RITMIZIRANI SUODNOSI LIKOVNIH ELEMENATA

Razgovor s profesorom Borisom Žužom, likovnim umjetnikom i likovnim pedagogom, povodom 9. Interkulturalne Art – Promocije – Zadar – 2015.
Sa profesorom Borisom Žužom razgovarao: Nikola Šimić Tonin

U Narodnom muzeju – Muzej grada Zadra, 11. studenog 2015. – 30. studenog 205., izlažu:
Snježana Bencarić, Artis Bikkel, Incze Istvan Botond, Milan Ciglar, Tatjana Dimitrijević, Vlado Džanko, Tamy Epsetein, Petar Franulović, Josip Gernać, Kristina Jordan, Anđelo Jurlina, Ivo Kalajdžić, Damir Kamenar, Monica Kirchmayer, Biserka Komac, Tomislav Košta, Larisa Kralj, Momčilo Macanović, Tanja Matković, Slavko Marić, Margity Megyeri Zubčić, Silvana Mihaljević, Dušan Mikonjić, Mirsada Mirsad, Igor Mojzeš, Brunilda Mumajesi, Krešo Nikšić, Neven Otavijević, Dražen Pavlović, Božo Rupčić, Nebojša Ružić Varda, Pavle Samlek, Josip Škerlj, Florence Sinclair Mahdavi, Fouad Sniter, Svjetlana Tanja Sorić, Mario Tomas, Živko Toplak, Danijela Ugrin, Vladimir Vakarev, Sylvia Perović, Stipe Zrilić, Ante Živković Fošar, Rade Zrilić, Boris Žuža.
Evo i popisa zemalja sudionica:
Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Francuska, Iran, Izrael, Italija, Nizozemska, Kanada, Mađarska, Maroko, Moldavija, Slovenija, Srbija, SAD, Rusija i Hrvatska.

Zahvala promotoru umjetnosti Stjepanu Pohižeku na ustupljenim likovnim djelima,
profesorici Kristini Jordan na uloženome trudu i osobnome angažmanu oko kulturno – umjetničkoga projekta izložbe, od prijevoda na engleski, poslikanju izložbe za potrebe medijske promiđbe…
Ne pamti se kada je jedan umjetnički događaj zaokupio toliku pozornost umjetničkoga mnijenja grada Zadra – javnoga mnijenja uopće, preko stotinu posjetitelja na otvaranju izložbe, koju je otvorila ravnateljica Narodnog muzeja gospođa Renata Peroš. Plod je ovo prije svega zalaganja i nesebičnoga truda umjetničkih entuzijasta ART – a., i prije svega i nadasve njenoga predsjednika profesora Borisa Žuže, likovnog umjetnika i likovnoga pedagoga, što je i povod razgovoru s njim, a treba li uopće povod za razgovor s ovim iznimnim i samozatajnim čovjekom i umjetnikom koji Vas obogati nesebićno novim spoznajama. Takav dar, ljubav prema umjetnosti, ljudoljublje, rađaju se jedino Božijom milošću. Treba samo ugrabiti pogodan trenutak, a pogodnijega od ove i te kako uspjele izložbe nije niti moglo biti.

N. Š. T. – Svojim devetim sazivom nikada bogatiji ART – FORUM – ZADAR, u raznim izvedbenim medijima promovira različite kompozicijske pristupe figurativnog i nefigurativnog izraza.

B. Ž. – Ovogodišnja 9. Interkulturalna – ART – PROMOCIJA – ZADAR – 2015., po broju učesnika najbrojnija je do sada s ukupno 45 autora iz Hrvatske i još 16 zemalja iz Europe i svijeta. Osnovna sintagma umjetnosti sloboda izraza evidentna je u mnoštvu različitih umjetničkih svjetonazora, stilskih odabira, te izvedbenih medija.

N. Š. T. – Do koje se granice otvara mogučnost komunikaciji izloženih umjetnina i posjetitelja?

B. Ž. – Interakitvni dijalog u prvom je redu uvjetovan umjetničkom edukacijom i spoznajnim moćima svakog pojedinca. U stvarnom kontaktu umjetnička djela na najbolji način emaniraju vlastite kompozicijske sklopove i traže obostrani suodnos objekt-subjekt i obratno.

N. Š. T. – Koliko je izvjestan neposredan suodnos motritelja i likovnih kreacija i obratno u svojevrsnom interaktivnom dijalogu?

B. Ž. – Izvjesnost se povećava u onom omjeru što je više potencijalno zainteresiranih da pokažu želju da vlastita gledišta uzdignu na razinu viđenja tj. mentalnog razumijevanja. Svaka individua ima i vlastitu razinu spoznaje, koju je potrebno ustrajno nadopunjavati.

N. Š. T. – Zar ne posjeduju umjetnička djela najuzvišeniji oblik komunikacije?

B. Ž. – Epitet umjetničkih djela ne posjeduju svi likovni radovi, tek u slučajevima kada likovna kompozicia u svojim pojedinostima i cjelini zrači neospornom jedinstvenošću može se reći da je riječ o najuzvišenijem obliku komunikacije jer je dostatna sama sebi i ne treba joj
ništa dodati niti oduzeti.
N. Š. T. – Koliko životnu stvarnost našega grada obogaćuje sudjelovanje umjetnika iz Hrvatske, Europe, svijeta?
B. Ž. – Umjetnost je ispred svih ostalih ljudskih aktivnosti postala globalni fenomen i sudjelovanjem umjetnika iz različitih svjetskih destinacija na ovom ART- PROJEKTU pridaje mu zajedničku umjetničku sinergiju globalnog značaja.

N. Š. T. – Često navodite nepostojanje samo jednoga motrišta u ideji i empirijskom iskustvu jedinstvenog izraza u umjetnosti.

B. Ž. – Znanstvena je činjenica da ne postoje dva ista atoma kao najsitnije čestice materije te iz tog slijedi zaključak da je stvarnost iznimno kompleksna i da njezina približna spoznaja zahtjeva iznimno puno motrišta, a isti princip vrijedi i za područje umjetničkog.

N. Š. T. – Koliko izlagačka aktivnost zbližuje umjetnike?

B. Ž. – Izlagalačke aktivnosti na zoran način pružaju uvid u različite mogućnosti kreativnih
istraživanja. Istinski umjetnik ustrajno pokušava ovladati vlastitim stilom izražavanja.To je i mjesto mogućeg kompariranja autorskih pristupa.

N. Š. T. – Koliko je po Vama ova izložba iskorak iz uobičajenih stereotipa lokalne sredine u svijet globalnih umjetničkih trendova?

B. Ž. – Otvorenost prema novim spoznajama razvija svijest o potrebi stalnog usavršavanja i istraživanja ne samo na planu umjetničkog nego i u svim ostalim ljudskim djelatnostima.

N. Š. T. – Koliko bogati moć umjetnosti i daje joj neugasive i neupitnu budućnost, nepresušni izvor mogućnosti, i koliko je selektor ove postavke išao za tim u odabiru eksponata, za tom raznolikosti?

B. Ž. – Kao i sam život i svekolika stvarnost je iznimno kompleksno pitanje. Izložba je realizirana s najboljim namjerama, ali i u datim mogućnostima.

N. Š. T. – Što mislite o misli našega prijatelja Rade Zrilića – stvaralaštvo je novo udahnjivanje života u mrtve predmete?

B. Ž. – Mislim da je ovdje riječ o kreativnosti idejne sfere da se s više ili manje uspješnosti
realizira tj. materijalizira u kontekstu likovnog djela.
N. Š. T. – Što je po Vama život umjetnosti?
B. Ž. – Više je puta istaknuto u prethodnim izlaganjima da atribut trajnih vrijednosti imaju samo izuzetna djela, a tada je riječ o izuzetnim umjetnicima no o tome konačnu potvrdu donosi neko buduće vrijeme.
N. Š. T. – Jednom smo vodili raspravu o tome što sve ide pod kapu umjetnosti, a što ta kapa (ne)pokriva? Gdje je ta granica i ima li granice uopće?
B. Ž. – Kaže se da istinska umjetnost ne priznaje granice, a spoznaja o tome je trajan i nikad do kraja dovršen posao.
N. Š. T. – Što Vas nikada nisu pitali a imali ste potrebu reči o umjetnosti?
B. Ž. – Bez umjetnosti i umjetničkih kreacija svijet bi definitivno postao isprazan i bez smisla. Etičnost i estetičnost je bitno pitanje ljudske produhovlenosti.




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *