In memoriam Bekim Sejranović

U 48. godini, puno prerano, nakon kratke i teške bolesti, umro je istaknuti bosanskohercegovački književnik i književni prevodilac Bekim Sejranović, potvrdilo je Udruženje za promociju i popularizaciju književnosti „Imperativ“, a objavio Klix.ba.

Bekim Sejranović je rođen 1972. godine u Brčkom, a u Rijeci je završio pomorsku školu, a zatim i kroatistiku. U Oslu je magistrirao južnoslavensku književnost na Povijesno-filozofskom fakultetu.

Autor je knjige kratkih priča „Fasung“, romana „Nigdje, niotkuda“, „Ljepši kraj“, „Sandale“, „Tvoj sin Huckleberry Finn“ i „Dnevnik jednog nomada“.

Jedan je od najčitanijih i najtalentiranijih BiH pisaca, 2009. godine je za svoj roman „Nigdje, niotkuda“ dobio nagradu Meša Selimović.

Njegovi romani i kratke priče prevođeni su na norveški, slovenski, makedonski, njemački, poljski, talijanski, engleski i češki jezik.

Bekim Sejranović:

Ni jednu knjigu nisam pročitao nenapušen. Po prirodi sam nemiran. Teško sjedim na jednom mjestu ili ležim ili skačem. Kad čitam moram se smiriti. Samo kad pišem, pišem čist. Ujutro pišem čist, a popodne čitam napušen. Oduvijek sam želio napisati roman o rijeci Savi i to sam najavio još prije četiri godine kad su me zamolili da napišem pismo svom omiljenom autoru. Savom se namjeravam i dalje baviti, ne samo kao pisac, ako se obogatim kupio bih malo veći brod i organizirao bih krstarenja Savom i Dunavom.

Bosanci su u književnosti postali kao crnci u košarci.

Bosanci su u književnosti postali kao crnci u košarci. Bekim Sejranović je još jedna od mnogih suvremenih književnih zvijezda porijeklom iz susjedne BH. Njegov najnoviji roman “Huckleberry Finn tvoj sin” u medijima je dobio prostor kao nova Jergovićeva ili Ferićeva knjiga. Čitajući ga iznenadio sam se kako ta knjiga doista nije bezrazložno razvikana. Romana i priča o rijekama je bilo na štokavskim jezicima, ali nikada još na rijeci nije bila ispričana narkomanska priča, a i ona opet na do sada rijetko viđen način. Pisac nam je pružio svoje gotovo farmacetske spoznaje o raznim opijatima i onome što oni modernom čovjeku danas znače. U Sejranovićevom novom romanu ne nedostaje ni mahale, humora, ni tužnih ljubavi, ispričane su mekim bosanskim pripovjednim tonom, ipak, znanje o rijekama, posebice Savi je ono po čemu će se ova knjiga pamtiti i tražiti. Do sada takvih informacija je bilo uglavnom u ribičkim vodičima i glasnicima. Sejranović je motive savskih virova, ada i mjesta za pristajanje unio u domaću literarnu ligu prvaka.

Nikola Šimić Tonin

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.