Otporan na mašine: 14. Međunarodni festival fotografije VIZUALIZATOR od 27. novembra

Pod sloganom „Otporan na mašine“, 14. Međunarodni festival fotografije VIZUALIZATOR slavi dva veka čovekove težnje da svet otkrije, razume i sačuva kroz fotografiju.
Od prvih fotografskih eksperimenata do savremenih tehnologija, u središtu fotografskog stvaralaštva ostaju čovek i njegov pogled na svet – radoznalost koja ga pokreće da preispituje stvarnost, sposobnost da u njoj prepozna nova značenja i kreativnost kojom svoja otkrića pretvara u jedinstvene fotografske priče.
Tome je posvećeno 14. izdanje Međunarodnog festivala fotografije VIZUALIZATOR, koje se održava pod sloganom „Otporan na mašine“ od 27. novembra do 23. decembra 2026. godine u Beogradu.
Od najstarije sačuvane fotografije, koju je Nisefor Nijeps zabeležio 1826. ili 1827. godine, do savremenih slika nastalih radom veštačke inteligencije, menjali su se fotografski postupci, aparati, materijali i mogućnosti stvaranja slike. Čovek je ostao u središtu tog razvoja – kao tvorac mašina koje proširuju granice njegovog pogleda i autor koji tehnološkim mogućnostima daje smisao i značenje.
„Svaka fotografija počinje mentalnom pažnjom. Fotograf odlučuje čemu će posvetiti vreme, kome i čemu će prići, šta će pokušati da razume i kako će svoje iskustvo preneti drugima. Otpornost umetničkog pogleda je u sposobnosti fotografa da prepozna ono što drugima promiče, istraži nepoznato i svojim radom otvori nove perspektive iz kojih posmatramo svet. Upravo tu kreativnu snagu i nezamenljivu ulogu umetnika želimo da afirmišemo ovogodišnjim festivalom“, ističe Zvezdan Mančić,osnivač i direktor Međunarodnog festivala fotografije VIZUALIZATOR.
Fotografija kao susret sa svetom: međunarodni autori na VIZUALIZATORU
Ovogodišnji VIZUALIZATOR okuplja istaknute domaće i međunarodne autore različitih generacija, fotografskih poetika i stvaralačkih pristupa. Kroz dokumentarne i umetničke projekte, analogne i digitalne tehnike, festivalski program otkriva bogatstvo mogućnosti fotografskog medija i raznovrsnost ljudskih pogleda koji ga oblikuju.
Na svečanom otvaranju, festival predstavlja višestruko nagrađivanog italijanskog fotografa Ćira Batilora (Ciro Battiloro) izložbom „Tišina je dar“, u petak, 27. novembra, u 19 časova, u Bioskopu Balkan.
Batiloro godinama fotografiše stanovnike radničkih četvrti južne Italije, gradeći emotivne i lične priče o zajednicama čiji se životi odvijaju u senci društvenih i ekonomskih promena. Njegove fotografije nastaju kroz bliskost, poverenje i dugogodišnje prisustvo među ljudima koje fotografiše. U svakodnevnim gestovima, porodičnim odnosima i intimnim trenucima otkriva dostojanstvo i složenost ljudskog iskustva.
Istaknuti norveški fotograf Knut Egil Vang (Knut Egil Wang) na izložbi „Nema zime“ (1. decembar, Galerija Gradske opštine Vračar) predstaviće projekat Southbound, u kojem kroz pronicljiv humor i neočekivane prizore istražuje kulturu putovanja i odmora svojih sunarodnika. Njegove fotografije pokazuju kako i najobičnije situacije, sagledane iz osobene autorske perspektive, mogu postati izvor novih značenja i uvida u društvo.
Mladi holandski umetnik Džesi van den Berg (Jesse van den Berg) fotografijama istražuje identitet, intimnost i načine predstavljanja ljudskog tela i različitih iskustava bliskosti. Izložba „Pogledaj me nežno“ (18. decembar, Galerija Nikola Radošević) pokazuje kako fotografija postaje prostor za preispitivanje društvenih predstava, otkrivanje novih perspektiva i razvijanje vizuelnog jezika koji počiva na empatiji i ličnom iskustvu.
Dva veka fotografije: od istorijskih postupaka do novih generacija
U duhu slogana „Otporan na mašine“, program festivala povezuje bogato fotografsko nasleđe sa savremenim umetničkim praksama i budućnosti medija.
Revijalnu izložbu radova nastalih na radionicama plemenitih fotografskih postupaka ZRNO festivala 2022–2026 iz Skoplja, „Unfocus to See“ VIZUALIZATOR predstavlja u saradnji sa Međunarodnim festivalom alternativne fotografije ZRNO iz Skoplja. Neposredan rad sa svetlošću, hemijskim procesima i fotografskim materijalima otkriva stvaralačke mogućnosti tehnika koje su obeležile razvoj fotografije, kao i njihovu vitalnost u savremenom umetničkom izrazu. Izložba se otvara 30. novembra u Galeriji SULUJ.
Povodom 80 godina postojanja Foto-saveza Srbije, izložba „Trideset bisera srpske fotogarfije“ donosi izbor značajnih ostvarenja iz istorije domaće fotografije, nastalih između pedesetih i osamdesetih godina prošlog veka. Fotografsko nasleđe Srbije svedoči o tome kako su generacije autora svojim pogledom sačuvale prizore svakodnevnog života, društvenih promena i vremena kojem su pripadale. Izložba se otvara 9. decembra u Centru za kulturu „Vlada Divljan“.
Izložba proslavljenog hrvatskog fotografa Jadrana Lazića, koja se otvara 4. decembra u Galeriji Nikola Radošević, predstavlja izbor iz više od pet decenija njegovog fotografskog stvaralaštva. Od prvih fotoreporterskih angažmana u Splitu do Holivuda, Lazić je objektivom beležio političke lidere, ratne sukobe i najveće zvezde svetske kinematografije.
Pogled prema budućnosti donosi grupna izložba studenata Kamere Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, koja publici predstavlja novu generaciju domaćih autora, njihove stvaralačke ideje i savremene pristupe fotografskom izrazu.
Press Photo Srbija 2026, izložba najboljih ostvarenja domaće profesionalne medijske fotografije, podseća na dragocenu ulogu dokumentarne i medijske fotografije u oblikovanju našeg ličnog i kolektivnog pamćenja. Najstariji nacionalni konkurs u oblasti novinske fotografije prepoznaje i nagrađuje autorske radove koji dokumentuju najznačajnije društvene događaje i svakodnevni život, istovremeno promovišući visoke profesionalne, estetske i etičke standarde vizuelnog novinarstva.
Fotografija kao svedočanstvo: autorstvo, autentičnost i odgovornost
Dva veka nakon nastanka prve sačuvane fotografije, razvoj generativne veštačke inteligencije otvara novo poglavlje u istoriji vizuelne kulture, zajedno sa važnim pitanjima porekla, autentičnosti i verodostojnosti slika koje svakodnevno gledamo.
U tom kontekstu, VIZUALIZATOR posebnu pažnju posvećuje fotografiji kao autorskom delu, samostalnoj informaciji i svedočanstvu o stvarnosti, čija je društvena vrednost neraskidivo povezana sa profesionalnom i etičkom odgovornošću njenih stvaralaca i onih koji je objavljuju.
U okviru festivala biće predstavljena publikacija „Nova pismenost – Preporuke za odgovornu upotrebu fotografije i promptografike u medijima“, koju je Centar za razvoj fotografije razvio tokom 2025. i 2026. godine u saradnji sa Asocijacijom medija.
Pionirski dokument nastao je sa ciljem da doprinese uspostavljanju jasnih profesionalnih standarda za upotrebu fotografije i vizuelnih sadržaja nastalih uz pomoć generativne veštačke inteligencije, sa posebnim osvrtom na poštovanje autorstva, očuvanje izvornog konteksta, granice digitalne obrade, zaštitu dostojanstva fotografisanih osoba i odgovornost prema javnosti.
Dokument uvodi pojam promptografika, kojim se označavaju vizuelni sadržaji nastali radom generativne veštačke inteligencije, kako bi se jasno razlikovali od fotografija nastalih neposrednim beleženjem stvarnih prizora.
Preporuke su razvijene na osnovu konsultacija sa medijskim profesionalcima, kao i istraživanja sa građanima, čija su očekivanja i iskustva uključena u oblikovanje predloženih standarda.
Aktivno učešće publike i neposredan susret sa autorima predstavljaju važan deo VIZUALIZATORA. Kritički pogled i sposobnost razumevanja fotografije javnosti jednako je važan za razvoj savremene vizuelne kulture. Kroz razgovore sa domaćim i međunarodnim fotografima, tribine i radionice, posetioci imaju priliku da upoznaju stvaralačke procese, ideje iz kojih nastaju autorski projekti i da učestvuju u otvorenim razgovorima o značaju i ulozi fotografije u savremenom društvu.
14. Međunarodni festival fotografije VIZUALIZATOR održava se od 27. novembra do 20. decembra 2026. godine na više lokacija u Beogradu, među kojima su Bioskop Balkan, Kolarčeva zadužbina, Galerija SULUJ, Kuća legata, Galerija Narodne banke Srbije, Galerija Gradske opštine Vračar, Galerija Nikola Radošević, Centar za kulturu „Vlada Divljan“, Kuća Đure Jakšića i druge galerije i kulturni prostori.
Detaljan raspored izložbi, razgovora sa autorima, tribina i radionica biće objavljen na zvaničnom sajtu www.vizualizator.rs i na Instagram i Facebook stranicama festivala @festival_
Organizator festivala je Centar za razvoj fotografije.
Otvorena izložba MOST.HUNGARY-SERBIA
U Galeriji Štab predstavljeni radovi mađarskih vajara i srpskih slikara
Međunarodni umetnički projekat koji povezuje dve kulturne scene
U Galeriji Štab / Art Dragstor u petak, 13. novembra 2026. godine, otvorena je međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja na jednom mestu okuplja radove mađarskih vajara i srpskih slikara, nastavljajući saradnju umetničkih scena Srbije i Mađarske kroz susret različitih umetničkih praksi.
Izložba je realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, a kustoskinja programa sCULTURE je Lilla Makláry.
Na izložbi učestvuju: Albert László Barabási, Szilárd Gáspár, Tamás Gilly, Tamás Kis, Miklós Kiss, Áron Zsolt Majoros, Gergely Mindák, Fanni Somogyi, Hajnalka Szabó, Csilla Szilágyi, Anna Edit Szöllősi i Gábor Miklós Szőke, kao i srpski savremeni slikari Nikola Božović, Joškin Šiljan, Miljan Stevanović i Igor Kantar.

Izložba MOST.HUNGARY-SERBIA otvorena je do 29. novembra u Galeriji Štab / ArtDragstor, u TC Galerija, na adresi Bulevar Vudroa Vilsona 14.
French VR Week od 9. do 25. novembra u Beogradu, Nišu i Novom Pazaru

Besplatan program virtuelne realnosti donosi francusko digitalno stvaralaštvo, evropsko kulturno nasleđe i animirane VR programe za decu.
Francuski institut u Srbiji i Evropska kuća organizuju French VR Week, program posvećen savremenim umetničkim i kulturnim sadržajima u virtuelnoj stvarnosti, koji će od 9. do 25. novembra biti predstavljen u Beogradu, Nišu i Novom Pazaru.
Program će u Beogradu biti održan od 9. do 13. novembra u Evropskoj kući i Francuskom institutu, u Nišu od 16. do 18. novembra u Naučno-tehnološkom parku, a u Novom Pazaru od 23. do 25. novembra u Evropskoj kući.
French VR Week pruža publici priliku da na inovativan način doživi sadržaje iz oblasti umetnosti i kulturnog nasleđa kroz virtuelnu stvarnost. Program obuhvata interaktivna VR iskustva, kao i 360° sadržaje koji povezuju savremeno francusko stvaralaštvo, evropsko kulturno nasleđe i programe namenjene porodicama sa decom.
Poseban segment posvećen je francuskim projektima iz oblasti digitalne umetnosti, koji istražuju mogućnosti virtuelne realnosti kao novog prostora umetničkog izražavanja i pripovedanja. Program evropskog kulturnog nasleđa omogućiće publici da kulturne sadržaje doživi iz drugačije perspektive, uz pomoć imerzivnih tehnologija.
U okviru porodičnog programa najmlađi posetioci moći će da se upoznaju sa novim načinima vizuelnog pripovedanja kroz adaptirane imerzivne programe.
Organizacija programa omogućava posetiocima da unapred odaberu konkretno interaktivno VR iskustvo i rezervišu termin na osnovu opisa dostupnih sadržaja. Na taj način svaki posetilac može da izabere iskustvo koje ga najviše zanima i planira svoju posetu.
Svi programi u okviru French VR Week-a su besplatni, uz obaveznu prethodnu rezervaciju termina.
Ovaj program deo je sezone French Pulse koju organizuje Francuski institut u Srbiji, a koja za cilj ima unapređivanje dijaloga između aktera iz oblasti savremenog stvaralaštva i novih tehnologija.
Informacije za posetioce
- Beograd: 9-13. novembar 2026, Evropska kuća i Francuski institut.
- Niš: 16-18. novembar 2026, Naučno-tehnološki park.
- Novi Pazar: 23-25. novembar 2026, Evropska kuća.
Ulaz je besplatan, uz obaveznu rezervaciju termina. Informacije o dostupnim sadržajima, terminima i načinu rezervacije biće objavljene putem komunikacionih kanala Francuskog instituta u Srbiji i Evropske kuće.
Katalog i rezervacije: https://frenchvrweek.com/
Muzej savremene Vojvodine – Gosti iz Italije u programu Urbani rituali

Program „Urbani rituali“, koji se realizuje u okviru izložbe „Kosamdesete“ Branislava Petrića u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, nastavlja se u petak i subotu, 6. i 7. novembra, nizom koncerata improvizovane muzike, performansa i razgovora posvećenih alternativnim umetničkim scenama Novog Sada i Rima tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, kao i njihovim vezama sa savremenim umetničkim praksama.
Ovog vikenda poseban akcenat stavljen je na goste iz Italije, umetnike Cesarea Pietroiustija, Giannija Piacentinija i Lucu Venituccija, koji su povezani sa umetničkim okruženjem u kojem je Branislav Petrić stvarao nakon odlaska u Rim početkom devedesetih godina. Njihovo učešće, zajedno sa umetnicima novosadske scene i drugim međunarodnim gostima, otvara prostor za susrete različitih umetničkih iskustava i izraza, od razgovora i prezentacija do slobodne muzičke improvizacije i izvođačkih akcija.
Program u petak, 6. novembra, počinje u 18 časova panelom „Rimska i novosadska alternativna scena 80-ih i 90-ih. Tačke i osobe dodira“, na kojem će učestvovati Cesare Pietroiusti, Gianni Piacentini, Luca Venitucci, Branislav Petrić, Boris Kovač i Aleksandar Carić. Razgovor će okupiti umetnike čiji su se stvaralački putevi razvijali u različitim, ali međusobno povezanim sredinama, pružajući priliku za osvrt na iskustva alternativnih scena, njihove međusobne kontakte i umetničke saradnje. Među učesnicima su Pietroiusti, italijanski konceptualni umetnik i pokretač brojnih kolektivnih umetničkih inicijativa, Piacentini, osnivač grupe Artisti Innocenti, kao i novosadski kompozitor i multimedijalni umetnik Boris Kovač, čiji rad povezuje avangardnu muziku sa različitim muzičkim tradicijama.
Muzički deo večeri počinje u 19.30 časova zajedničkim improvizovanim nastupom Luce Venituccija, Mikea Coopera i Aleksandra Carića. Italijanski pijanista, harmonikaš i kompozitor Luca Venitucci od kraja osamdesetih godina istražuje mogućnosti slobodne improvizacije i odnose zvuka sa vizuelnim umetnostima i performansom. Bio je jedan od osnivača elektroakustičkog sastava Ossatura i član ansambla Zeitkratzer, a sarađivao je sa brojnim umetnicima eksperimentalne muzičke scene. Britanski gitarista Mike Cooper tokom višedecenijske karijere razvio je osoben izraz na razmeđu bluza, folka, improvizovane i elektronske muzike, dok Aleksandar Carić, novosadski muzičar i pozorišni stvaralac koji danas živi u Portugaliji, u svom radu posebno istražuje kolektivno stvaralaštvo i uključivanje različitih zajednica u muzičke procese.
Između muzičkih nastupa publika će moći da prati i kratke izvođačke intervencije Giangiannija Cartera Spinija, koji će predstaviti mikroperformans Palline statistiche (Statističke kuglice).
U 20.30 časova sledi koncert italijanskog pijaniste i harmonikaša Luce Venituccija i novosadske pijanistkinje Marine Džukljev, aktivne na evropskoj sceni slobodne improvizacije, fri-džeza i eksperimentalne muzike. Njen izvođački izraz karakterišu proširene klavirske tehnike i istraživanje zvučnih mogućnosti unutrašnjosti instrumenta. Nakon njihovog nastupa, Giangianni Carter Spini izvešće mikroperformans Palline belliche (Ratne kuglice).
Program u subotu, 7. novembra, počinje u 18 časova prezentacijom „Rimska performativna iskustva“, u kojoj će Gianni Piacentini i Branislav Petrić predstaviti iskustva umetničkog delovanja u Rimu. Piacentinijeva praksa obuhvata osmišljavanje instalacija, performansa i događaja zasnovanih na igri i interakciji sa publikom, dok je Petrić tokom devedesetih godina u Rimu razvijao neokonceptualne i relacione umetničke prakse, istražujući mogućnosti povezivanja umetnosti, svakodnevnog života i zajedničkog stvaranja.
Od 19.30 časova nastupiće Mike Cooper sa solističkim gitarskim koncertom. Njegov muzički izraz obuhvata širok raspon od tradicionalnog bluza do slobodne improvizacije i elektroakustičke muzike, uz korišćenje lap steel gitare, elektronike i proširenih izvođačkih tehnika. Pored muzike, Cooper se bavi i filmom i video-umetnošću, koje često uključuje u svoje koncertne nastupe. U nastavku večeri Giangianni Carter Spini predstaviće HulaNohope, izvođačku akciju koju autor opisuje kao „para-cirkusku“.
Program će u 20.30 časova zaokružiti Aleksandar Carić Car i Branislav Petrić reizvođenjem zvučno-video performansa Come sconfiggere la guerra…. Njihov zajednički nastup povezuje muzičko i vizuelno stvaralaštvo i vraća u fokus saradnje i eksperimentalne postupke koji su obeležili umetničko delovanje na relaciji Novi Sad – Rim.
„Urbani rituali“ predstavljaju izvođački segment izložbe „Kosamdesete“, koji kroz zvučne sesije, performanse, projekcije i javne razgovore preispituje nasleđe alternativne umetničke scene osamdesetih godina i njene veze sa savremenom produkcijom. Centralno mesto programa je instalacija u foajeu na spratu Muzeja, koja rekonstruiše idealizovani prostor Petrićevog ateljea na Petrovaradinskoj tvrđavi, jednog od važnih mesta okupljanja novosadske umetničke scene tokom druge polovine osamdesetih godina.
Izložba „Kosamdesete“, čiji je kustos Branko Popović, obuhvata različite faze stvaralaštva Branislava Petrića, od njegovih ranih radova i učešća na novosadskoj alternativnoj sceni, preko umetničkog delovanja u Italiji, do novije slikarske produkcije. Postavka u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine otvorena je do 14. januara 2027. godine.
Otvorena izložba „Kosamdesete“ Branislava Petrića u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine

Izložba „Kosamdesete“ umetnika Branislava Petrića otvorena je u četvrtak, 29. oktobra, u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine. Prisutnima su se obratili Vladimir Mitrović, kustos iz MSUV, Branko Popović, kustos izložbe, Zoran Pantelić, kustos iz kuda.org, i umetnik Branislav Petrić.
Vladimir Mitrović se obratio rečima: „Izložba koju danas otvaramo na neki način je vrhunac proslave 60. godišnjice Muzeja savremene umetnosti Vojvodine. Branislava Petrića smo odabrali za centralnu ličnost proslave jer smo imali dugu saradnju, ali i mogućnost da prikažemo sve njegove radove nastale u prethodnih 30-ak godina, koji ranije nisu bili prikazani na jednom mestu. Radovi su dolazili iz Italije, Severne Makedonije, privatnih kolekcija; čini mi se da smo uspeli da obuhvatimo njegovu čitavu karijeru. Posebno mi je drago što nastavljamo tradiciju MSUV da sarađujemo sa nezavisnim sektorom, bez kojeg ne bismo mogli da priredimo ovu izložbu.“
Branko Popović je u svom govoru istakao: „Branislav Petrić je jedna od najrelevantnijih figura sa novosadske scene iz generacije koja se formirala osamdesetih godina i apsolutno zaslužuje ovako veliku izložbu. Relevantan je ne samo u okviru novosadske, već i bivše jugoslovenske, pa rimske i italijanske scene, gde je takođe aktivan. Nadam se da će ova izložba doprineti tome da on bude još više prepoznat i u širim okvirima. Ideja je bila da imamo postavku od podruma do krova i da se ceo muzej transformiše u Muzej svete zgrade shodno viziji koju je autor predstavio u jednom svom izloženom radu. Stambena zgrada se kao lajtmotiv provlači kroz Petrićevu celu karijeru, a njegova vizija se sastoji u tome da stambena zgrada postane muzej i da funkcioniše kao mesto zajedničkog života i stvaralaštva.“
Zoran Pantelić je o svojoj ulozi u izložbi rekao: „Doprinos kuda.org u celoj priči proizilazi iz jednog procesa razgovora i sinhronizacije sa nastojanjem da utemeljimo društveni aspekt i koncept Petrićevog rada, a koji se zapravo kroz njega metaforički preslikava na novosadsku scenu. Kroz vremensku liniju ‚Lost & Found‘ koju smo napravili u prizemlju inicijalno prikazujemo scenu grada sa izraženim aspektima jedne periferijalne kulture, sa nefunkcionalnim institucijama kulture još od sedamdesetih godina prošlog veka. Prikazujemo sadržaj koji u suštini nije istražen; nudimo ga kao polje za istraživanje ne samo nama samima, nego i svima vama. U ovoj našoj sredini snaga volje individualaca i malih kolektiva gradi jednu snažnu scenu na margini.“
Branislav Petrić istakao je svoje zadovoljstvo saradnjom sa Muzejem savremene umetnosti Vojvodine kao institucijom, te da su ga svi primili „kao svojeg“. Takođe je posebno apostrofirao film koji je napravio sa Bojanom Đurišićem, koji se može pogledati i na izložbi, te pomoći u shvatanju i opservaciji njegovog rada.
„Hteo bih da podvučem kako postoje ljudi iz moje mladosti koji su bili mnogo talentovaniji. Osećam da sam imao možda više sreće da istrajem i da preživim, jer puno ljudi je otišlo koji su bili izuzetni. Sticajem okolnosti, ja sam neki posrednik, medij između onoga što je bilo nekada i onoga što je sada“, zaključio je Petrić i pozvao mlade ljude da se pozabave onim što je bila jedna od alternativnih scena u Novom Sadu.
Prateći programi se odvijaju vikendima tokom trajanja izložbe, a prva serija programa realizuje se u petak, 30. i subotu, 31. oktobra.
Program će u petak, 30. oktobra, početi u 18 časova performansom „Na taj veseli dan kulture“ slovenačkog umetnika Tomaža Groma, koji kombinuje zvuk, video i interakciju sa publikom. U 19 časova uslediće solistički klavirski koncert Stevana Kovacsa Tickmayera, dok će od 20 časova biti izveden performans „Furioso“, u kojem učestvuju Nataša Živković, Szymon Gąsiorek i Ilia Belorukov.
U subotu, 31. oktobra, program počinje u 17.30 časova okruglim stolom povodom knjige „Graničnim područjima zaboravljenih vremena“ Stevana Kovacsa Tickmayera, koju je 2025. godine objavio novosadski Noizac. Razgovor o knjizi biće prvi od tri predviđena panela o fenomenologiji alternativne scene 80-ih i predviđa učešće Branislava Petrića, Slobodana Tišme, Stevana Kovacsa Tickmayera, Zorana Pantelića, Gordane Nonin i Dušana Mihaleka. Muzički program nastavlja se u 19 časova koncertom dua Ilia Belorukov – Tomaž Grom, dok će od 20 časova biti izveden performans „Gravitacija tišine“ Tomaža Groma, u produkciji ljubljanskog Zavoda Sploh, uz učešće Nataše Živković i Szymona Gąsioreka.
U okviru pratećeg programa izložbe biće održane i radionice za decu „Reciklažom do umetnosti“, koje vode stalni saradnici MSUV – Studio Mano i akademska slikarka Dejana Nešović. Termini radionica biće subotom od 11.30 do 13 časova, od 7. novembra do 19. decembra. Pored radionica za decu, biće upriličena i vođenja kroz izložbu sa umetnikom, kustosima i njihovim gostima.
Branislav Petrić (1959) je diplomirao slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Jovana Rakidžića (1983). Tokom osamdesetih se bavi slikarstvom i skulpturom, samostalno i kao član grupe EMISAO. Početkom devedesetih odlazi u Italiju, gde aktivno učestvuje u umetničkom životu Rima, ulazeći u novu, neokonceptualnu i relacionu fazu u kojoj primat preuzimaju instalacije i performans. Sarađuje sa stvaraocima iz oblasti muzike, filma, video-arta, pozorišta i nauke i izlaže u brojnim međunarodnim institucijama kao što su Galerija ŠKUC (Ljubljana), Galerija ULUS-a i Doma omladine (Beograd), Muzej Makedonije (Skoplje), La Chambre Blanche (Kvebek), Museo Luigi Pigorini i MAXXI (Rim), Biennale di Venezia (Venecija) itd. Od sredine devedesetih sarađuje sa naučnikom i umetnikom Stanišom Dautovićem na projektima u kojima se ukrštaju umetnost i tehnologija. Od početka dvehiljaditih deluje u okviru multimedijalnog kolektiva Happy Trash Production (HTP). Uz opsežnu izlagačku delatnost, sa četrdesetak samostalnih i preko pedeset kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, Petrić se bavi i video-scenografijom za koncerte i pozorišne predstave. Aktivan je i kao restaurator ikona i slika. Od 2014. Petrić se paralelno sa navedenim aktivnostima vraća slikarskom postupku koji je karakterisao početak njegove umetničke prakse. Živi i deluje na relaciji Rim – Novi Sad. Sebe definiše kao IJ (Image Jockey).
Izložbu su podržali Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, Ministarstvo za kulturu Republike Slovenije i Grad Ljubljana uz učešće gostiju iz Zavoda Sploh, Italijanski institut za kulturu u Beogradu, kao i Pro Helvetia.
French VR Week od 9. do 25. novembra u Beogradu, Nišu i Novom Pazaru

Besplatan program virtuelne realnosti donosi francusko digitalno stvaralaštvo, evropsko kulturno nasleđe i animirane VR programe za decu.
Francuski institut u Srbiji i Evropska kuća organizuju French VR Week, program posvećen savremenim umetničkim i kulturnim sadržajima u virtuelnoj stvarnosti, koji će od 9. do 25. novembra biti predstavljen u Beogradu, Nišu i Novom Pazaru.
Program će u Beogradu biti održan od 9. do 13. novembra u Evropskoj kući i Francuskom institutu, u Nišu od 16. do 18. novembra u Naučno-tehnološkom parku, a u Novom Pazaru od 23. do 25. novembra u Evropskoj kući.
French VR Week pruža publici priliku da na inovativan način doživi sadržaje iz oblasti umetnosti i kulturnog nasleđa kroz virtuelnu stvarnost. Program obuhvata interaktivna VR iskustva, kao i 360° sadržaje koji povezuju savremeno francusko stvaralaštvo, evropsko kulturno nasleđe i programe namenjene porodicama sa decom.
Poseban segment posvećen je francuskim projektima iz oblasti digitalne umetnosti, koji istražuju mogućnosti virtuelne realnosti kao novog prostora umetničkog izražavanja i pripovedanja. Program evropskog kulturnog nasleđa omogućiće publici da kulturne sadržaje doživi iz drugačije perspektive, uz pomoć imerzivnih tehnologija.
U okviru porodičnog programa najmlađi posetioci moći će da se upoznaju sa novim načinima vizuelnog pripovedanja kroz adaptirane imerzivne programe.
Organizacija programa omogućava posetiocima da unapred odaberu konkretno interaktivno VR iskustvo i rezervišu termin na osnovu opisa dostupnih sadržaja. Na taj način svaki posetilac može da izabere iskustvo koje ga najviše zanima i planira svoju posetu.
Svi programi u okviru French VR Week-a su besplatni, uz obaveznu prethodnu rezervaciju termina.
Ovaj program deo je sezone French Pulse koju organizuje Francuski institut u Srbiji, a koja za cilj ima unapređivanje dijaloga između aktera iz oblasti savremenog stvaralaštva i novih tehnologija.
Informacije za posetioce
- Beograd: 9-13. novembar 2026, Evropska kuća i Francuski institut.
- Niš: 16-18. novembar 2026, Naučno-tehnološki park.
- Novi Pazar: 23-25. novembar 2026, Evropska kuća.
Ulaz je besplatan, uz obaveznu rezervaciju termina. Informacije o dostupnim sadržajima, terminima i načinu rezervacije biće objavljene putem komunikacionih kanala Francuskog instituta u Srbiji i Evropske kuće.
Katalog i rezervacije: https://frenchvrweek.com/
Otvorena izložba „Zemlja – vazduh” Predraga Neškovića u Muzeju savremene umetnost

Izložba „Zemlja – vazduh“ uglednog srpskog umetnika Predraga Neškovića otvorena je 20. oktobra u Muzeju savremene umetnosti na Ušću. Prisutnima su se na otvaranju obratili Marijana Kolarić, direktorka MSUB, kao i autorke koncepcije i kustoskinje izložbe – Svetlana Mitić i Una Popović. Izložbu je svečano otvorio Predrag Nešković.
Marijana Kolarić je u svom uvodnom govoru navela: „Postoje umetnički opusi koji se mogu razumeti kroz pojedine periode, stilske promene ili karakteristične radove. A postoje i oni koji nas, uprkos svim promenama, iznova vraćaju suštinskim pitanjima. U slučaju Predraga Neškovića, to je pitanje same prirode slike: kako ona nastaje, od čega se gradi i na koji način oblikuje našu misao i razumevanje sveta. Upravo zato ova izložba nije samo susret sa jednim izuzetno bogatim umetničkim opusom, već prilika da ga sagledamo iz današnje perspektive i prepoznamo koliko su njegova istraživanja i dalje otvorena i relevantna“.
Direktorka MSUB istakla je i da ova izložba ima posebno značenje za Muzej, jer je Nešković sa Muzejom povezan decenijama. Njegovi radovi ovde su predstavljani još šezdesetih godina, kasnije su izlagani na brojnim grupnim i samostalnim izložbama, a 1988. Muzej mu je priredio i retrospektivnu izložbu, podsetila je Marijana Kolarić i istakla: „Ovom izložbom ne obeležavamo samo kontinuitet jednog značajnog umetničkog stvaralaštva, već i sposobnost Muzeja da se vraća svojim umetnicima, da ih sagledava iz novih perspektiva i da u poznatim delima prepoznaje nova pitanja“.
Svetlana Mitić je o izložbi rekla: „Izložba je koncipirana kroz šest tematskih celina čiji naslovi upućuju na ključne probleme i tematske okosnice kojima se umetnik bavi u različitim segmentima svog stvaralaštva. Ove celine, međutim, nisu zamišljene kao strogo razgraničene i međusobno isključive kategorije, već kao dinamični i međusobno povezani segmenti koji nam omogućavaju da sagledamo različite aspekte ovog jedinstvenog umetničkog opusa. Jedan od važnih principa u oblikovanju izložbene postavke jeste mogućnost da isti motiv, predmet ili vizuelna referenca zadobije različita značenja u zavisnosti od konteksta u kojem se pojavljuje i odnosa koji uspostavlja sa drugim radovima. Tako, na primer, motiv letelice, Kosovke devojke ili figurine pronađene na buvljoj pijaci mogu se različito tumačiti u zavisnosti od tematske celine u kojoj su predstavljeni. Na taj način pojedinačni motivi postaju svojevrsna čvorišta kroz koja se povezuju i reflektuju različiti tematski i značenjski slojevi Neškovićevog opusa“.
Una Popović je u svom obraćanju istakla: „Nešković odlično poznaje istoriju umetnosti i veštinu, ali ga podjednako zanimaju popularna kultura, masovni mediji, folklor, kič, obične stvari sa pijace i buvljaka. Sve ono što pronalazi u kulturi prisvaja, preoblikuje kroz sliku i predmet i ponovo u istu tu kulturu i vraća. Takvu umetnost ne može da stvara neko ko nije duboko zainteresovan za život. Zato je ova izložba problemsko sagledavanje Predragovog stvaralaštva, a ne retrospektiva. Kroz šest celina pokušali smo da pokažemo kako se iza velikih promena stilova, motiva i postupaka nalazi jedan kontinuitet umetničkog mišljenja, neprestanog preispitivanja prirode slike, mogućnosti i slikarstva“.
Umetnik Predrag Nešković je pozdravio sve prisutne i zvanično otvorio izložbu.
Izložbu najvećim delom čine radovi pozajmljeni od umetnika. Pored dela Predraga Neškovića iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti, predstavljena su i dela pozajmljena iz Narodnog muzeja Srbije i Muzeja grada Beograda, kao i jedno delo iz kolekcije Atlas banke.
Izložba je otvorena do 22. februara 2027. godine.
Predrag Nešković (1938, Bijela, Crna Gora) jedan je od najznačajnijih slikara i predstavnika srpske i nekadašnje jugoslovenske umetničke scene druge polovine 20. i početka 21. veka. Akademiju primenjenih umetnosti u Beogradu završio je 1965. godine, u klasi profesora Mihaila S. Petrova.
Na umetničku scenu stupa početkom šezdesetih godina prošlog veka. Iako slikarstvo predstavlja osnovu njegove umetničke prakse, njegov opus obuhvata i objekte – asamblaže, redimejd objekte, instalacije i video-radove. Njegova umetnička praksa formira se kroz iskustva postenformelske nove figuracije i pop-arta, preko slikarstva „novog prizora“, do postmodernističkog pluralizma. Promene medija, umetničkog jezika, žanra i postupaka, iako naizgled predstavljaju različite linije njegovog rada, zapravo pripadaju kontinuiranom mišljenju slikarstva, ispitivanju prirode slike i njenog statusa u kulturi.
Posebno podsticajni za formiranje Neškovićeve umetničke i intelektualne pozicije bili su kontakt i dugogodišnje druženje sa Radomirom Konstantinovićem, filozofom i piscem Filosofije palanke (1969). Radomir Konstantinović je pratio Neškovićev rad i pisao predgovore za kataloge njegovih samostalnih izložbi u Galeriji Kulturnog centra Beograda 1973. i Galeriji Forum u Zagrebu 1974. godine.
Od prve samostalne izložbe u Galeriji Grafičkog kolektiva u Beogradu 1965. godine, Predrag Nešković je kontinuirano prisutan na domaćoj i međunarodnoj umetničkoj sceni. Među njegovim značajnim samostalnim izložbama izdvajaju se one u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu (1967, 1978, 1983), Galeriji Kulturnog centra Beograda (1973), Grabowski Gallery u Londonu (1974), Centro Culturale Giorgio Morandi u Rimu (1979), Galeriji Forum u Zagrebu (1980) i Galeriji SANU u Beogradu (1985). Predrag Nešković predstavljao je Jugoslaviju na Bijenalu u Veneciji 1978. godine, a Muzej savremene umetnosti u Beogradu priredio mu je 1988. retrospektivnu izložbu. Njegov višedecenijski opus obuhvatnije je sagledan i u skorašnjim monografskim publikacijama Ovo nikada nije bilo (2014, autor B. Dimitrijević, Fondacija Vujičić kolekcija) i Sloboda najjačem (2018, autor J. Denegri, Fondacija Vujičić kolekcija).
Muzej savremene – Sutra otvaranje Izložbe „Zemlja – vazduh” Predraga Neškovića u Muzeju savremene umetnosti

Izložba Zemlja – vazduh uglednog srpskog umetnika Predraga Neškovića u Muzeju savremene umetnosti na Ušću biće otvorena 20. oktobra 2026. godine u 18 časova. Autorke koncepcije i kustoskinje izložbe su Svetlana Mitić, muzejska savetnica, i Una Popović, viša kustoskinja Muzeja savremene umetnosti.
Izložba predstavlja problemsko sagledavanje umetnikovog opusa. Tokom proteklih šest decenija Muzej je u više navrata predstavljao Neškovićev rad, kroz samostalne izložbe šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina, kao i grupne izložbe i stalne postavke. Gotovo četiri decenije nakon retrospektive priređene 1988. godine, ponovni susret sa njegovim opusom omogućava da se različite faze rada sagledaju kao delovi kontinuiranog, promenljivog, ali dosledno istraživačkog umetničkog mišljenja.
Krećući se kroz složenu genezu srpske i jugoslovenske umetnosti od sredine šezdesetih godina do danas, Predrag Nešković svoj prepoznatljiv izraz započinje u okviru domaće varijante nove figuracije i ranog pop-arta, dok se njegov odnos prema slici vremenom transformiše kroz postmodernu ironiju, aproprijaciju, citat i estetizaciju kiča. Slikarski postupak i prostorna instalacija/objekat pri tome nisu odvojene linije njegovog rada, već proističu iz srodne logike sakupljanja, prisvajanja, montiranja i transformacije postojećeg.
Kroz šest tematsko-problemskih celina izložba u prvi plan postavlja Neškovićevo mišljenje slikarstva, koje polazi od slike i predmeta kao delova šireg znakovnog i simboličkog repertoara kulture. Prati se njegov odnos prema neposrednom okruženju, tehnologiji, popularnoj i medijskoj kulturi, kiču, pronađenom predmetu sa buvljaka kao redimejdu, kao i postupci prisvajanja, citiranja i ponavljanja slika iz sveopšteg vizuelnog repertoara kulture, od popularne i medijske slike do reprodukcija iz istorije umetnosti. Poslednja celina povezuje radove sa Bijenala u Veneciji 1978. sa praksom tokom dvehiljaditih, prateći kretanje od figuralne predstave ka apstrahovanju, predmetu, prostoru i samom postupku slikanja. Tako se, uprkos velikim stilskim i medijskim promenama, opus Predraga Neškovića čita kao kontinuirano preispitivanje prirode slike, njenog statusa u kulturi i mogućnosti samog slikarskog medija.
Izložbu najvećim delom čine radovi pozajmljeni od umetnika. Pored dela Predraga Neškovića iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti, predstavljena su i dela pozajmljena iz Narodnog muzeja Srbije i Muzeja grada Beograda, kao i jedno delo iz kolekcije Atlas banke.
Izložba će biti otvorena do 22. februara 2027. godine.
Predrag Nešković (1938, Bijela, Crna Gora) jedan je od najznačajnijih slikara i predstavnika srpske i nekadašnje jugoslovenske umetničke scene druge polovine 20. i početka 21. veka. Akademiju primenjenih umetnosti u Beogradu završio je 1965. godine, u klasi profesora Mihaila S. Petrova.
Na umetničku scenu stupa početkom šezdesetih godina prošlog veka. Iako slikarstvo predstavlja osnovu njegove umetničke prakse, njegov opus obuhvata i objekte – asamblaže, redimejd objekte, instalacije i video-radove. Njegova umetnička praksa formira se kroz iskustva postenformelske nove figuracije i pop-arta, preko slikarstva „novog prizora“, do postmodernističkog pluralizma. Promene medija, umetničkog jezika, žanra i postupaka, iako naizgled predstavljaju različite linije njegovog rada, zapravo pripadaju kontinuiranom mišljenju slikarstva, ispitivanju prirode slike i njenog statusa u kulturi.
Posebno podsticajni za formiranje Neškovićeve umetničke i intelektualne pozicije bili su kontakt i dugogodišnje druženje sa Radomirom Konstantinovićem, filozofom i piscem Filosofije palanke (1969). Radomir Konstantinović je pratio Neškovićev rad i pisao predgovore za kataloge njegovih samostalnih izložbi u Galeriji Kulturnog centra Beograda 1973. i Galeriji Forum u Zagrebu 1974. godine.
Od prve samostalne izložbe u Galeriji Grafičkog kolektiva u Beogradu 1965. godine, Predrag Nešković je kontinuirano prisutan na domaćoj i međunarodnoj umetničkoj sceni. Među njegovim značajnim samostalnim izložbama izdvajaju se one u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu (1967, 1978, 1983), Galeriji Kulturnog centra Beograda (1973), Grabowski Gallery u Londonu (1974), Centro Culturale Giorgio Morandi u Rimu (1979), Galeriji Forum u Zagrebu (1980) i Galeriji SANU u Beogradu (1985). Predrag Nešković predstavljao je Jugoslaviju na Bijenalu u Veneciji 1978. godine, a Muzej savremene umetnosti u Beogradu priredio mu je 1988. retrospektivnu izložbu. Njegov višedecenijski opus obuhvatnije je sagledan i u skorašnjim monografskim publikacijama Ovo nikada nije bilo (2014, autor B. Dimitrijević, Fondacija Vujičić kolekcija) i Sloboda najjačem (2018, autor J. Denegri, Fondacija Vujičić kolekcija).