Izdavačka kuća „Nova poetika“ bi trebalo početkom septembra da objavi futuristički akcioni roman neobičnog naziva „Sam, ispod šljive“ Stevana Šarčevića i Lazara Janića. Knjiga je završni deo trilogije „Oni su ovde sa nama“ Lazara Janića i razjašnjava drevno prokletstvo porodice Lakić.
Radnja romana nas vodi trista godina u budućnost, tačnije u 2311. godinu. Svet je isparčan na nekoliko velikih geopolitičkih celina, među kojima se po izuzetnom blagostanju ističe Evropa, jedinstvena republika naseljena jednim narodom. Njeni stanovnici žive gotovo isključivo u megalopolisima. Čak i ako nisu zaposleni, uživaju visoke apanaže koje im omogućavaju luksuzan život. Poslove koje niko ne želi, obavljaju roboti i dolpengengeri, beslovesna klonirana čovekolika bića upravljana sistemima iz gradova. Negde na granicama Evrope vode se ratovi, o kojima se uglavnom zna preko herojskih saga emitovanih kroz mas-medije, ali to je na margini interesovanja zadovoljnih Evropljana.
U tom i takvom svetu, detektiv Milivoj Jovanović dobija zadatak da istraži krađu uređaja za putovanje kroz vreme, ali, takođe, i eliminiše kradljivca, nekadašnjeg agenta Međudimenzionalnog odseka (MDO) Anu Simonović, koja, izvesno, stoji iza zločina. Trag vodi van grada i on izlazi da bi otkrio da je svet mnogo drugačiji od onoga kakvim ga je zamišljao… Da stvari nisu onakve kakvim se izdaju, shvatiće ubrzo i drugi MDO agent, Aleksa Lakić, koji se otiskuje na vremensko putovanje u nameri da zaustavi odbeglu Anu Simonović, s kojom je bio u emotivnoj vezi.
Velika jurnjava po vremenskoj osi, jurnjava u realnom vremenu, Kremansko proročanstvo i neočekivana otkrića smenjuju se bez ikakve kontrole. U vrtoglavoj akcionoj priči mešaju se likovi iz različitih epoha tokom gotovo 500 godina, a super-agenti, žrtve genetskih manipulacija i tehnologija budućnosti sukobljavaju se na čvornim vremenskim petljama sadašnjosti i alternativnih budućnosti.

„Art Anima“:

Jeste li leteli po vremenskim nitima tražeći prijatelje i neprijatelje?
Jeste li se seksali sa podatnim klonovima koji su, možda, ljudska bića?
Sigurni ste da je ova sadašnjost vaša, međutim u to veruje i vaša replika u nekoj drugačijoj sadašnjosti. Onda, koji ste to Vi: ovaj, onaj, ili oni tamo treći? Ili, četvrti…?
Takva iskustva i saznanja nudi knjiga „Sam, ispod Šljive“ Stevana Šarčevića i Lazara Janića futuristički akcioni roman koji čitaoca ostavlja bez predaha. Ličnosti iz različitih vremena tokom 4-5 vekova, super-agenti, žrtve genetskih manipulacija i tehnologija budučnosti sukobljavaju se na čvornim vremenskim petljama sadašnjosti i alternativnih budućnosti nastalih zato što je Slobodan Milošević uspeo da izbegne rat.
Roman čvrste kompozicije, ubrzane radnje i odsečnog, modernog stila koji odmah ulazi u samu srž događanja. Upečatljiva vizija sveta, Evropske unije i Srbije u mogućim budućnostima, nastalim na marginama „Kremanskog proročanstva“.
Likove romana definišu ugrađeni implanti i ukrštaji superiornih gena, pojačavajući u njima ljubav i ljubomoru, zavist i osvetoljubljivost, seksualnost i perverznost, ali i neumornu akciju za prevlast na vremenskim čvorištima koja određuju moguće sadašnjosti i različite, zabrinjavajuće budućnosti.
Dva autora usaglašenog stila u romanu uzbudljivog, atraktivnog sadržaja i ubrzane radnje, ono što najmanje očekujete pod setno-sentimentalnim naslovom „Sam, ispod šljive“.

Milivoj Anđelković:

Nedaleka budućnost, Vojvodina, selendra koja je probijanjem transevropskog koridora pretvorena u trgovački centar. Mlada učiteljica, Jasmina, biva otpuštena i pada u očaj. U međuvremenu pristiže velegradski policajac Đorđe, istražujući surovi zločin i među njima se rađa ljubav. Slučajno otkriva da je žrtva zločina zbog koga je stigao Jasminina rođena sestra.
Njegovim povratkom u Beograd otkriva se svet elektromobila, korporacija i kiborga, ali istovremeno i svet bandi, siromaštva i bezakonja, zaražen naizgled neizlečivim virusom.
Pa opet u takvom svetu deluju drevne sile. Sestrinstvo je tajni veštičji red koji vekovima unazad pruža bogatima i uticajnima mogućnost da u stvarnosti dožive svoje fantazije. U visokim krugovima su popularne i zaštićene su kroz vekove.
Prateći tragove zločina Đorđe u jednom trenutku biva zaražen i gubi posao. Napušta Jasminu u strahu da je ne zarazi. Razočarana ona upada u mrežu Sestrinstva, svet prostitucije i kriminala. Međutim otkriva se da je Jasmina krvni pretedent na čelnu poziciju Sestrinstva. To joj ne olakšava položaj, naprotiv konkurencija će od nje načiniti životinju ne bi li je se oslobodila.
Jer Drevna uloga Sestrinstva je pastirska – na Bećar Salašu devojke se dovode do stadijuma kad i same poveruju da su životinje.
Đorđe tražeći Jasminu sve više otkriva i najzad stiže do drevnog neprijatelja Sestrinstva – do Crkve. Prema starome predanju uzdizanja Sestrinstva su ciklična. Đorđe se sve više upliće i polagano shvata da se sprema prevrat u koji su upletene vojne frakcije, sindikati, crkva, pa čak i republikom obezvlašćena kraljevska porodica.
Dok crkva nalazi saveznike, unutar Sestrinstva pretedenti za vođstvo se bore oko prstena koji im obezbeđuje status. Pri tome bez pardona gaze leševe, vešto uklanjajući tragove.
Prevrat se događa, ali umesto da napaćenom stanovništvu olakša život, donosi samo nove užase. Sestrinstvo se uzdiže uprkos svemu, a Đorđe i Jasmina umiru.
Ljubavni trougao između policajca, učiteljice i devojke koja se bori na strani Otpora. Kanibalizam. Advokat koji bira pogrešnu stranu. Gazdarica bordela koja prodaje Plavi Grom, izuzetno jaku drogu. Vojnik koji žrtvuje brata. Sveštenik koji otkriva kletvu. Mnogo raznovrsnih karaktera koji imaju isti cilj – da po svaku cenu dobiju ono što žele.

Andrea Baskin:

Stevan Šarčević je domaćim ljubiteljima fantastike poznat uglavnom kao autor nagrađivanih kratkih priča iz domena fantastike. Priče je objavljivao u regionalnim zbornicima, časopisima, elektronskim magazinima i fanzinima. Objavio je zbirku poezije „Na tragu svetlosti“ (2013) i zajedno sa piscem Milivojem Anđelkovićem učestvovao u u literarnom projektu „Naseljavanje Viz@ntije“.
Lazar Janić je urednik izdavačke kuće „Nova poetika“. Do sada je objavio romane: „Kuća obrasla bršljanom“ (2011), „Veštičje ludilo“ (2012), zbirku priča „Misli očešljane vetrom“ (2012) i zbirku pesama „Mirisi mamurnog mora“ (2011).

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *