Image and video hosting by TinyPicNakon nezaustavljivog niza literarnih uspješnica, svojim je novim romanom «Sjajno mjesto za nesreću» autor Damir Karakaš nedvojbeno stasao iz ruralnog u urbanog pisca, vješto zamijenivši blatnjave prizore rodne Like, onima što već na prvi pogled osvajaju svojim «bezbrojnim svjetlima koja je teško opisati». Usprkos nebrojnim pariškim povijesno kulturološkim adutima, autorov pripovjedački subjekt njima se nimalo ne trudi fascinirati. Baš naprotiv, iz turističko poželjnog glamura, povjerljivo nas odvodi sporednom ulicom u gradsku svakodnevicu, prešućenu sa strane agencijskih prospektnih sadržaja. Ondje svoju imigrantsku sreću, u «jednosobnom stanu oskudno namještenom, vlažnih zidova», dijeli s ostalim «šljakerima u potrazi za poslom na crno». To su ulični karikaturisti, harmonikaši, zabavljači… sitni kriminalci, nepravilnog francuskog naglaska, svi u strahu pred «Sarkozyjevom politikom deportacije stranaca». Tako zakinutim prostornim komforom i financijskim ograničenjima, početnički entuzijazam proznog subjekta ne jenjava te, vrlo brzo prerasta u kreativnost snalaženja i volju za opstankom u nimalo naklonjenoj okolini, u kojoj, kada bi izuzeli zadovoljavanje njegovih brojnih seksualno promiskuitetnih apetita, po često nimalo diskretnim navođenjima, prosječnom bi imigrantu Pariz, kao grad, slovio tek «savršenim mjestom za nesreću». Stoga se nostalgični Karakaš odlučno vratio u Hrvatsku napisati «roman o piscu iz male nepoznate zemlje», s kojim će, uz priloženu elokventnost i geografsko iskustvo, neminovno moći stati rame uz rame s bilo kojim autohtonim francuskim spisateljem.
Roman «Sjajno mjesto za nesreću» autora Damira Karakaša neobična je priča o običnom životu, ogoljenom, bez korekcije i šminke.

Podaci o autoru književnog prikaza: Daniel Radočaj rođen je 1979. godine u Puli, gdje i živi. Svoje aforizme, poeziju, te kratke priče, objavljivao je po mnogobrojnim kulturološkim tiskovinama širom bivše Jugoslavije.
Na natječaju zbornika Ekran priče 02-Zagreb, nagrađen je trećim mjestom među 1318 prijavljenih priča, a drugim za priču na temu «panonski šund» portala www.panonius.com, sa 35 unaprijed zadanih riječi.
Uvršten je i u zbornik Deset najboljih autora na konkursu ReCreativa – Banjaluka.
U nakladi književnog kluba «Branko Miljković», iz Knjaževca, 2006. objavio je zbirku proznih stihova: «Četrdeset i četiri plus šezdeset deveta».




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *