Izložbe

MALK LIFE: Otvaranje izložbe Marka Malka u Pančevu24. oktobar, 20 sati, Pančevo
U četvrtak, 24. oktobra u 20 sati, u prostoru Agencije KomunikArt u Pančevu (Vojvode Živojina Mišića 6, u pasažu) biće otvorena izložba strip autora Marka Malka, pod nazivom “Malk Life”.
Marko Malk je studirao fakultet za animaciju u Londonu (LCC), a već neko vreme živi u Beogradu i crta stripove. Najveći deo svog života je vozio skejt, pa su skejt art i subkultura značajno uticali i na njegovu umetnost.
– „Kada mi je bilo 14 godina, dok sam se dosađivao u školi, počeo sam da crtam stripove o seksualno perverznom dvojcu (inspirisan Betmenom i Robinom) pod imenom Flyman i Worm Wonder. Ubrzo nakon toga, crtanje stripova sam zamenio voženjem skejta, alkoholom, cigaretama i lutanjem po ulicama Londona sa prijateljima, lomili smo stvari i kopali po kontejnerima”, kaže Malk o svojim formativnim godinama.
Nakon završenih studija animacije, pre nekoliko godina se preselio u Beograd.
– „Ponovo sam počeo da crtam stripove kako bih dao oduška sebi i kako bi izrazio svoje misli. Počeo sam da štampam mini strip fanzine – „Serburbia“, „Malk Comics“ i poluautobiografske stripove o svom odrastanju i vožnji skejta u Londonu“, dodaje Malk, koji će na otvaranju izložbe i besplatno deliti svoj novi fanzin štampan na 16 stranica.
Izložba u agenciji Komunikart će biti otvorena do 22. novembra, a radno vreme izložbenog prostora je od 9-15h, radnim danima.
Ovo je druga samostalna produkcija ove agencije, koja se specijalizovala za odnose sa javnošću u oblasti umetnosti i kulture, a u narednom periodu će organizovati redovan izložbeni program posvećen savremenom stripu. Prošlog meseca radove je izložio Boris Stanić, strip crtač iz Pančeva.
KomunikArt je takođe bio jedan od potpisnika francusko-srpskog sporazuma o saradnji u oblasti kulture i stripa, u okviru nedavne posete francuskog predsednika Emauela Makrona Srbiji, te će u naredne tri godine realizovati rezidencijalni program razmene strip autora iz Srbije i Francuske.

Otvaranje izložbe „Srećna ogledala” autorke Sanje Ribić Milivojević u Ruskom domu

Svečano otvaranje izložbe „Srećna ogledala” autorke Sanje Ribić Milivojević, u Ruskom centru za nauku i kulturu u Beogradu „Ruski dom”, u utorak, 12. februara sa početkom u 18 časova.

Sanja Ribić Milivojević, koristeći se tehnikom asamblaž, prirodnim materijalima poput školjki, kamenčića i kanapa, ukrašava ramove za ogledala. U „Ruskom domu” imaćemo priliku da vidimo više od 30 Srećnih ogledala, od kojih će 10 biti premijerno izloženo javnosti na uvid.

Autorka je član ULU-Sirmium od 2015. godine.

Radove je izlagala na osam samostalnih izložbi :

Carska palata Sirmium, Sremskа Mitrovicа, januar 2015.god.
Zavičajni muzej Ruma, septembar 2015.god.
Kulturni centar Vrbas oktobar 2015.god.
Palata Palfi Beč, maj 2016. god.
Galerija Petak , Beograd decembar 2016. god.
Muzej Jadra Loznica, mart 2017. god.
Galerija Ub , oktobar 2017. god.
Biblioteka Šid, maj 2018. god.

Više o Sanji Ribić Milivojević na linku: https://www.facebook.com/prodaja.ogledala1/

Zajedno će biti otvorena i izložba „Ruski emigranti i njihovi potomci u Sremu” obuhvata panele na kojima su fotografije, dokumenti i prateći tekst. Organizator izložbe je Istorijski arhiv „Srem” u saradnji sa Muzejom Vojvodine.

Nakon svečanog otvaranja odigraće se predstava „Tamo daleko ”, u izvođenju Pozorišta „Dobrica Milutinović”, iz Sremske Mitrovice u koprodukciji sa Slovačkim pozorištem VHV”, iz Stare Pazove.
Radnja predstave se odvija u vremenu Velikog rata. Tekst je pisao Vladimir Hurban Vladimirov a režirao je Miroslav Benka.

Trajanje izložbe od 12. do 19. februara 2019. godine.

Otvorenje izložbe “Grijesi CESI – 21 godina borbe”
CeKaTe, 5. listopada u 19h | Vox Feminae festival

Izložba “Grijesi CESI: 21 godina borbe”, koja dokumentira višegodišnji rad i zalaganje organizacije CESI na područjima ljudskih prava, a posebno u sferi rodne ravnopravnosti i prava žena; svečano se otvara u petak, 5. listopada 2018. u 19h u Centru za kulturu Trešnjevka – CeKaTe (Park Stara Trešnjevka 1).

Da se grupa mirovnih aktivistica i feministica sada već davne 1997. na Osmi mart nije okupila oko iste ideje i osnovala CESI, hrvatska ljudsko-pravaška i feministička scena bila bi mnogo siromašnija. Zahvaljujući upornom i marljivom radu članica udruge, suradnica i suradnika, brojnih volonterki i volontera, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) jedna je od najdugovječnijih feminističkih organizacija u Hrvatskoj i regiji. Odvažnost, empatija i solidarnost, stremnja ka društvenoj pravdi, ali i organiziranost održali su ih više od dva desetljeća.

Svoju 21 godinu CESI će proslaviti izložbom naslova “Grijesi CESI: 21 godina borbe” koja će prikazati višegodišnji rad i zalaganje na područjima rodne ravnopravnosti, ženskih i ljudskih prava, socijalne pravde, jednakih mogućnosti u svijetu rada, nasilja u adolescentskim vezama, seksualnih i reproduktivnih prava žena, sudjelovanja žena u politici, rodno osviještenog obrazovanja, rodno osviještenih medijskih sadržaja te zagovaranje na polju rodno osviještenih politika u Hrvatskoj i Europskoj Uniji.

Respektabilan niz kampanja, konferencija i zagovaračkih akcija, raznih oblika aktivizma i borbe za prava žena, političkog zagovaranja, savjetovanja i educiranja ranjivih skupina, istraživanja u poljima obrazovanja, reproduktivnih prava, zdravlja i seksualnosti, medija i prevencije nasilja bit će predstavljeni kroz odabranu i bogatu arhivu organizacije koja uključuje fotografije, publikacije, plakate, memorabilije i audio-vizualne radove.

“Kad pogledamo unatrag, ponosne smo što se već dva desetljeća borimo za bolje, pravednije i ravnopravnije društvo. Na tom našem feminističkom putu bilo je puno veselih i lijepih trenutaka ali i onih teških i frustrirajućih. Vidjele smo da se neke promjene mogu dogoditi nakon jedne edukacije ili razgovora a za neke od  promjena nije dovoljno niti dva desetljeća rada jer nema političke volje” riječi su Anamarije Tkalčec, koordinatorice CESI.

Autorice izložbe su novinarka i književnica Antonela Marušić i fotografkinja Nina Đurđević; a o dosadašnjim postignućima i utjecaju udruge CESI na društvene procese govorit će Helena Popović, predsjednica Upravnog odbora udruge CESI.

Pokazat ćemo što je sve bilo potrebno da CESI 21 godinu opstanu na turbulentnoj aktivističkoj sceni i u društvu koje kontinuirano dovodi u pitanje prava žena i ranjivih skupina. CESI i Vox Feminae Festival, u sklopu čijeg programa se izložba organizira, pozivaju sve zainteresirane da se pridruže proslavi i s nama nazdrave u čast 21. rođendana organizacije.

Link na događaj: https://web.facebook.com/events/239297490097206/

U ZALJEVU MORA

U zaljevu mora, Emilija i Stojče Tocinovski, Izložba slika, Izložbena dvorana Znanstvene knjižnice Zadar, RH, 5.- 9., 6. 2018.
Tekst: Nikola Šimić Tonin / Žaklina Kutija (Zadar)

U organizaciji Udruge Makedonaca „Biljana“ Zadar upriličena je izuzetna izložba slika U zaljevu mora, Emilija i Stojče Tocinovski, akrilne i akvarelne tehnike na papiru, izložbena dvorana Znanstvene knjižnice Zadar, RH, 5.- 9., 6. 2018.
Toliko je neobičnosti vezanih za ovu izložbi i za ovo dvoje mladih umjetnika. Bračni par koji slika zajedno. Slike slikaju zajedno. Rade zajedno. Nema utvrđenih pravila tko treba što raditi – slikati, nositelja ideje. Riječ je o svojevrsnoj prezentaciji umjetničkih sinergija. Iskreno govoreći ne znam da sam negdje pročitao tako što, što je vjerujem rijetkost ili se uopće nije niti pojavilo kroz povijest likovnosti, bar meni tako što nije poznato. Stavljam ?
Na slikama Emilije i Stojča, pomiješali se motivi mora i Ohridskog jezera. Makedonije i Hrvatske. Mediterana koji ih povezuje, poveznicama koje u svom radu naglašava Predrag Matvejević.
Ohridski nemir vali podižu se iznad paških motiva Povljana: kamenih kala, kuća, dvora. Česti likovni motivi doneseni su i dati na drugi način.
Prvi sloj prijenosa značenja čini se poznat: more, hridi, barka, nebo, sunce. Umjetničku dimenziju postižu bojama. Osjećaji u nemiru života. Osjećaji koji jasno simboliziraju more. Nijansiranje boja donosi misao slike. Postojani hridi građevine slike, sunce i nebo na svakoj pojedinoj slici, u nizu pričajući likovnu priču, govore o okolnostima. Dinamiku postižu mijenjajući kut promatranja.
Emilija i Stojče vješto nas uvlače u priču bojama kroz više razina likovnosti. Boje su to raspoloženja. Nebo je žuto, naranđasto, plavo. More azurno, tirkizno, tamno… mirno i nemirno. More. Barka i barke plove punim jedrima. Plove spuštenog jedra. Plove. Jednako s njima plovi i ohridski čun.
Hrid je konstantan, slikan u vertikali bojom zemlje. Statički oslonac. Konstanta. U procjepu mora barka. U providnom moru barka. Nijansirano more prema tamno. More i nebo se dodiruju.
Detalji na jedrima nose simboliku. Različitost detalja: prozirna bistrina mora u vali more svjetluca. Ljeska se u bistrini more. Kristali mora na svjetlu u odsjaju daju dimenziju više. Optimistična likovna priča o opstanku. Ni jedna barka nije potopljena iako sve i jedna na nemirnom moru plijene pozornost i zovu na dokučivanje bitka. Nude dublji smisao ljudskoj egzistenciji.
Unutra u slici puno simbolike prijenosa značenja. Nisu to statični motivi. Sunce u zenitu i na strani. Boje trenutka na moru života (Cesarić) poetika likovnosti, plavo i crno – ekspresija (A. B. Š.).
Kroz dubinu našega shvaćanja smisla u poetici likovnosti Emilije Tocinovski i Stojčeta Tocinovskog: more, nebo, sunce, barka, čun, hrid i stablo, građevine u pozadini, u likovnom izrazu, stalnost elemenata, bojama dodaje crtež, utkiva se u tkivu likovnosti. Govore detaljima dojmljivi Svijet umjetničkih kreacija.
Krače biografije
Emilija Tocinovski
Rođena 24. 04. 1973. godine u Skoplju, R Makedonija. Diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skopju 1999. godine, na odjelu Slikarstvo s Modnog kreiranja u klasi prof. Dušana Perčinkova.
Prvo samostalno izlaganje Čudna šumaimala je 2001., Otvoreni grafički studio, Skopje, i 2003., godine druga samostalna izložba Čudna šuma 2., Kulturni centarTačka, Skopje. 2013. godine, u Velesu, sa suprugom Stojčetom Tocinovskim imaju predstavljanje u Likovnom salonu Večernje matine, slike izrađene u akrilnoj tehnici, Minijaturni pejzaži, Rijeka, 2014., likovna prezentacija Pejzaži na manifestaciji Poljska tradicionalna večer Andrzejki, 2016., U centru,Kulturni dom Povljana, otok Pag, R Hrvatska, a 2017., U centru točka, Kulturni dom Povljana, otok Pag, R Hrvatska.
Dobitnica je druge nagrade na Studentskoj likovnoj izložbi Borka Lazevski 1996., sa suprugom dobili su nagradu za debitantski strip 10. Međunarodnog salona stripa u Velesu. Ilustratorica je više knjiga domaćih i inozemnih autora. Sudjelovala je na više kolektivnih izložbi i likovnih kolonija.
Stojče Tocinovski
Rođen 08. 06.. 1974. godine u Velesu, R Makedonija. Diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skopju na Pedagoškom odjelu 1998. godine, u klasi prof. Vasila Vasilevskog. Na istom fakultetu na Odsjeku slikarstva magistrirao u klasi prof. Žanete Vangeli. U 2017. završio je Doktorske studije na JZU Institut za makedonsku književnost s temom Skluptura u urbanom prostoru (Skopje).
Samostalna izlaganja: 2001. – Prozori, Kulturni dom Kočo Racin, Skopje, 2002. –Večer performansa In situ, Kulturni centar Točka, Skopje; 2004. – Art-action Recontresinternacionales Paris / Berlin – Berlin / Pariz; 2010. – Retro, Muzej grada Skopja, Otvoreni grafički studio, Skopje; 2013. – Trofeji, Nacionalna ustanova Kulturni centar, Kumanovo; 2013. – Pejzaži, Likovni salon Veles; 2013. – Minijaturni pejzaži, Rijeka, 2014., likovna prezentacija Pejzaži, Poljska tradicionalna večer Andrzejki, 2016., U centru, Kulturni dom Povljana, otok Pag, R Hrvatska, a 2017., U centru točka, Kulturni dom Povljana, otok Pag, R Hrvatska.
Sa suprugom, dobitnici su nagrade za debitantski strip 10. Međunarodnog salona stripau Velesu. Ilustrator je više knjiga domaćih i inozemnih autora. Sudjelovao je na više kolektivnih izložbi i likovnih kolonija.

Izložba „Art To Go Jazzy“ i „Nišville Showcase“ 1.juna u Nišu

„ČEKAJUĆI NIŠVILLE“ U PETAK U OFICIRSKOM DOMUI

U petak, 1.juna u Sali broj 2 Oficirskog doma u Nišu od 19 časova, biće otvorena izložba radova sa međunarodne umetničke kolonije „ART TO GO JAZZY 2017“, a koncert će održati jazz sastav „FAM TRIO„ kojim će Nišville započeti promociju programa „NIŠVILLE SHOWCASE 2018“.

Izložbom će biti predstavljeni radovi nastali na „umetničkoj kolonizaciji niške Tvrđave“ 2017. godine u okviru pratećeg programa prošlogodišnjeg Nišville jazz festivala, na kojoj je stvaralo 24 umetnika iz Srbije, Makedonije i Bugarske.
Izložbu ART TO GO JAZZY organizuju: Nišville Fondacija i ARTEF uz podršku Kancelarije za mlade Grada Niša, a biće izloženo 50-ak slika i skulptura.

Nakon svečanog otvaranja izložbe nastup će održati niški jazz sastav FAM TRIO, koji predvodi mladi i perspektivni saksofonista Filip Stipsić.
Njihov koncert će biti ujedno i promocija novog pratećeg programa na našem najvećem festivalu NIŠVILLE SHOWCASE 2018, koji će biti održan od 9 do 12.avgusta 2018 u Oficirskom domu.

FAM TRIO je nedavno, 30.aprila na svetski dan džeza nastupio na „Balkan Showcase-u“ u Tirani, predstavljajući na najbolji mogući način nišku i srpsku jazz scenu, a Filip Stipsić je prošle jeseni bio član „Internacionalnog Big benda 16 + 1” nastupajući u kineskom gradu Guangzhou.

Prvi NIŠVILLE SHOWCASE predstavljaće prezentaciju domaćeg stvaralaštva jazz sastava iz Srbije direktorima jazz festivala iz Kine, Francuske, Litvanije, Bugarske, Albanije, Poljske, Mađarske, Makedonije, Crne Gore, kao i jazz promoterima i izdavačima iz više zemalja koji će biti gosti predstojećeg Nišville jazz festivala.
Za razliku od evropskih showcase-eva koji su internacionalnog karaktera, gde nastupaju sastavi iz različitih zemalja, na Nišvilu će se predstaviti isključivo domaći izvođači, sa ciljem da se ovdašnji jazz muzičari ubuduće promovišu na što više jazz festivala u Evropi, a i šire.

Na otvaranju izložbe u petak, 1.juna u 19h će biti i najava novog konkursa za umetničku kolnizaciju tvrđave u okviru Nišville festivala 2018, a poštovaoci likovne umetnosti izložbu mogu posetiti do 7. juna 2018. godine.

Otisak vremena – Fragmenti iz istorije
28. maj – 9. jun 2018.

ponedeljak, 28. maja u 19h otvara se izložba „Otisak vremena – Fragmenti iz istorije“ posvećena životu Grafičkog kolektiva.
Svojim konceptom ovaj izbor fokusira najznačajnije događaje, ličnosti i datume koji obeležavaju sedam decenija rada Grafičkog kolektiva, od osnivanja 1949. godine, kada postaje žarište umetničkog i kulturnog života Srbije i bivše Jugoslavije, do danas.
Kultno mesto, Grafički kolektiv je pisao istoriju, aktivno gradio i promovisao nacionalnu kulturu, a svaka decenija u njegovom životu je u znaku novih inicijativa i izazova. Zato, kompleksna slika umetnosti druge polovine 20. veka i novog milenijuma ne bi bila potpuna bez udela ove Kuće umetnika. Neki od ključnih momenata u životu Grafičkog kolektiva ujedno označavaju i bitne datume u srpskoj grafici i kulturi. Iz radonice je transformisan u galeriju, a 1952. priređena je prva Majska izložba grafike koja je i danas značajna recepcija grafičkog stvaralaštva u Srbiji i regionu. Fundamentalni događaj je i osnovanje Kolekcije Grafičkog kolektiva 1953, a ideja ovog prvog grafičkog kabineta u Srbiji bila je stvoriti kulturnu baštinu za nova potomstva i istoriju. Kolekcija je 1955. imala 700 grafičkih listova, a danas je taj resprektni broj preko 5000 radova. Već 1954. godine, posle uspostavljanja veze sa sličnim organizacijama u inostranstvu, Grafički kolektiv je pokrenuo novu akciju i još upadljivije proširio krug delovanja i popularisanja umetnosti grafike. Osnovan je Klub prijatelja grafike ARTA (do 1968. aktivan) koja je za petnaest godina učlanila oko 1000 ljubitelja grafike iz Jugoslavije, izdala 104 grafike od 47 jugoslovenskih autora, štampala 20.000 grafičkih listova od kojih je polovina razmenjena za otiske stranih autora.
U ovim crticama iz istorije pomenimo i novi enterijer Grafičkog kolektiva, autorsko delo arhitekte Peđe Ristića, koji je 10. marta 1964. svečano otvorio Miodrag B. Protić. Lidersku poziciju preuzimale su nove generacije unoseći kreativne promene i proširujući programsku koncepciju; i kalendar izložbi je dinamiziran, po tri postavke su se otvarale mesečno, 1, 11. i 21. Da bi sistematski pratili životu umetničku scenu Galerija angažuje Kustosa. Nagrada Veliki pečat, ustanovljena 1963, referentno je priznanje koje i danas ima ozbiljan profesionalni status. Među fantastičnim stranicama profesionalnih uspeha Grafičkog kolektiva je i KONTAKT iz 70-ih i 80-ih godina, vizionarski projekat posvećen grafičkom dizajnu, 90-ih je revitalizovan u GRIFON (i nagradu istog imena) koji i danas markira najznačajnije ideje i autorske pojave u ovoj oblasti.
Fragmente iz istorije čini izabrani materijal – video i foto dokumenta sa izložbi, grafike, plakati, novinarski i kritičarski osvrti, publikacije i drugo – dragocena dokumenta koja svedoče o aktivnoj, prepoznatoj i priznatoj ulozi Grafičkog kolektiva, mestu susreta kulturne elite Srbije i ex/Jugoslavije, simbolu grada i neodvojivog dela nacionalnog duhovnog identiteta. Tako su segmenti izložbe posvećeni osnivačima, Arti i drugim projektima, grafici i grafičkom dizajnu, kolekciji, prostoru… Ostvareni profesionalni dometi vidljivi u ovom izboru – kontinuitet u radu na afirmisanju umetničke grafike i drugih likovnih medija, hiljade izložbi i umetnika, visoki standardi realizacije programa – pozicioniraju Grafički kolektiv kao jednu od najznačajnijih ustanova na nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj mapi, čiji dalji rad je ugrožen iseljenjem koje predstoji za mesec dana.
Koncept „fragmenti iz istorije“ je i mala rekapitulacija juče-danas koja podseća na prominentnu ulogu Grafičkog kolektiva i njegove Galerije u promovisanju savremene likovne scene, sa uverenjem da će u budućnosti održati paradigmatsku ulogu medijatora vizuelnog stvaralaštva.
Ovaj projekat je i apel o neophodnosti opstanka ove Kuće, značajnog elementa nacionalnog kulturnog bića.
Tokom trajanja postavke organizovaće se susreti sa umetnicima, istoričarima i kritičarima, o čemu ćemo blagovremeno obavestiti.

Sve što nam je zajedničko

  1. aprila (srijeda) 2018. godine, u 20 sati u Muzeju savremene umjetnosti – Skoplje, otvara se međunarodna izložba „Sve što nam je zajedničko“.

Kustosi izložbe su Mira Gakina i Jovanka Popova.

Izložba propituje neizvijesnost u kontekstu različitih društvenih, političkih i kulturnih okruženja vezanih za ranjivost i egzistencijalnu nepredvidljivost. U uvjetima nestabilnosti, određene populacije i grupe pate, ili su u nepovoljnom položaju u svojim društvenim okolnostima, bivajući izloženi fizičkim i simboličnim nasiljima koje pak rezultiraju u sukobima, tranzicijama, ograničenjima i zloupotrebama u radu, migracijama i egzodusima, rodnih nejednakosti i nepravde. Ukoliko nesigurnost predstavlja sve ono što mi dijelimo, ali i sve ono što nas razlikuje i što nas razdavaja od ostalih, možemo li istražiti prakse koje su usmjerene ka općem dobru ili kreirati zajedničku akciju? S tim u vezi, postavlja se pitanje o mogućnosti da ovi disperzirani nemirni subjektiviteti djeluju zajednički.

Izbor radova osamnaest umjetnika nas upoznaje sa djelima koji pružaju uvid u situacije različitih neizvjesnih i fragmentiranih historijskih konteksta, ukazujući na mogućnost da se isti uključe u sadašnjost, zahtjevajući od nas da se angažirano postavimo naspram sopstvenog znanja, iskustava i stavova. Problemi na koje se radovi odnose su tragični, oni predstavljaju stanje političke manipuliranosti, društvene malaksalosti i isključenosti, kulturne podređenosti i ovisnosti o nizu odlučujućih faktora koji svjedoče o svakodnevnom nemiru.

S tim u vezi, izložba podstiče svijest o općoj nesigurnosti, ali i motiviranu akciju. Izbor radova nas pozicionira po pitanjima kako razumjeti aktuelna stanja, omogućavajući nam promišljanje o načinima putem kojih će lične vizije, odgovornost i posvećenost postati društveni.

Učesnici/ce izložbe: Ana Adamović (Srbija), Maja Bajević (Bosna i Hercegovina), Žaneta Vangeli (Makedonija), Velimir Žernovski (Makedonija), Kristina Ivanoska (Makedonija), Slavica Janešlieva (Makedonija), Đorđe Jovanović (Makedonija), Šejla Kamerić (Bosna i Hercegovina), Alban Muja (Kosovo) Ahmet Ogut (Turska), Maria Papadimitriou (Grčka), Renata Poljak (Hrvatska), Anri Sala (Albanija / Francuska), Flaka Haliti (Kosovo), Ibro Hasanović (Bosna i Hercegovina) i Ištvan Huzjan (Slovenija), Jane Čalovski (Makedonija), Biljana Đurđević (Srbija).

Dizajn: Neda Firfova

Izložba je podržana od strane Ministarstva kulture Republike Makedonije, Eurolink osiguranje, Saint Gobain i Rigips, Stone Design, OPA fondacija, Tikkurila, Big Sound i Tikveš.

Specijalna zahvalnost: Filmskoj agenciji Republike Makedonije, Arheološki muzej, Fondacija Institut otvoreno društvo – Makedonija, Francuski kulturni centar u Skoplju, Dragan Hristov (Ludus).

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.