Category Archives: Eseji
LjILjANA PANTELIĆ NOVAKOVIĆ: OSAM RAZLOGA KOJI VEZUJU KAZIMIRA MALJEVIČA ZA UKRAJINU
Godine 1915. se na slikarskoj sceni pojavio i postao poznat širom celog sveta, znameniti CRNI KVADRAT. U čast njegove stogodišnjice, UNESKO je 2015. godinu proglasio godinom Kazimira Maleviča, autora čuvenog dela. Ova slika postoji u četiri svoje originalne varijante i
LJILJANA PANTELIĆ NOVAKOVIĆ: IZNAD REKE BEZ OBALA (Andreas Okopenko: Leksikon roman)
Predviđam teška vremena, jadikuje inženjer…Postojaće vodeća klasa i ogroman broj kompjuter – proletarijata, zovem ih skraćeno KP…Pitanje je – ko odnosi pobedu: Masa koja će u tom slučaju uništiti čitavu civilizaciju i iznova početi kao iz kamenog doba ili –
LJILJANA PANTELIĆ NOVAKOVIĆ: PRIČE IZ BEČKE KAFANE
ESEJ – KOMPILACIJA Oduvek Beč nosi na sebi neprikosnoveni pečat austrougarske prestonice: nedeljni mimohodi konjice glavnom ulicom, blještavi balovi na kojima se pod obavezno plešu valceri, kolovozi zakrčeni kočijama, trotoari pod suncobranima koji kriju lica (dodatno, pod šeširima) otmenih frojlajn.
LJILJANA PANTELIĆ NOVAKOVIĆ: BITI NEGDE
Soba je mračna, bez pogleda bilo kuda, stari višedecenijski zidovi, divlja morska plaža, zapuštena, travom obrasla, staza, nedostupni luksuzni apartmani, i jedno isto, srećom, darežljivo nebo, puno iznenađenja, bljeska i velikog praska u malom (munje i gromovi), kratki letnji izlet
Rajko Blagojević: MANIFESTI SIGNALIZMA
Sažetak: Signalistički umetnički pravac nastao je iz eksperimenta koji je za cilj imao sinkretizam nauke i poezije, nazvan scijentizam. Programski tekstovi koji su ga konstituisali izlazili su u periodu od 1967. do 1970. godine, i bavili su se osnovnim poetičkim
LJILJANA PANTELIĆ NOVAKOVIĆ: PARADOKSI JEDNE NACIJE
Istočna Evropa predstavljala je područje neverovatnog duhovnog napona jer je upravo ovaj deo kontinenta nekada bio svojevrstan raj kulturne, jezičke i etničke raznovrsnosti i koegzistencije u kome su se stvarala neviđena kulturna i intelektualna blaga. Ovaj svet je globalan i
ESEJ O MOMI DIMIĆU: BEOGRAD BILO GDE I BILO KAD
Na upravo završenom Drugom međunarodnom konkursu POŠTO BEOGRAD posvećenom Momi Dimiću, prvu nagradu za esej BEOGRAD BILO GDE I BILO KAD, posvećen poznatome književniku, dobila je književnica Ljiljana Pantelić Novaković. Čitati putopisni opus Mome Dimića je isto što i uroniti
Ljiljana Pantelić–Novaković: IME SUDBINE (Nomen est omen u drami UJKA VANJA)
Ime je znak (znamenje, predznak, kob, slutnja) koji nagoveštava sudbinu i karakter ličnosti. Tvrdnju nomen est omen primenio je Anton Pavlovič Čehov u drami Ujka Vanja. Kada se sklope korice knjige, otkriva se , možda sasvim slučajno, da su imena,
Elmir Đoković: IDU DANI
Off line Eto, bliži se nova godina. Još jedna više. Prva kriza srednjih godina ‘spucala’ me je već u dvadeset i devetoj, jer sam se bojao kročiti u tridesetu. Trideseta mi je bila strašna, tačno sam želio izvršiti suicid prije
Milan Todorović: Pismenost u vremenu sadašnjem
Hladne i nepristrasne činjenice često se oglušuju o sliku koju stvara površni utisak, one nemaju ni naciju, ni rod, ne znaju ni za lokal ni za generacijski patriotizam, ne prodaju se za jeftinu slavu i nisu čule za korektnost u
Elmir Đoković: Cigarete
zapis Okovan u realnom svijetu čovjek odvjakada čezne za izmišljenim, nedodirljivim i nepojmljivim, tražeći Vještačke Rajeve. Težnja za uživanjem oblik je metafizike u kojoj čovjek iskazuje svoje biće i imaginaciju. Mnogi umjetnici, naučnici, političari dvadesetog stoljeća su bili strastveni pušači,
Elmir Đoković: Ljudi i vrijeme, Offline
Na cijeni su dvoličnjaci i licemjeri koji imaju sposobnost diplomatskih govora i bezgraničnih rasprava kako pomoći bilo kome, ali kada pomoć je potrebna onda ih nema nigdje. Takvi ljudi obično poslije obilne večere uz čašu skupocjenog vina zaključe kako život
