao i događajima koji su neposredno prethodili samom tragičnom činu. Film je nastao poscenariju Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića o jednom od naših najvećih vladara i atentatu koji se 1868. godine dogodio na Košutnjaku.

Glavna uloga kneza Mihaila Obrenovića poverena je Draganu Mićanoviću, dok ostale uloge istorijskih ličnosti igraju istaknuti glumci Miloš Timotijević, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Aleksandar Srećković Kubura, Tamara Krcunović, Nenad Okanović, potom mladi glumci: Luka Grbić, Jana Ivanović, Maja Čampar, Stojša Oljačić i drugi.

Film je snimljen u produkciji Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona, a prijatelj filma je Dunav osiguranje.

Specijalna projekcija je organizovana u saradnji sa Domom omladine Kragujevca.

„Što se bore misli moje“ naći će se na repertoaru domaćih bioskopa od četvrtka, 21. septembra.

Održana svetska premijera srpske manjinske koprodukcije „The Peasants / Seljaci” na 48. Toronto International Film Festivalu (TIFF)

Dugometražni animirani film „The Peasants / Seljaci“, u koprodukciji Digitalkraft-a iz Srbije, producenata Ivana Pribićevića i Jelene Angelovski, imao je svetsku premijeru 8. septembra u programu Special Presentations 48. Toronto International Film Festivala (TIFF).

Na ovom ostvarenju rediteljke Dorote Kobiela Velčmen i reditelja Hjua Velčmena, nominovanih za Oskara, Zlatni globus i BAFTA nagradu za film „S ljubavlju, Vinsent“ o životu Vinsenta Van Goga, radilo je 22 slikara i slikarki iz Srbije uz supervizore Biserku Petrović i Vladimira Vinkića, zajedno sa VFX timom producentske kuće Digitalkraft. Inostrani koproducenti filma su BreakThru Films iz Poljske i Art Shot iz Litvanije.

Radnja se temelji na romanu Vladislava Rejmonta, dobitnika Nobelove nagrade. „Seljaci“ je tragična priča o seljanki Jagni koja je primorana da se uda za mnogo starijeg, bogatog farmera Borinu, uprkos svojoj ljubavi prema njegovom sinu Anteku. Vremenom, Jagna postaje predmet zavisti i mržnje seljana i mora da se bori da sačuva svoju nezavisnost. Radnja se odvija na poljskom selu na prelazu iz 19. u 20. vek, a dramatični preokreti priče vezani su za promene godišnjih doba, težak rad na poljima i tradicionalne lokalne praznike.

Ovaj jedinstveni mikrosvet seoske zajednice služi kao povod da se ispriča univerzalna i aktuelna priča, o tragičnoj ljubavi i životu u maloj zajednici gde pravila i tradicija određuju uloge svakoga, a izlazak iz očekivanog može da rezultuje ismevanjem i odbacivanjem.

Prethodni film rediteljke Dorote Kobiela Velčmen i reditelja Hjua Velčmena, „S ljubavlju, Vinsent“, zaradio je 42 miliona dolara na blagajnama. “The Peasants / Seljaci” se snima istom slikarskom tehnikom koja je osvojila srca fanova širom sveta.

Toronto International Film Festival postoji od 1976. godine i najznačajniji je filmski festival na severnoameričkom kontinentu, sa godišnjom posetom od preko 400.000 ljudi. Ove godine, u selekcijiama Gala i Special Presentations, premijerno su na programu nova ostvarenja Ričarda Linklejtera, Aleksandra Pejna, Hirokazu Kore-Ede, Itana Houka, i mnogih drugih renomiranih reditelja. 

Uz ovacije publike i rasprodatu salu održana internacionalna premijera filma „Što se bore misli moje“ Milorada Milinkovića na Adria Film Festu u Beču

Film „Što se bore misli moje“ u režiji Milorada Milinkovića svečano je otvorio u četvrtak, 7. septembra treći festival domaćeg filma Adria Film Fest u Beču.

Uz ovacije publike i rasprodatu salu bioskopa Uranija prisutnima se poklonio deo ekipe filma Milorad Milinković, reditelj, Jana Ivanović, glumica i Miroslav Mogorović, producent.

Adria Film Fest se po treći put održava u prestonici Austrije i traje do 10. septembra u organizaciji filmske distributerske kuće Adria Film i udruženja Kultur Kombinat. Festival je koncipiran kao filmska manifestacija u okviru koje će biti prikazano deset igranih i tri dokumentarna filma, a koji predstavljaju najznačajnija kinematografska ostvarenja iz Srbije i regiona.

Podsećamo, svečana premijera filma Što se bore misli moje“ biće održana u petak, 15. septembra u 19.30 časova u Zastavinoj bašti u Kragujevcu. Projekcija filma, uz prisustvo glumaca i autorske ekipe, biće upriličena povodom obeležavanja dvestote godišnjice od rođenja Kneza Mihaila Obrenovića.

Uzbudljiv istorijski i politički triler „Što se bore misli moje“ govori o ubistvu kneza Mihaila Obrenovića, kao i događajima koji su neposredno prethodili samom tragičnom činu. Film je nastao poscenariju Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića o jednom od naših najvećih vladara i atentatu koji se 1868. godine dogodio na Košutnjaku.

Glavna uloga kneza Mihaila Obrenovića poverena je Draganu Mićanoviću, dok ostale uloge istorijskih ličnosti igraju istaknuti glumci Miloš Timotijević, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Aleksandar Srećković Kubura, Tamara Krcunović, Nenad Okanović, potom mladi glumci: Luka Grbić, Jana Ivanović, Maja Čampar, Stojša Oljačić i drugi.

Film je snimljen u produkciji Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona, a prijatelj filma je Dunav osiguranje.

„Što se bore misli moje“ naći će se na repertoaru domaćih bioskopa od četvrtka, 21. septembra.

Svečana premijera filma „Što se bore misli moje“ Milorada Milinkovića povodom obeležavanja dva veka od rođenja Kneza Mihaila u Kragujevcu

Svečana premijera filma Što se bore misli moje“ u režiji Milorada Milinkovića biće održana u petak, 15. septembra u 20 časova u Zastavinoj bašti u Kragujevcu. Projekcija filma, uz prisustvo glumaca i autorske ekipe, biće upriličena povodom obeležavanja dvestote godišnjice od rođenja Kneza Mihaila Obrenovića.

Projekcija se organizuje u saradnji sa Domom omladine Kragujevca.

Uzbudljiv istorijski i politički triler „Što se bore misli moje“ govori o ubistvu kneza Mihaila Obrenovića, kao i događajima koji su neposredno prethodili samom tragičnom činu. Film je nastao poscenariju Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića o jednom od naših najvećih vladara i atentatu koji se 1868. godine dogodio na Košutnjaku.

Glavna uloga kneza Mihaila Obrenovića poverena je Draganu Mićanoviću, dok ostale uloge istorijskih ličnosti igraju istaknuti glumci Miloš Timotijević, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Aleksandar Srećković Kubura, Tamara Krcunović, Nenad Okanović, potom mladi glumci: Luka Grbić, Jana Ivanović, Maja Čampar, Stojša Oljačić i drugi.

Film je snimljen u produkciji Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona, a naći će se na  repertoaru domaćih bioskopa od četvrtka, 21. septembra.

Glumica Jana Ivanović dobitnica specijalnog priznanja žirija festivala Filmski susreti u Nišu za ostvarenje „Što se bore misli moje“

Jana Ivanović, glumica iz filma „Što se bore misli moje“ Milorada Milinkovića dobitnica je specijalnog priznanja žirija festivala Filmski susreti u Nišu za ulogu Katarine Konstantinović.

Film „Što se bore misli moje“ govori o ubistvu kneza Mihaila Obrenovića, kao i događajima koji su neposredno prethodili samom tragičnom činu. U pitanju je politički triler poscenariju Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića o atentatu na jednog od naših najvećih vladara koji se 1868. godine dogodio na Košutnjaku.

Osim što je film „Što se bore misli moje“ bazično politički triler, prema rečima autora reč je i o ljubavnoj priči koja se osvrće na odnos između Kneza Mihaila i njegove znatno mlađe verenice, Katarine Konstantinović.

U godini kada se beleži tačno dva veka od rođenja kneza Mihaila na bioskopsko platno stiže uzbudljiv istorijski, politički triler.

Film je snimljen u produkciji Telekom Srbija i filmske produkcije Bombona.

Glavna uloga kneza Mihaila Obrenovića poverena je Draganu Mićanoviću, dok ostale uloge istorijskih ličnosti igraju istaknuti glumci Miloš Timotijević, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Aleksandar Srećković Kubura, Tamara Krcunović, Nenad Okanović, potom mladi glumci: Luka Grbić, Jana Ivanović, Maja Čampar, Stojša Oljačić i drugi.

Film će se naći na repertoaru domaćih bioskopa od četvrtka, 21. septembra.

Projekcija filma „Lost Country“ Vladimira Perišića u Kraljevu – 7 dana bioskopa za kandidaturu za Oskar

Projekcija filma „Lost Country“ autora Vladimira Perišića biće održana u periodu od 7 dana u zemlji porekla u komercijalnom bioskopu sa prodajom ulaznica u skladu sa pravilima nominacije za najbolji film van engleskog govornog područja Američke akademije za film – Oskar.

Ostvaranje će biti prikazano u periodu od 14. do 20. septembra u bioskopu Kvart u Kraljevu.

Premijera filma održana je u okviru takmičarske selekcije Nedelja kritike (Semaine de la critique) ovogodišnjeg filmskog festivala u Kanu na kome je debitant Jovan Ginić dobio nagradu „Otkrovenje“ za najboljeg mladog glumca. Na nedavno završenom Sarajevo film festivalu Ginić je osvojio nagradu „Srce Sarajeva“ za najboljeg glumca.

„Lost Country“ prikazuje Srbiju 1996. godine, tokom studentskih demonstracija protiv Miloševićevog režima. Film donosi priču mladog Stefana koji prolazi kroz sopstvenu revoluciju, suočen sa činjenicom da je njegova majka portparolka i saučesnica korumpirane vlasti protiv koje ustaju njegovi prijatelji.

Glavne uloge u filmu tumače Jovan Ginić, Jasna Duričić, Miodrag Jovanović, Dušan Valentić, Boris Isaković, Lazar Kocić, Ana Simeunović, Marija Škaričić i Pavle Čemerikić.

Vladimir Perišić studirao je modernu književnost na Univerzitetu Pariz VII i režiju u filmskoj školi La Femis. U okviru selekcije Kinofondacija festivala u Kanu je prikazao svoj diplomski film Dremano oko (2003), dok je njegov prvi igrani film Ordinary People (2009) imao premijeru u okviru takmičarske selekcije Nedelje kritike u Kanu. Učestvovao je u kolektivnom filmu Mostovi Sarajeva (2014) sa Žan Lik Godarom, Kristi Pujom, Sergejom Loznicom… I ovaj film je premijerno prikazan u okviru zvanične selekcije Kanskog festivala.

Nakon osvajanja Zlatne arene na festivalu u Puli dokumentarni diptih o Stevanu Labudoviću rediteljke Mile Turajlić ponovo u Beogradu


Zbog velikog interesovanja publike dokumentarni filmovi „Non-Aligned & Ciné-guerrillas: Scene iz fonda Labudović“ (Nesvrstani i Filmske gerile) biće ponovo na repertoaru Dvorane Kulturnog centra od 31. avgusta do 5. septembra u terminima od 18h i 20h.

Povodom 62. godišnjice održavanja prvog samita Pokreta nesvrstanih u Beogradu, u petak 1. septembra biće održan i razgovor sa rediteljkom posle prvog filma.

Dokumentarni diptih se sastoji od dva dugometražna filma koji nas vode na arhivsko putovanje kroz proces stvaranja projekta Trećeg Sveta. Filmovi su bazirani na do sada nikada ranije prikazanim 35mm filmskim materijalima, snimljenih od strane Stevana Labudovića, snimatelja Filmskih novosti, koji je pratio predsednika Tita trideset godina.

Svetska premijera „Non-Aligned“ održana je na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu – IDFA, „Ciné-guerrillas“ je premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu (TIFF), dok je srpska premijera diptiha održana na 28. Festivalu autorskog filma. “Nesvrstani” su osvojili Grand Prix festivala angažovanog filma u Alžiru, i tokom septembra predstoji i američka premijera filma na festivalu u Kamdenu.

„Pusti snovi“ Soje Jovanović na repertoaru A1 Kinoteka letnjeg bioskopa

Premijera digitalno restaurisanog filma „Pusti snovi“

24.08.2023. Beograd

Povodom stogodišnjice od rođenja poznatog srpskog glumca Mije Aleksića, Jugoslovenska kinoteka i kompanija A1 organizuju specijalnu projekciju – premijerno prikazivanje tridesetog digitalno restaurisanog filma u okviru projekta A1 Kinoteka. Premijera će biti upriličena na terasi Doma vojske Srbije u okviru A1 Kinoteka letnjeg bioskopa – 30. avgusta u 21h. Ulaz na projekciju je besplatan.

Domaći klasik „Pusti snovi“, u režiji Soje Jovanović iz 1968. godine u produkciji Centar filma, donosi univerzalnu priču o običnom čoveku koji sanja velike snove. Mija Aleksić, koji tumači ulogu prodavca u robnoj kući mašta o poznatoj filmskoj divi i o tome da postane cenjen u filmskom svetu. Svoje slobodno vreme provodi pišući scenarija i baveći se amaterskom glumom. Sekvence realnosti i snova smenjuju se tokom filma, a poznata imena tadašnje televizije, mode i muzike, kao i autentične lokacije, publiku će vratiti u neka stara vremena, u Beograd s kraja šezdesetih godina, na modne revije, filmske setove, u robne kuće, itd.

Pored Mije Aleksića, glumačku postavku čine Mira Banjac, Nuša Marović, Dragutin Dobričanin, Uglješa Raičević, Mića Tomić, Ana Krasojević, Arsen Dedić i drugi.

„Restauracijom filma u kome je glavnu ulogu odigrao velikan domaće kinematografije Mija Aleksić želeli smo da obeležimo jubilej njegovog rođenja i odamo počast njegovoj značajnoj filmskoj karijeri. Ovo je inače i 30. film, koji smo u saradnji sa kompanijom A1 Srbija, restaurisali što predstavlja veliki uspeh za sve nas. Zadovoljstvo mi je što će domaća publika od sada imati priliku da gleda ovaj film onako kako dolikuje, kao i kada je film snimljen pre 55 godina“, izjavio je Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke.

„Bioskop je uvek bio moćan medij koji ima ogroman kulturni, društveni i umetnički značaj. Da bi tu svoju moć zadržao neophodno je da na njegovom platnu ožive legendarni filmski klasici. Ostvarenje Soje Jovanović, prve srpske filmske rediteljke, predstavlja jubilarno 30. filmsko ostvarenje digitalno restaurisano u okviru projekta A1 Kinoteka. Drago mi je što će ovo remek delo premijeru imati baš u okviru A1 Kinoteka letnjeg bioskopa, kultnog mesta na kom se prepliću filmska istorija i savremeno doba, kao i mlađe i starije generacije“, rekao je Dejan Turk, generalni direktor A1 Srbija i A1 Slovenija.

A1 Kinoteka letnji bioskop održava se drugu godinu za redom na krovnoj terasi Doma Vojske u periodu od 15. jula do 31. avgusta. Projekat se realizuje u saradnji Jugoslovenske kinoteke, kompanije A1 Srbija i Doma Vojske Srbije. U okviru A1 Kinoteka letnjeg bioskopa biće prikazano 48 filmskih naslova, od kojih je na repertoaru i 20 domaćih klasika koji su digitalno restaurisani u okviru projekta A1 Kinoteka.

Ulaz na projekciju je besplatan, a ulaznice se mogu preuzeti sat vremena pred početak projekcije ispred Doma vojske Srbije u ulici Braće Jugovića 19. U slučaju kiše, projekcija će se održati u Jugoslovenskoj kinoteci u Sali makavejev u Uzun Mirkovoj 1.

Film „Momak i devojke“ u režiji Ivice Vidanovića otvara 6. Dunav Film Fest

Izveštaj sa konferencije za medije

Šesto izdanje Dunav Film Festa biće održano od 22. do 27. avgusta u Smederevu. Na festivalu će biti prikazano 35 ostvarenja u četiri programske celine.

Na konferenciji za medije održanoj u mts Dvorani predstavljen je program festivala, a prisutnima su se obratile i ekipe filma „Momak i devojke“ i serije „Tunel“.

Dragoljub Martić, direktor Centra za kulturu Smederevo i izvršni producent festivala govorio je o značaju festivala za grad Smederevo i predstavio lokacije na kojima će biti održan program. „Festival će biti održan na četiri lokacije u Malom gradu Smederevske tvrđave, u prostoru sa izvanrednim ambijentom i odličnom akustikom, i tu će biti prikazani filmovi u takmičarskoj selekciji. Filmovi će se prikazivati i u Dunavskom parku, platou kod Karađorđevog duda gde će biti prikazani filmovi za najmlađe posetioce i ovaj program smo nazvali Porodica na okupu i u našem Centru za kulturu Smederevo i u okviru ovog programa imaćemo dosta autora koji će biti gosti festivala. Odabir ovih lokacija je prilika da se spoji čarolija filma sa delovima grada koji su karakteristični po svojoj arhitekturi i značaju i koje oplemenjuju svako filmsko iskustvo. Zahvalio bih se i pokroviteljima Ministarstvu kulture Republike Srbije i gradu Smederevo. S nestrpljenjem čekamo da podelimo sa vama magiju filmske umetnosti,” rekao je Martić.

Ekskluzivan program festivala čini prikazivanje prve dve epizode serije „Tunel“ nastale u produkciji Telekoma i Zillion Filma. Glumica Minja Peković je predstavila seriju rečima: „Jako sam srećna što će premijera prve dve epizode biti baš na filmskom festivalu. U pitanju je policijski i psihološki triler u režiji Petra Ristovskog inspirisan istinitim događajima koji su se desili u Srbiji. Ja igram koordinatorku pregovaračkog tima koja je stavljena u okolnosti koje svaka žena danas živi i oseća i koja ima dodatni pritisak, i trud, da se bude dobar. Da bi stvarno bio priznat i dobar moraš da budeš bolji od muških kolega koji se bave istim poslom, a paralelno sa tim imaš sve svoje ženske uloge u privatnom životu koje moraš da odigraš. Ono što je posebno u seriji jeste to da ljude u uniformi ne vidimo samo kroz prizmu njihove profesije već da je svako to biće, pre svega, čovek. U seriji smo se bavili i pitanjem važnosti mentalnog zdravlja”.

Ivica Vidanović, reditelj filma „Momak i devojke“ koji će otvoriti festival je predstavio ostvarenje i rekao: „Inspiracija je došla iz teksta Roka Radiše. U pitanju je lična priča između troje protagonista, jedne devojke koja se vraća u svoj rodni grad (snimali smo u Temerinu), jednog propalog košarkaša i njegove bratanice. I u tom krugu smo pokušali da ispričamo priču o ljudskosti i ljubavi. Ima malo tuge, ali i dosta radosti u ovom ostvarenju. Ovaj film ima važnu crtu, koju ima i ovaj festival u Smederevu, a to je da se kultura proširi po celoj Srbiji“.

Tamara Aleksić, glumica iz ovog ostvarenja je o svojoj ulozi kazala: „Privukla me je priča ovog filma, ali i reditelj sa kojim je milina raditi. Ivica je autor koji se ne plaši emocija i davanja nade publici. Imali smo divnu ekipu na setu, osećala sam se u sigurnoj zoni u toku snimanja i radovala sam se odlasku na snimanje. Ovo je jedan emotivan, ispravan film sa pravim moralnim vrednostima i podseća nas na to da je, na kraju dana, najbitnije da budemo čovek“.

Ceremoniju svečanog otvaranja 6. Dunav Film Festa upriličiće i koncert pod nazivom Veče filmske muzikeGlumac Slobodan Boda Ninković najavio je da pubiliku očekuje muzika iz filmova i serija. „Prošle godine sam bio u žiriju festivala i uživao sam u ambijentu koji je redak u Evropi. Festivali su pravo i lepo mesto za predstavljanje filmova. Ja sam u Smederevu išao u bioskop Svetlost i za nas decu je najveći događaj bio da uspemo da kupimo kartu za film,“ naglasio je Ninković.

Igor Stanković, idejni tvorac festivala i selektor programa predstavio je program: „Na festivalu će biti prikazano 35 filmova, od toga šest ostvarenja će se takmičiti za nagradu Dunavska lađa. O nagradi će odlučivati žiri u sastavu Iveta Ivanova, glumica i rediteljka iz Bugarske, Jelena Mihajlović, glumica i direktorka Drame na srpskom jeziku Narodnog pozorišta Subotica i Zoran Amar, reditelj. Odaćemo omaž velikanima svetskog filma Federiku Feliniju i Roberu Bresonu. Na festivalu ćemo razgovarati sa scenaristom Jovanom Markovićem, Darkom Bajićem i Hadži-Aleksandrom Đurovićem. Predstavićemo i knjigu Srpski film: pedesete Saše Radojevića, a imaćemo i izložbu Tragovi jednog vremena: Filmski plakat 1970-1979 Filmskog centra Srbije. Festival će zatvoriti ostvarenje Madam di Bari“.

Ulaz na festivalske projekcije je slobodan, sem programa koji će biti prikazan u Malom gradu Smederevske tvrđave. Novina od ove godine je da će publika svoje ulaznice moći da nabavi i onlajn, putem sajta Centra za kulturu Smederevo: sdkultura.rs

IndieGoGo kampanja za film “YUGO IDE U AMERIKU”

Pomozimo Yugu da napokon ostvari svoj američki san

Dokumentarni film “YUGO IDE U AMERIKU” reditelja Filipa Grujića, koji je trenutno u produkciji, prati filmsku ekipu koja putuje u starom automobilu Yugo dužinom cele Amerike.

Yugo je u svoje vreme bio proglašen za “najgori automobil u istoriji Sjedinjenih Američkih Država”, međutim danas se više ni ne postavlja pitanje da li je najgori. Danas je jugo egzotična pojava koja privlači puno pažnje, pokreće diskusije i živi život rok zvezde.

Autori ovog dokumentarca će tokom svog putovanja raditi intervjue sa ljudima koji su bili zaslužni za osnivanje Yugo Amerike osamdesetih godina, kao i entuzijastima koji i danas voze juga u Americi, usput pokušavajući da povežu priču Yuga u Americi sa ličnom pričom raspada svoje porodice i zemlje, a takođe, postavljajući pitanje: “ko odlučuje šta je zaista loše?”

Kako bi sakupila potreban novac za završetak snimanja filma u Americi, autorska ekipa je pokrenula IndieGoGo crowdfunding kampanju.

Filip Grujić, autor filma je o motivima nastanka priče o Yugu rekao: “Glavna motivacija i početna ideja za ovaj film došla je kao rezultat višegodišnjeg pisanja i promišljanja o porodici, zemlji i društvu kom pripadam i pokušaju da dođem do nekih odgovora – zbog čega sam odrastao u društvu iz kojeg sam, nekada, želeo da pobegnem. Upoznavanjem čitave Amerike u vozilu Yugo pokušavam da shvatim šta je moglo da bude da su se kockice drugačije posložile u bliskoj prošlosti. Kako je moguće da je ono što je nama najbolje, nekom drugom najgore? I šta se događa kad mi, u našem najboljem i najgorem istovremeno, obiđemo njihove najbolje i najgore delove? Da li to obesmišljava naše postojanje? Iz potrebe da razumem, odnosno da pokušam da razumem, shvatio sam da je Yugo spojnica za sve što me interesuje. Želja mi je da Yugo ostvari svoj američki san, vozeći se od istočne do zapadne obale”.

Filmska ekipa je sredinom jula stigla u Njujork, odakle je otpočela svoju avanturu. 

Nakon obilaska istočne obale i znamenitosti gradova Vašingtona, Baltimora, Kolumbusa i Detroita, sledeća destinacija Yuga je grad Čikago, u kome će ekipa filma imati priliku da upozna i snimi razne srpske kulturne organizacije. Nakon Čikaga, sledi put u Indijanapolis, Nešvil, pa zatim kroz države Alabama, Misisipi, Louisiana, Texas, New Mexico, Arizona, Nevada sve do Kalifornije i grada Los Anđelesa, gde će Yugo konačno ostvariti svoj Američki san.

Reditelj i autor ovog dokumentarnog filma je pisac i dramaturg Filip Grujić. Iza produkcijskog tima stoji producentkinja Čarna Vučinić, koja je svoje prvo producentsko ostvarenje imala na dugometražnom prvencu „Da li ste videli ovu ženu?“ rediteljskog para Dušana Zorića i Matije Gluščevića koji je premijerno bio prikazan na Filmskom festivalu u Veneciji (2022) gde je osvojio specijalno priznanje za montažu. Autorsku ekipu filma čine i direktor fotografije Aleksa Borković, montažerka Kristina Todorović, dizajnerka zvuka Jana Baljak i snimatelji zvuka Aleksandar Blažić i Ivana Finci. Projekat se realizuje uz saradnju sa američkom produkcijom Cavas Film, a uz podršku medijske kuće United Media.

Pomozimo Yugu u ostvarenju američkog sna!

IndieGoGo kampanja se nalazi na linku: https://www.indiegogo.com/projects/yugo-goes-to-america#/